Slobodan iz Čačka ručno pravi sveće od čistog pčelinjeg voska, zanat izučio u manastiru
U vremenu masovne proizvodnje i brzog profita, kada se i crkvene sveće sve češće prave od industrijskih mešavina, Slobodan Vučetić iz Čačka istrajava u zanatu koji je učio u manastiru i koji se danas retko gde može videti - ručnoj izradi sveća od čistog pčelinjeg voska.
Za njega, to nije samo posao, već spoj vere, strpljenja i poštovanja prema prirodi.
Njegova priča počinje početkom devedesetih godina, kada je, tražeći mir i smisao, krenuo ka manastirima. U monaškoj zajednici Ovčarsko-kablarske klisure, koju zbog brojnosti manastira nazivaju i "srpskom Svetom Gorom", naišao je na otvorena vrata i spremnost da se znanje prenese dalje.
"Početkom 90-ih smo krenuli gore u manastire. Manastir je tada radio i od toga živeo, po blagoslovu svetog Vladike Nikolaja. Mi smo želeli da naučimo, a monasi su izašli u susret. Videlo se da i oni imaju želju da pokažu nekome", priseća se Vučetić.
Do 1996. godine rad je bio povremen i poluintenzivan, sve do početka dvehiljaditih, kada se na tržištu pojavio kineski vosak. Taj trenutak, kaže, bio je presudan.
"Kada je došao kineski vosak, to nas je ubilo do kraja. Oni su najveći proizvođači voska, ali ne izvoze pravi vosak, već druge materije koje su slične. Mi smo tada shvatili da to nije to", iskreno ističe majstor za Prozore Balkana.
Vosak koji "sluša" ruke
Razliku između pravog pčelinjeg voska i industrijskih zamena Slobodan objašnjava vrlo jednostavno - dodirom. Dok govori, u rukama razvlači sveću, pokazujući kako se vosak prilagođava.
"Ovu sveću možeš da razvučeš, da je smanjiš kako hoćeš. Ona se sama nameće kako ti želiš. Vosak se zagreva sporije i sporije se hladi, zato se prilagođava čoveku. Sve što nije prirodni materijal, ne može ni da radi", navodi Slobodan.
Printscreen: Newsmax Balkans
Kako ističe, pokušana je i izrada sa drugim smesama, ali bez uspeha. Zato se, dodaje, prešlo na mašinsku proizvodnju i brzu zaradu.
"Ljudi hoće brzo da zarade i više niko ne gleda suštinu, a pčela je najčistija životinja na svetu. Vosak koji ona pravi je čista žrtva koja se prinosi Bogu. Ako sveća nije od voska, mi nikakvu žrtvu nismo prineli njenim paljenjem", tumači naš sagovornik.
Kako prepoznati pravu voštanicu?
I danas postoji jednostavan način da se proveri da li je sveća od pravog voska.
"Ako je pravi vosak, on se zalepi za nokat i ostane. Ako nije, odmah se odvaja, ne može da se razvuče, ne može da se vrati. Ja ovu istu sveću mogu ponovo da zagrejem i ponovo da je uradim. Sa drugim materijalima to nije moguće", objašnjava Vučetić.
Vest da je najmanje 197 dece začeto spermom donora za koga se kasnije ispostavilo da nosi mutaciju povezanu sa ozbiljnim oboljenjima, izazvala je strah, ali i dileme kod parova koji se nalaze na putu vantelesne oplodnje ili razmatraju donaciju kao jedinu mogućnost da postanu roditelji.
Prema najnovijem globalnom izveštaju Svetske banke, Srbija je zauzela drugo mesto u Evropi i šesto u svetu u oblasti napretka digitalne transformacije, iza Južne Koreje, Saudijske Arabije, Estonije, Brazila i Australije.
Proces izrade sveća dug je i zahteva preciznost. Sve počinje od voska, koji zavisi od bilja sa kojeg pčele skupljaju nektar - livade, bagrema, kestena ili suncokreta.
"Vosak od bagrema može da bude beo, dok je najslabiji onaj od suncokreta", pojašnjava Slobodan.
Kako nastaju sveće od voska?
Vosak se zagreva u prohromskom sudu, ostavlja preko noći na oko 56 stepeni, zatim se seče i mesi. Potom se prebacuje u emajlirani lonac, gde mora da se održi odgovarajuća temperatura.
"Sve mora da bude zagrejano - i prostorija, i vosak, i ruke onoga ko radi. I sto. Ako nešto nije kako treba, sveća može da bude porozna, da puca ili da ima pukotine", poručuje Vučetić.
Dodaje se i malo ulja, kako bi se vosak lakše obradio, a zatim se na drvenoj dasci formira valjak, seče nožem, postavlja fitilj tačno na sredinu i sveća se ponovo previja dok ne dobije pravilan cilindrični oblik.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Imamo i tas, merimo tačno težinu - da li je 100, 125, 200 grama ili pola kilograma. Ove veće, slavske sveće, prave se od najkvalitetnijeg voska, obično od poklopaca sa saća", ukazuje.
Zaborav kao najveća pretnja
Na pitanje da li postoji podrška za očuvanje ovog zanata, Vučetić odgovara bez velikog optimizma.
"Retko ko hoće i da pokaže kako se radi. Neće da se reklamira. Ja sam osetio potrebu da se ovo kaže narodu, jer će ostati u zaboravu. Pitaće se ljudi kako se nekada pravila sveća", setno govori voskar.
Iako je zanat učio u izolovanoj oduhovljenoj klisuri, Slobodan Vučetić danas je spreman da svoje znanje podeli sa drugima. Svaka njegova sveća, kaže, nosi mir koji je pronašao u manastiru.
U vremenu brze potrošnje, njegov rad svedoči da postoje stvari koje ne mogu da se ubrzaju. Ručno rađena sveća od čistog pčelinjeg voska nije samo izvor svetlosti, već je, kako mnogi veruju, tiha molitva koja greje i prostor i dušu.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
I ranije je NATO umeo da preduzme samostalne oružane akcije protiv nekih zemalja, ali je napad na Saveznu Republiku Jugoslaviju bila prva velika kampanja protiv jedne suverene zemlje i članice Ujedinjenih nacija bez odobrenja Saveta bezbednosti. To je, kako su tvrdili ili obećavali čelnici Severoatlantske alijanse bio presedan, što znači, samo ovaj put, nikako pravilo. Ali onda su presedani počeli da se ređaju: Irak 2003, Libija 2011... da bi se danas formulacija o “flagrantnom kršenju” ili sumraku međunarodnog prava počela da se čuje sa raznih strana. Gost Stava dana istoričar Čedomir Antić, a uključimo će i diplomatu iz Podgorice Miodraga Lekića koji je te 1999.godine bio jugoslovenski ambassador u Italiji.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Na dve farme u Bijelom Polju uginulo je 18.000 živine zaražene ptičijim gripom, a onda zakopano na nelegalnoj deponiji - da li je opravdan strah od zaraze? Zloupotreba bolovanja u S. Makedoniji. Svaki peti policajac koji je prošle godine bio na bolovanju, nije bio bolestan - pokazala je kontrola Fonda za zdravstveno osiguranje. Nagli skok cena goriva, osnovnih životnih namirnica i inflacija kao posledica rata u Iranu. Ko štiti potrošače u BIH, šta rade inspekcije dok cene "divljaju"?
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Koliko je sezonski posao siguran i da li je isplativ? Koje uslove rada sezonski radnici prihvataju a koje prećutkuju? Ko kontroliše poslodavce tokom sezone? Za emisiju „Tražim reč“ govore, PR menadžer kompanije „Infostud“ Miloš Turinski, predstavnik omladinske zadruge Mjob Ivana Radenović i potpredsednik udruženja hotelijera i restoratera HORES Ivan Vitorović.
Ivanjica je zavijena u crno. U nezapamćenoj tragediji preminuo je jedanaestogodišnji dečak koji je slučajno popio otrovnu tečnost korišćenu za prskanje malina.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Istraživači su otkrili više retkih i novih vrsta u do sada neistraženim pećinama na zapadu Kambodže, uključujući "leteću" zmiju i fluorescentnu tirkiznu zmiju otrovnicu, saopštila je organizacija Fauna&Flora Kambodža koja je predvodila višegodišnje istraživanje biodiverziteta.
Buđ je svuda oko nas. Postoji milionima godina i može da uđe u vaš dom kroz otvorena vrata, prozore, ventilaciju, ili sisteme grejanja i klimatizacije. Spore buđi iz spoljašnjeg vazduha mogu se uneti i na odeći, obući, torbama, pa čak i preko kućnih ljubimaca.
Da li ste se ikada zapitali zašto vaš parfem na vama ne miriše kao u bočici ili zašto miris nestane već nakon pola sata? Krivac može biti način na koji ga nanosite i čuvate.
Iako mnoge osobe prilikom kupovine nove odeće jedva čekaju da obuku taj komad, stručnjaci za tekstil navode da bi pranje pre prvog nošenja trebalo da postane navika.
Ako ste u grupi ljudi koji stalno iniciraju viđanje sa svojim prijateljima dok se oni nikada ne sete da to urade, najverovatnije vam je palo na pamet da negde grešite i pitate se da li su to prava prijateljstva.
Sezona cvetanja trešnje u Vankuveru donosi spektakularne prizore i budi grad iz zimskog sna. Hiljade stabala u ružičastim i belim tonovima pretvaraju ulice u pravu prolećnu razglednicu, privlačeći i stanovnike i turiste.
Koloseum, bezvremenski simbol Rima i čitave antičke civilizacije, dobio je novo ruho - pretvoren je u dragoceno numizmatičko izdanje. U pitanju je novčić nominalne vrednosti od 25 evra, izrađen od jednog kilograma čistog srebra, koji objedinjuje istorijsku, umetničku i kolekcionarsku vrednost.
Dolazak proleća utiče na naš organizam, donosi promene u raspoloženju, energiji, snu. Stručnjaci to pripisuju povećanoj količini svetlosti, a o tome kako buđenje proleća utiče na naše mentalno zdravlje, za RTS je govorila psihijatar Meri Vukša.
Doza kofeina iz kafe najčešće se povezuje sa povećanom budnošću, ali nova studija pokazuje da bi mogla pomoći i u smanjenju rizika od razvoja anksioznosti i depresije i da zapravo postoji idealna mera kada je reč o količini koju treba piti da bi se postigao najbolji efekat.
Komentari (0)