Čuvar zanatske tradicije: Majstor Srba duže od 40 godina popravlja obuću Zaječarcima
Printscreen: Newsmax Balkans
Obućarstvo je vekovni zanat koji u Zaječaru polako nestaje. Majstor Srbobran Pavlović, naslednik oca i dugogodišnji čuvar tradicije, i dalje popravlja cipele i podseća na vreme kada su zanatlije bile srce svakog grada, nadajući se da će unuci nastaviti porodičnu priču.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Nekada je svaka srpska varoš imala barem jednog majstora kod kojeg su ljudi nosili cipele na popravku ili naručivali obuću po meri. Danas ih je sve manje, ali oni koji opstaju i dalje čuvaju tradiciju ručnog rada i kvaliteta.
Među njima je i Srbobran Pavlović iz Zaječara, koji je tokom svog dugog radnog veka popravio hiljade cipela i ostao veran zanatu koji je nasledio od oca.
Pavlović priznaje da je put do obućarstva bio isprepleten sa drugim zanimanjima.
"Počeo sam još odmalena da se bavim ovim poslom, jer mi je otac radio taj posao i onda me je to zainteresovalo. Posle, sticajem okolnosti, kad sam već odrastao, bavio sam se malo sportom, igrao fudbal. A u životu sam radio sve, pa i bravarski posao, kovački… Kako sam menjao klubove, tako sam i poslove menjao", kaže majstor Srbobran u emisiji "Prozori Balkana".
Printscreen: Newsmax Balkans
Naš sagovornik se prisetio i svojih prvih koraka u zanatu.
"Išao sam na praksu dok sam išao u školu - jedan dan u školu, a jedan dan kod majstora da mu pomognem. Tad se više radilo novo, slabije su bile popravke. Majstor je subotom uvek radio generalku i častio nas. Najviše sam naučio od oca, ali i od drugih majstora", iskreno priča Pavlović za Newsmax Balkans.
Pavlović je završio školu učenika u privredi, obućarski smer, školske 1968/69. godine. U Zaječar dolazi 1979. godine. Radnju u centru grada otvara 1984. godine, nakon što je preuzeo radionicu od svog prethodnika, majstora Vukadinović Nebojše.
Stari zanat u moderno vreme
"Nekada je bilo mnogo posla. U džakovima sam nekada nosio posao kući, moja žena je radila u KTK, a mi smo onda zajedno do u noć radili. Ujutru sam dolazio u radnju, naređam obuću i nastavljao dalje. Nisam stizao ni da ručam", priseća se Pavlović.
U vremenu masovne proizvodnje i brzog profita, kada se i crkvene sveće sve češće prave od industrijskih mešavina, Slobodan Vučetić iz Čačka istrajava u zanatu koji je učio u manastiru i koji se danas retko gde može videti - ručnoj izradi sveća od čistog pčelinjeg voska.
Heklanje je njen hobi i okupacija odmalena. Ljiljana Đorđević iz Vranja uz pomoć heklice i konca stvara prava modna dela. Osim što zna da ishekla standardne stolnjake, ona ovom tehnikom izrađuje i torbice, šeširiće, rukavice i ogrtače.
Obućar objašnjava da se nekada koristili prirodni materijali - koža, drvo, kao i jednostavni alati, a dodaje i da je svaki par cipela bio jedinstven i prilagođen stopalu.
"Sad sve skaj... Ako bi neko od mlađih hteo da otvori radnju, mnogo treba da uloži. Kupiš lepak, gumene đonove… Mnogo truda i novca je potrebno da bi se održao kvalitet", pojašnjava zaječarski obućar.
On dodaje i da današnje vreme otežava bavljenje zanatom.
"Od zanata može skromno da se živi, ali mladi ljudi nisu zainteresovani da nauče stare zanate. Danas nema pravih majstora. Otvaraju radnje sticajem okolnosti, ali nije isti kvalitet, nije to isti zanat", kaže Srba.
Zaječar nekad i danas
Pavlović ističe da je Zaječar nekada vrvio zanatlijama, a to potvrđuje i novinar Glasa Zaječara Miljko Stojanović.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Nekada smo imali po pet, šest obućara, sarača, tašnera, opančara, glinare… Danas možda imamo dva ili tri obućara u gradu, svi su stariji od sedamdeset godina. Tako se Zaječar pretvorio u jednu kasabu. Sve ono što je odlika velikih gradova koji su negovali stare tradicije i stare zanate, Zaječar je izgubio. Mladi se više okreću IT tehnologijama i drugim zanimanjima, tako da se bojim da jednog dana možda neće imati ni ko da nam popravlja cipele", navodi novinar kog smo zatekli u radnji majstor Srbe.
Nada u naslednike
Zaječarski obućar, i pored svega, nada se da će njegovi unuci nastaviti tradiciju zanata kojim se bavi njihov deda.
"Imam dva unuka, ne znam da li će neko od njih da nastavi, ali voleo bih da ovaj zanat opstane. Od njih zavisi", zaključuje Srbobran Pavlović.
Pregovori o budućnosti Naftne industrije Srbije ulaze u završnicu. U javnosti provejavaju optimistične poruke, ključne nepoznanice i dalje postoje, a uporedo sa tim-rezerve se troše. Da li Srbija u ovom procesu dobija sigurnost ili ulazi u novu vrstu zavisnosti? Gosti Stava dana energetski stručnjak Vladimir Gavrilović i ekonomista Vladimir Pavlović.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Iz Sarajeva priču o uvozu velikog broja kineskih dronova, koji imaju komercijalnu I rekreativnu svrhu. Šta to znači, koja je regulativa korišćenja i ko se trenutno bavi time? Severna Makedonija se bavi temom krivice I prvih presuda u postupku slučaja požara u diskotei u Kočanima. Iz Crne Gore danas dolazi tema prevencije suicida.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
U kom kraju Srbije su najlepši običaji za Đurđevdan? Gde se skidaju kapije, a gde pletu venčići? Ko sve obeležava ovaj veliki praznik ? Za emisiju “Tražim reč” govore etnolog Aleksandar Repedžić, predsednik Udruženja Roma Zaječar Miljan Rašić, predsednik nacionalnog saveta Goranaca Amir Kajkuš, novinarka TV Newsmax Balkans Natalija Dojčinović, a o običajima iz Medveđe kod Despotovca govori Živorad Milojković.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zabrinjavajući globalni trendovi pokazuju da demencija odavno nije isključivo bolest duboke starosti, s obzirom na to da se prvi simptomi propadanja kognitivnih funkcija sve češće beleže kod populacije u četrdesetim i pedesetim godinama. U emisiji Sinteza, specijalista psihijatrije dr Slavica Golubović objašnjava da hronični stres, nelečen visok krvni pritisak i nezdrav način života direktno ubrzavaju degenerativne procese u mozgu, ističući da se gotovo 40 odsto slučajeva neurodegenerativnih bolesti može odložiti pravovremenom prevencijom.
Isplata penzija za april počinje i trajaće do 11. maja, saopštio je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), koji je objavio zvaničan kalendar isplate.
Vaskrs i Đurđevdan 2040. godine padaju istog dana, a prema crkvenim pravilima bogosluženja, poznatim kao tipik, slava Svetog Đorđa tada se ne obeležava na sam datum, već se pomera na treći dan Vaskrsa.
Četiri osobe su poginule, a dve teško povređene u saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu Novi Pazar - Raška, u mestu Pilorete, u direktnom sudaru putničkih vozila "golf 7" novopazarskih i "opel astra", potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Novom Pazaru.
Načelnik Uprave za vazduhoplovstvo Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske Boban Kusturić (52) pronađen je mrtav u vikendici u banjalučkom naselju Česma.
Promena u trajanju školskih časova, odnosno skraćivanja sa 45 minuta na 30 za sada nema. Iako je ideja o njihovom skraćenju potekla još krajem prošle godine, Ministarstvo prosvete je u međuvremenu odustalo od njenog razmatranja.
Od početka godine na drumovima je stradalo 120 ljudi, a strahuje se da će taj broj biti još veći zbog novih saobraćajnih nesreća koje su se dogodile u poslednja 24 sata. Profesor Emir Smailović sa Saobraćajnog fakulteta u Beogradu istakao je da surazlozi nepažnja i neodgovarajuće veštine.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave za grad Beograd, Uprave kriminalističke policije uhapsili su D. Đ. (54) i M. V. (37) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično dela prevara.
Virusolog dr Milanko Šekler izjavio je da se hantavirus najčešće javlja u Jugoistočnoj Aziji, posebno u Kini, Vijetnamu, Laosu, Tajlandu i Kambodži. Virus je prvi put izolovan tokom Korejskog rata i nazvan po korejskoj reci. Slučajevi su aktuelni i zbog pojave na kruzeru.
Komentari (0)