Slobodan iz Čačka ručno pravi sveće od čistog pčelinjeg voska, zanat izučio u manastiru
Printscreen: Newsmax Balkans
U vremenu masovne proizvodnje i brzog profita, kada se i crkvene sveće sve češće prave od industrijskih mešavina, Slobodan Vučetić iz Čačka istrajava u zanatu koji je učio u manastiru i koji se danas retko gde može videti - ručnoj izradi sveća od čistog pčelinjeg voska.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Za njega, to nije samo posao, već spoj vere, strpljenja i poštovanja prema prirodi.
Njegova priča počinje početkom devedesetih godina, kada je, tražeći mir i smisao, krenuo ka manastirima. U monaškoj zajednici Ovčarsko-kablarske klisure, koju zbog brojnosti manastira nazivaju i "srpskom Svetom Gorom", naišao je na otvorena vrata i spremnost da se znanje prenese dalje.
"Početkom 90-ih smo krenuli gore u manastire. Manastir je tada radio i od toga živeo, po blagoslovu svetog Vladike Nikolaja. Mi smo želeli da naučimo, a monasi su izašli u susret. Videlo se da i oni imaju želju da pokažu nekome", priseća se Vučetić.
Do 1996. godine rad je bio povremen i poluintenzivan, sve do početka dvehiljaditih, kada se na tržištu pojavio kineski vosak. Taj trenutak, kaže, bio je presudan.
"Kada je došao kineski vosak, to nas je ubilo do kraja. Oni su najveći proizvođači voska, ali ne izvoze pravi vosak, već druge materije koje su slične. Mi smo tada shvatili da to nije to", iskreno ističe majstor za Prozore Balkana.
Vosak koji "sluša" ruke
Razliku između pravog pčelinjeg voska i industrijskih zamena Slobodan objašnjava vrlo jednostavno - dodirom. Dok govori, u rukama razvlači sveću, pokazujući kako se vosak prilagođava.
"Ovu sveću možeš da razvučeš, da je smanjiš kako hoćeš. Ona se sama nameće kako ti želiš. Vosak se zagreva sporije i sporije se hladi, zato se prilagođava čoveku. Sve što nije prirodni materijal, ne može ni da radi", navodi Slobodan.
Printscreen: Newsmax Balkans
Kako ističe, pokušana je i izrada sa drugim smesama, ali bez uspeha. Zato se, dodaje, prešlo na mašinsku proizvodnju i brzu zaradu.
"Ljudi hoće brzo da zarade i više niko ne gleda suštinu, a pčela je najčistija životinja na svetu. Vosak koji ona pravi je čista žrtva koja se prinosi Bogu. Ako sveća nije od voska, mi nikakvu žrtvu nismo prineli njenim paljenjem", tumači naš sagovornik.
Kako prepoznati pravu voštanicu?
I danas postoji jednostavan način da se proveri da li je sveća od pravog voska.
"Ako je pravi vosak, on se zalepi za nokat i ostane. Ako nije, odmah se odvaja, ne može da se razvuče, ne može da se vrati. Ja ovu istu sveću mogu ponovo da zagrejem i ponovo da je uradim. Sa drugim materijalima to nije moguće", objašnjava Vučetić.
Vest da je najmanje 197 dece začeto spermom donora za koga se kasnije ispostavilo da nosi mutaciju povezanu sa ozbiljnim oboljenjima, izazvala je strah, ali i dileme kod parova koji se nalaze na putu vantelesne oplodnje ili razmatraju donaciju kao jedinu mogućnost da postanu roditelji.
Prema najnovijem globalnom izveštaju Svetske banke, Srbija je zauzela drugo mesto u Evropi i šesto u svetu u oblasti napretka digitalne transformacije, iza Južne Koreje, Saudijske Arabije, Estonije, Brazila i Australije.
Proces izrade sveća dug je i zahteva preciznost. Sve počinje od voska, koji zavisi od bilja sa kojeg pčele skupljaju nektar - livade, bagrema, kestena ili suncokreta.
"Vosak od bagrema može da bude beo, dok je najslabiji onaj od suncokreta", pojašnjava Slobodan.
Kako nastaju sveće od voska?
Vosak se zagreva u prohromskom sudu, ostavlja preko noći na oko 56 stepeni, zatim se seče i mesi. Potom se prebacuje u emajlirani lonac, gde mora da se održi odgovarajuća temperatura.
"Sve mora da bude zagrejano - i prostorija, i vosak, i ruke onoga ko radi. I sto. Ako nešto nije kako treba, sveća može da bude porozna, da puca ili da ima pukotine", poručuje Vučetić.
Dodaje se i malo ulja, kako bi se vosak lakše obradio, a zatim se na drvenoj dasci formira valjak, seče nožem, postavlja fitilj tačno na sredinu i sveća se ponovo previja dok ne dobije pravilan cilindrični oblik.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Imamo i tas, merimo tačno težinu - da li je 100, 125, 200 grama ili pola kilograma. Ove veće, slavske sveće, prave se od najkvalitetnijeg voska, obično od poklopaca sa saća", ukazuje.
Zaborav kao najveća pretnja
Na pitanje da li postoji podrška za očuvanje ovog zanata, Vučetić odgovara bez velikog optimizma.
"Retko ko hoće i da pokaže kako se radi. Neće da se reklamira. Ja sam osetio potrebu da se ovo kaže narodu, jer će ostati u zaboravu. Pitaće se ljudi kako se nekada pravila sveća", setno govori voskar.
Iako je zanat učio u izolovanoj oduhovljenoj klisuri, Slobodan Vučetić danas je spreman da svoje znanje podeli sa drugima. Svaka njegova sveća, kaže, nosi mir koji je pronašao u manastiru.
U vremenu brze potrošnje, njegov rad svedoči da postoje stvari koje ne mogu da se ubrzaju. Ručno rađena sveća od čistog pčelinjeg voska nije samo izvor svetlosti, već je, kako mnogi veruju, tiha molitva koja greje i prostor i dušu.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Počeo Osmi samit Evropske političke zajednice u Jerevanu. Kakve poruke od evropskih lidera možemo da očekujemo? Koliko je samit važan za Srbiju? Da li se političke partije već pripremaju za eventualne vanredne parlamentarne izbore I da li opoziciju čeka ozbiljno pregrupisavanje? Smrtonosni virus blokirao kruzer na Atlantiku, vlasti ne dozvoljavaju evakuaciju bolesnih. Šta je hantavirus I kako se prenosi I da li smo I mi ugroženi?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Dva dana. Dve tragedije koje su zauvek promenile Srbiju. Od tada – brojimo godine, ali ne i odgovore. Strah je utihnuo, ali nije nestao. Deca su se vratila u klupe, život je nastavljen... ali pitanje je ostalo. Da li smo išta naučili? Da li smo postali bezbedniji – ili smo samo naučili da ćutimo? O onome što je ostalo posle, o traumi koju ne vidimo i društvu koje još traži odgovore – govore psiholog i univerzitetski profesor Žarko Trebješanin i profesor bezbednosti Goran Mandić.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U Urgentni centar Univerzitetskog kliničkog centra Srbije dovezeno je ukupno deset pacijenata, koji su povređeni u saobraćajnoj nesreći kod Sopota i niko nije životno ugrožen.
Policija u Knjaževcu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Zaječaru, odeljenja u Knjaževcu, uhapsila je D. P. (29) i M. Đ. (29) iz okoline Knjaževca, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo razbojništvo.
Policija u Novom Sadu uhapsila je tri osobe, dok će protiv jedne biti podneta krivična prijava, zbog sumnje da su malverzacijama u javnim nabavkama i pranjem novca oštetili budžet i protivpravno prisvojili više od 300 miliona dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Nacionalna organizacija za potrošače (NEPRO) objavila je da se hitno sa tržišta povlače šolje pod nazivom "PLU 612751 Mug Fashion" zbog potencijalnog rizika po bezbednost korisnika.
Prošle su tri godine od jedne od najtežih tragedija u novijoj istoriji Srbije. U Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, 3. maja 2023. godine, učenik sedmog razreda K. K. upotrebio je očev pištolj i počinio masovno ubistvo u školi na Vračaru.
Alergija na polen pogađa milione ljudi širom sveta i najčešće se javlja u proleće kada biljke cvetaju.Simptomi poput kijanja, začepljenog nosa i suznih očiju mogu značajno narušiti kvalitet života.
Veštačka inteligencija ne preti samo muzičkoj industriji, već polako preuzima i podkaste koje vode ljudi, a u industriji raste zabrinutost zbog novog trenda.
Bolest koju prenose glodari obično se ne prenosi među ljudima, a epidemije su retke. "Novi svet" varijante su najsmrtonosnije. Koji su simptomi hantavirusa i kako se leči ova bolest?
Citrusno voće poput narandži, grejpa i limuna bogato je vitaminom C, a stručni saveti ukazuju da vreme konzumacije može pomoći boljoj podnošljivosti i apsorpciji.
Istraživači sa Masačusetskog instituta tehnologije (MIT) utvrdili su da zvuk kiše može da podstakne brže klijanje semena, pokazujući da biljke imaju složeniji sistem reagovanja na spoljašnje uticaje nego što se ranije mislilo.
Masnoća oko stomaka nije tu slučajno. Telo je sklono da energiju skladišti upravo u tom području iz više razloga, a najčešće se radi o kombinaciji hormona, načina života i genetike.
Komentari (0)