Slobodan iz Čačka ručno pravi sveće od čistog pčelinjeg voska, zanat izučio u manastiru
Printscreen: Newsmax Balkans
U vremenu masovne proizvodnje i brzog profita, kada se i crkvene sveće sve češće prave od industrijskih mešavina, Slobodan Vučetić iz Čačka istrajava u zanatu koji je učio u manastiru i koji se danas retko gde može videti - ručnoj izradi sveća od čistog pčelinjeg voska.
Za njega, to nije samo posao, već spoj vere, strpljenja i poštovanja prema prirodi.
Njegova priča počinje početkom devedesetih godina, kada je, tražeći mir i smisao, krenuo ka manastirima. U monaškoj zajednici Ovčarsko-kablarske klisure, koju zbog brojnosti manastira nazivaju i "srpskom Svetom Gorom", naišao je na otvorena vrata i spremnost da se znanje prenese dalje.
"Početkom 90-ih smo krenuli gore u manastire. Manastir je tada radio i od toga živeo, po blagoslovu svetog Vladike Nikolaja. Mi smo želeli da naučimo, a monasi su izašli u susret. Videlo se da i oni imaju želju da pokažu nekome", priseća se Vučetić.
Do 1996. godine rad je bio povremen i poluintenzivan, sve do početka dvehiljaditih, kada se na tržištu pojavio kineski vosak. Taj trenutak, kaže, bio je presudan.
"Kada je došao kineski vosak, to nas je ubilo do kraja. Oni su najveći proizvođači voska, ali ne izvoze pravi vosak, već druge materije koje su slične. Mi smo tada shvatili da to nije to", iskreno ističe majstor za Prozore Balkana.
Vosak koji "sluša" ruke
Razliku između pravog pčelinjeg voska i industrijskih zamena Slobodan objašnjava vrlo jednostavno - dodirom. Dok govori, u rukama razvlači sveću, pokazujući kako se vosak prilagođava.
"Ovu sveću možeš da razvučeš, da je smanjiš kako hoćeš. Ona se sama nameće kako ti želiš. Vosak se zagreva sporije i sporije se hladi, zato se prilagođava čoveku. Sve što nije prirodni materijal, ne može ni da radi", navodi Slobodan.
Printscreen: Newsmax Balkans
Kako ističe, pokušana je i izrada sa drugim smesama, ali bez uspeha. Zato se, dodaje, prešlo na mašinsku proizvodnju i brzu zaradu.
"Ljudi hoće brzo da zarade i više niko ne gleda suštinu, a pčela je najčistija životinja na svetu. Vosak koji ona pravi je čista žrtva koja se prinosi Bogu. Ako sveća nije od voska, mi nikakvu žrtvu nismo prineli njenim paljenjem", tumači naš sagovornik.
Kako prepoznati pravu voštanicu?
I danas postoji jednostavan način da se proveri da li je sveća od pravog voska.
"Ako je pravi vosak, on se zalepi za nokat i ostane. Ako nije, odmah se odvaja, ne može da se razvuče, ne može da se vrati. Ja ovu istu sveću mogu ponovo da zagrejem i ponovo da je uradim. Sa drugim materijalima to nije moguće", objašnjava Vučetić.
Vest da je najmanje 197 dece začeto spermom donora za koga se kasnije ispostavilo da nosi mutaciju povezanu sa ozbiljnim oboljenjima, izazvala je strah, ali i dileme kod parova koji se nalaze na putu vantelesne oplodnje ili razmatraju donaciju kao jedinu mogućnost da postanu roditelji.
Prema najnovijem globalnom izveštaju Svetske banke, Srbija je zauzela drugo mesto u Evropi i šesto u svetu u oblasti napretka digitalne transformacije, iza Južne Koreje, Saudijske Arabije, Estonije, Brazila i Australije.
Proces izrade sveća dug je i zahteva preciznost. Sve počinje od voska, koji zavisi od bilja sa kojeg pčele skupljaju nektar - livade, bagrema, kestena ili suncokreta.
"Vosak od bagrema može da bude beo, dok je najslabiji onaj od suncokreta", pojašnjava Slobodan.
Kako nastaju sveće od voska?
Vosak se zagreva u prohromskom sudu, ostavlja preko noći na oko 56 stepeni, zatim se seče i mesi. Potom se prebacuje u emajlirani lonac, gde mora da se održi odgovarajuća temperatura.
"Sve mora da bude zagrejano - i prostorija, i vosak, i ruke onoga ko radi. I sto. Ako nešto nije kako treba, sveća može da bude porozna, da puca ili da ima pukotine", poručuje Vučetić.
Dodaje se i malo ulja, kako bi se vosak lakše obradio, a zatim se na drvenoj dasci formira valjak, seče nožem, postavlja fitilj tačno na sredinu i sveća se ponovo previja dok ne dobije pravilan cilindrični oblik.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Imamo i tas, merimo tačno težinu - da li je 100, 125, 200 grama ili pola kilograma. Ove veće, slavske sveće, prave se od najkvalitetnijeg voska, obično od poklopaca sa saća", ukazuje.
Zaborav kao najveća pretnja
Na pitanje da li postoji podrška za očuvanje ovog zanata, Vučetić odgovara bez velikog optimizma.
"Retko ko hoće i da pokaže kako se radi. Neće da se reklamira. Ja sam osetio potrebu da se ovo kaže narodu, jer će ostati u zaboravu. Pitaće se ljudi kako se nekada pravila sveća", setno govori voskar.
Iako je zanat učio u izolovanoj oduhovljenoj klisuri, Slobodan Vučetić danas je spreman da svoje znanje podeli sa drugima. Svaka njegova sveća, kaže, nosi mir koji je pronašao u manastiru.
U vremenu brze potrošnje, njegov rad svedoči da postoje stvari koje ne mogu da se ubrzaju. Ručno rađena sveća od čistog pčelinjeg voska nije samo izvor svetlosti, već je, kako mnogi veruju, tiha molitva koja greje i prostor i dušu.
Koliko migranata trenutno boravi u Srbiji? Ko su ljudi koje svakodnevno srećemo a često ih ne primećujemo? Kako izgleda njihov život u Srbiji, da li su prihvaćeni ili i dalje nose teret predrasuda? Za emisiju "Tražim reč" govore, koordinatorka programa psihosocijalne podrške tražiocima azila Jovana Vinčić, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, Radoš Đurović i Marija Anđelković iz organizacije Astra.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
Skup u organizaciji studenata u blokadi, koji se pod sloganom "Ti i ja, Slavija, jer studenti pobeđuju" održava na Trgu Slavija u Beogradu, počeo je oko 18.20 obraćanjem predstavnice studentskog pokreta.
Na prostoru između Starog dvora i zgrade Predsedništva Srbije, u Ulici kralja Milana, došlo je do incidenta nakon završetka studentskog skupa na Trgu Slavija, javlja reporter Newsmax Balkans. Ministar policije Ivica Dačić saopštio je oko 22.15 da su u neredima privedene 23 osobe.
U Beogradu postoje dve do tri hiljade pčelinjih društava ili rojeva koji se slobodno kreću, rekao je za portal Newsmax Balkans predsednik Beogradskog društva pčelara Stanko Rajić. Iako će ova informacija mnogima zvučati dramatično, Rajić uverava da je panika oko rojeva pčela samo puko neznanje.
Paprika je nezaobilazna namirnica u mnogim jelima, ali njena prava vrednost krije se u bogatom sastavu hranljivih materija koje imaju snažan uticaj na zdravlje.
Na kapiji od crnog gvožđa stoji natpis - "Ove biljke mogu da ubiju" uz sliku lobanje i ukrštenih kostiju. Upozorenje nije šala: iza rešetaka se nalazi najopasniji vrt na svetu, otvoren za javnost u sklopu zamka Alnvik na severoistoku Engleske.
Iako mnogi vlasnici pasa rado koriste teniske loptice kao igračku za svoje ljubimce, veterinari upozoravaju da one mogu predstavljati ozbiljan rizik po zdravlje životinja.
Ishrana dece u ranom uzrastu igra ključnu ulogu u njihovom rastu, razvoju i zdravlju. Iako mnoge namirnice odrasli svakodnevno konzumiraju bez problema, određena hrana može predstavljati rizik za malu decu, posebno onu mlađu od pet godina.
Svaki pas zaslužuje ljubav, pažnju i siguran dom, ali pri izboru kućnog ljubimca važno je znati da su neke rase podložnije zdravstvenim problemima od drugih. Među njima se često izdvajaju francuski buldog, jazavičar, šar pej i jorkširski terijer.
Maslac ili margarin - pitanje koje mnogi postavljaju tokom doručka. Dok se ljubitelji maslaca kunu u njegovu aromu, pobornici margarina ističu prednosti biljnih masti.
Komentari (0)