Smrtnost na pružnim prelazima: Gde je granica između loše infrastrukture i lične odgovornosti
Foto: Tanjug/Infrastrukture železnice Srbije
Iako deo pružnih prelaza u Srbiji i dalje nije adekvatno obeležen, što predstavlja ozbiljan bezbednosni rizik, nesreće se događaju i na mestima gde signalizacija postoji i gde su rampe spuštene.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Uprkos upozorenjima, pojedini vozači se, na sopstvenu inicijativu, odlučuju da zaobiđu rampe i pređu prugu, dovodeći u opasnost i sebe i druge učesnike u saobraćaju.
Posle još jedne saobraćajne nezgode na pružnom prelazu kod Čačka, u kojoj je jedan muškarac poginuo, ponovo se otvara pitanje bezbednosti na mestima gde se ukrštaju put i železnička pruga.
U Srbiji su u prethodnih pet godina 33 osobe poginule u saobraćajnim nezgodama na prelasku puta preko pruga, a više od 270 je zadobilo teške telesne povrede, izjavio je v. d. direktora Agencije za bezbednost saobraćaja (ABS) Branko Stamatović.
Iako su saobraćajna pravila i signalizacija na ovim deonicama jasno definisani, statistika pokazuje da se nepažnja, nepoštovanje propisa i pogrešne procene vozača i dalje često završavaju tragično.
Prema rečima Miloša Milekića iz Agencije za bezbednost saobraćaja, jedno od osnovnih pravila je nepoštovanje saobraćajne signalizacije od strane vozača.
Printscreen: Newsmax Balkans Miloš Milekić
"To možemo pripisati možda nedovoljnoj proceni rizika i onoj nepopularnoj rečenici koja se često ne oprašta kad su u pitanju saobraćajne nezgode a to je 'meni ne može ništa da se dogodi'. Upravo ukrštanje ovih saobraćajnica predstavljaju veoma rizične tačke ukoliko se ne poštuju sva pravila saobraćaja kako bismo ostali što bezbedniji", upozorava sagovornik Newsmax Balkans.
Koliko su ovakvi slučajevi česti i kakve posledice ostavljaju, najbolje pokazuje statistika saobraćajnih nezgoda na putno-pružnim prelazima.
Podaci iz prethodnih godina ukazuju da, iako broj ovih nezgoda nije veliki u odnosu na ukupan broj u saobraćaju, njihove posledice gotovo uvek budu fatalne.
U poslednjih pet godina život na pružnim prelazima izgubile 33 osobe
Na putno-pružnim prelazima u poslednjih pet godina 33 osobe koje su izgubile život u saobraćajnim nezgodama.
Milekić ukazuje da to znači da pet do sedam osoba godišnje gubi život u saobraćajnim nezgodama.
"Ta brojka jeste niska u odnosu na ukupan broj ljudi koji izgubi život u saobraćajnim nezgodama no ne smemo izuzeti to da saobraćajne nezgode koje se dešavaju na putno-pružnim prelazima najčešće, ako ne i u svim slučajevima su saobraćajne nezgode sa smrtnim ishodom", poručio je naš sagovornik.
Zbog visokog stepena rizika koji nose, putno-pružni prelazi su poseban segment saobraćaja koji je precizno regulisan Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima.
Printscreen: Newsmax BalkansČlan 153 Zakona o bezbednosti saobraćaja
Propisi jasno definišu na koji način moraju biti obeleženi, opremljeni i obezbeđeni, kako bi učesnici u saobraćaju na vreme bili upozoreni na opasnost i imali dovoljno prostora da bezbedno reaguju.
Apel na vozače da se signalizacija poštuje bez izuzetka
Iz Agencije za bezbednost saobraćaja apeluju na vozače da na pružnim prelazima nema improvizacije i da se saobraćajna signalizacija mora poštovati bez izuzetaka.
Istovremeno, nadležne institucije pozvane su da dodatno unaprede infrastrukturu putno-pružnih prelaza, jer svaki propust u obeležavanju i obezbeđenju može imati fatalne posledice.
Dok se odgovornost ne bude podjednako podrazumevala i za vozače i za sistem, nesreće na prugama ostaće crna tačka saobraćajne statistike.
Vojska i policija pronašle eksploziv u blizini gasne infrastrukture u Kanjiži. Ko stoji iza ove akcije koja je mogla da ugrozi vitalne inetrese naše zemlje? Gost emisije biće Miroslav Bjegović. Predsednik Vučić najavio izbore za maj ili najkasnije mart naredne godine. Mogu li političke tenzije da se spuste u međuvremenu i kome se žuri da stane na izbornu "crtu"? Gosti emisije biće Slobodan Cvejić i Stevica Deđanski. Ističe 48 sati koje je Tramp dao Iranu za postizanje dogovora – da li je Teheran ozbiljno shvatio upozorenje američkog predsednika?
jutarnji program
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ZEMLJOTRESI U SFRJ
Prirodne katastrofe koje su pogađale gradove sveta nisu zaobišle ni Jugoslaviju. Najveća tragedija bio je zemljotres u Skoplju koji je uništio grad i usmrtio veliki broj stanovnika makedonske prestonice. Nakon njega se dogodio zemljotresu u Banja Luci koji je u potpunosti promenio izgled I tog grada, a poslednji u nizu koji je obeležio kraj sedamdesetih dogodio se u Crnoj Gori. Svedoci, oni koji su preživeli te potrese, ali i oni koji pamte kako je izgledala solidarnost tog vremena govore u novoj epizodi “Dekada” koja otkriva kako su se ljudi privikavali na život u trusnom području.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
Kako se piše, ali i kaže - Uskrs ili Vaskrs i da li se čestita sa "Hristos vaskrse" ili "Hristos voskrse". Večito pitanje uoči jednog od najvećih praznika kod pravoslavnih hrišćana jeste - slavimo li Uskrs ili Vaskrs?
Stranka Tisa Petera Mađara osvojila je 138 poslaničkih mesta, Fides Viktora Orbana 55, a Naša domovina Lasla Torockaja šest, pokazuju preliminarni rezultati parlamentarnih izbora u Mađarskoj na osnovu 98,42 odsto obrađenih glasova.
Tinejžerka (18) je poginula, a tri osobe su povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u jutarnjim satima u selu Donji Adrovac kod Aleksinca, potvrđeno je portalu Newsmax Balkans iz Policijske uprave Niš.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je lideru stranke Tisa Peteru Mađaru pobedu na parlamentarnim izborima u Mađarskoj i poručio da veruje u nastavak dobre saradnje Srbije i Mađarske.
U Srbiji će u ponedeljak vreme biti uglavnom suvo, u košavskom području vetrovito, sa najnižom temperaturom od nula do devet, a najvišom od 18 do 23 stepena, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Navršava se 27 godina otkako su piloti NATO, usred dana, projektilima pogodili međunarodni putnički voz Beograd–Solun dok je prelazio most preko Južne Morave kod Grdelice.
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine?
Hirurzi Klinike za grudnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije napravili su poduhvat prvom transplantacijom pluća u našoj zemlji, a četrdesetdvogodišnji pacijent se dobro oporavlja.
Patrijarh srpski Porfirije služio je na Vaskrs Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, kojoj je prisustvovao veliki broj vernika iz svih krajeva Kosova i Metohije.
Praznici su vreme kada mnogi putuju i obilaze Srbiju. Oni koje put nanese u Timočku Krajinu neće se pokajati jer je tamo priroda bila veoma darežljiva, a kulturno nasleđe je impozantno. Zato je iz godine u godinu gostiju je sve više pa čak i onih koje zanima takozvani verski turizam.
Komentari (0)