Slobodan iz Čačka ručno pravi sveće od čistog pčelinjeg voska, zanat izučio u manastiru
U vremenu masovne proizvodnje i brzog profita, kada se i crkvene sveće sve češće prave od industrijskih mešavina, Slobodan Vučetić iz Čačka istrajava u zanatu koji je učio u manastiru i koji se danas retko gde može videti - ručnoj izradi sveća od čistog pčelinjeg voska.
Za njega, to nije samo posao, već spoj vere, strpljenja i poštovanja prema prirodi.
Njegova priča počinje početkom devedesetih godina, kada je, tražeći mir i smisao, krenuo ka manastirima. U monaškoj zajednici Ovčarsko-kablarske klisure, koju zbog brojnosti manastira nazivaju i "srpskom Svetom Gorom", naišao je na otvorena vrata i spremnost da se znanje prenese dalje.
"Početkom 90-ih smo krenuli gore u manastire. Manastir je tada radio i od toga živeo, po blagoslovu svetog Vladike Nikolaja. Mi smo želeli da naučimo, a monasi su izašli u susret. Videlo se da i oni imaju želju da pokažu nekome", priseća se Vučetić.
Do 1996. godine rad je bio povremen i poluintenzivan, sve do početka dvehiljaditih, kada se na tržištu pojavio kineski vosak. Taj trenutak, kaže, bio je presudan.
"Kada je došao kineski vosak, to nas je ubilo do kraja. Oni su najveći proizvođači voska, ali ne izvoze pravi vosak, već druge materije koje su slične. Mi smo tada shvatili da to nije to", iskreno ističe majstor za Prozore Balkana.
Vosak koji "sluša" ruke
Razliku između pravog pčelinjeg voska i industrijskih zamena Slobodan objašnjava vrlo jednostavno - dodirom. Dok govori, u rukama razvlači sveću, pokazujući kako se vosak prilagođava.
"Ovu sveću možeš da razvučeš, da je smanjiš kako hoćeš. Ona se sama nameće kako ti želiš. Vosak se zagreva sporije i sporije se hladi, zato se prilagođava čoveku. Sve što nije prirodni materijal, ne može ni da radi", navodi Slobodan.
Printscreen: Newsmax Balkans
Kako ističe, pokušana je i izrada sa drugim smesama, ali bez uspeha. Zato se, dodaje, prešlo na mašinsku proizvodnju i brzu zaradu.
"Ljudi hoće brzo da zarade i više niko ne gleda suštinu, a pčela je najčistija životinja na svetu. Vosak koji ona pravi je čista žrtva koja se prinosi Bogu. Ako sveća nije od voska, mi nikakvu žrtvu nismo prineli njenim paljenjem", tumači naš sagovornik.
Kako prepoznati pravu voštanicu?
I danas postoji jednostavan način da se proveri da li je sveća od pravog voska.
"Ako je pravi vosak, on se zalepi za nokat i ostane. Ako nije, odmah se odvaja, ne može da se razvuče, ne može da se vrati. Ja ovu istu sveću mogu ponovo da zagrejem i ponovo da je uradim. Sa drugim materijalima to nije moguće", objašnjava Vučetić.
Vest da je najmanje 197 dece začeto spermom donora za koga se kasnije ispostavilo da nosi mutaciju povezanu sa ozbiljnim oboljenjima, izazvala je strah, ali i dileme kod parova koji se nalaze na putu vantelesne oplodnje ili razmatraju donaciju kao jedinu mogućnost da postanu roditelji.
Prema najnovijem globalnom izveštaju Svetske banke, Srbija je zauzela drugo mesto u Evropi i šesto u svetu u oblasti napretka digitalne transformacije, iza Južne Koreje, Saudijske Arabije, Estonije, Brazila i Australije.
Proces izrade sveća dug je i zahteva preciznost. Sve počinje od voska, koji zavisi od bilja sa kojeg pčele skupljaju nektar - livade, bagrema, kestena ili suncokreta.
"Vosak od bagrema može da bude beo, dok je najslabiji onaj od suncokreta", pojašnjava Slobodan.
Kako nastaju sveće od voska?
Vosak se zagreva u prohromskom sudu, ostavlja preko noći na oko 56 stepeni, zatim se seče i mesi. Potom se prebacuje u emajlirani lonac, gde mora da se održi odgovarajuća temperatura.
"Sve mora da bude zagrejano - i prostorija, i vosak, i ruke onoga ko radi. I sto. Ako nešto nije kako treba, sveća može da bude porozna, da puca ili da ima pukotine", poručuje Vučetić.
Dodaje se i malo ulja, kako bi se vosak lakše obradio, a zatim se na drvenoj dasci formira valjak, seče nožem, postavlja fitilj tačno na sredinu i sveća se ponovo previja dok ne dobije pravilan cilindrični oblik.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Imamo i tas, merimo tačno težinu - da li je 100, 125, 200 grama ili pola kilograma. Ove veće, slavske sveće, prave se od najkvalitetnijeg voska, obično od poklopaca sa saća", ukazuje.
Zaborav kao najveća pretnja
Na pitanje da li postoji podrška za očuvanje ovog zanata, Vučetić odgovara bez velikog optimizma.
"Retko ko hoće i da pokaže kako se radi. Neće da se reklamira. Ja sam osetio potrebu da se ovo kaže narodu, jer će ostati u zaboravu. Pitaće se ljudi kako se nekada pravila sveća", setno govori voskar.
Iako je zanat učio u izolovanoj oduhovljenoj klisuri, Slobodan Vučetić danas je spreman da svoje znanje podeli sa drugima. Svaka njegova sveća, kaže, nosi mir koji je pronašao u manastiru.
U vremenu brze potrošnje, njegov rad svedoči da postoje stvari koje ne mogu da se ubrzaju. Ručno rađena sveća od čistog pčelinjeg voska nije samo izvor svetlosti, već je, kako mnogi veruju, tiha molitva koja greje i prostor i dušu.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto skolioza postaje bolest savremenog doba? Šta se dešava kada bol u leđima ignorišemo godinama? Da li nas loše sedenje polako, ali sigurno deformiše? Za emisiju „Tražim reč“ govore, spinalni hirurg Milenko Savić i profesor na fakultetu za sport Duško Ilić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Ko je bila srpska kraljica Jelena, žena kralja Uroša I i majka kraljeva Dragutina i Milutina? Kakva je bila žena koja je jedina od srpskih srednjovekovnih vladarki postala svetica i imala svoje žitije? Zašto su je pogrešno nazivali Jelena Anžujska. Odgovore tražimo od istoričarke Katarine Mitrović. Sinteza, u spektru Luke Mičete.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
U saobraćajnoj nesreći na pružnom prelazu u selu Vapa kod Čačka poginuo je muškarac (42), potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Čačak.
Četvorogodišnja devojčica E. M. preminula je na Institutu za majku i dete nakon što je iz Opšte bolnice u Čačku transportovana za Beograd usled komplikacija nakon operacije trećeg krajnika.
Policija u Nišu je, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u tom gradu, uhapsila A. B. (39), K. V. (55) i N. M. (43) iz ovog grada, koji se terete da su maloletnici omogućili da uživa opojne droge.
Sekretarijat za javne prihode Grada Beograda obavestio je poreske obveznike – fizička lica, preduzetnike i pravna lica da je 18. februar rok za uplatu obaveze za prvi kvartal poreza na imovinu za 2026. godinu.
Roditeljski stres može značajno da utiče na razvoj dece, njihovo emocionalno stanje i svakodnevno ponašanje. Deca koja su često izložena stresu svojih roditelja mogu da postanu zabrinuta, povučena ili da imaju poteškoće u izražavanju i kontrolisanju emocija.
Naučnici širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država eksperimentišu sa robotskim pčelama kako bi pomogli opadajućim populacijama prirodnih oprašivača, u pokušaju da ponude rešenje za sve ozbiljniji ekološki problem.
U poslednjih godinu dana, globalnu tehnološku zajednicu je umnogome promenio Vibe coding ili opušteno programiranje - novi softverski alati koji koriste veštačku inteligenciju za brzo pisanje kompjuterskog koda.
Upotreba veštačke inteligencije (AI) za procenu medicinskih simptoma ne daje bolje rezultate od standardne internet pretrage, pokazalo je novo istraživanje Oksford internet instituta objavljeno u časopisu "Nature medicine".
Svakodnevno konzumiranje nekoliko šoljica kafe ili čaja sa kofeinom može blago da pomogne u očuvanju moždane funkcije i smanjenju rizika od demencije, saopštili su istraživači.
Norveške bezbednosne službe potvrdile su da je kineska hakerska grupa poznata kao 'Salt Typhoon', izvela više sajber napada na sisteme nekoliko norveških kompanija, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost u bezbednosnim i političkim krugovima u nordijskim zemljama, ali i širom EU.
Humanoidni robot Atlas, kojeg već godinama razvija američka kompanija Boston Dynamics, često se navodi kao jedan od najboljih primera koliko je zapravo robotika poslednjih godina napredovala i koliko se humanoidni roboti približavaju svojoj praktičnoj primeni u različitim oblastima.
Sanseverija, poznata i kao "svekrvin jezik", prisutna je u gotovo svakom domu, kancelariji ili javnoj zgradi. Njeni uspravni, čvrsti listovi, različitih oblika i boja, kao i izuzetna otpornost, učinili su je jednom od najrasprostranjenijih sobnih biljaka na svetu.
Komentari (0)