Istraživanje: Za ulazak Srbije u EU glasalo bi dve trećine mladih i svega 30 odsto starijih od 60 godina
Redovna anketa javnog mnjenja iz januara 2026. godine, sprovedena za Delegaciju EU u Srbiji, pokazuje blagi porast javne podrške članstvu Srbije u EU, uz rastuće uverenje da Evropska unija treba da bude ključni spoljnopolitički i ekonomski partner Srbije, saopštila je Delegacija EU u Srbiji.
Ako bi se sutra održao referendum o pristupanju EU, 45 odsto građana bi glasalo za, što predstavlja povećanje od dva procentna poena u odnosu na prošlu godinu, dok bi 32 odsto glasalo protiv, što je brojka koja je ostala stabilna, pokazuju podaci dobijeni istraživanjem.
Istovremeno, EU je i dalje prepoznata kao najveći donator Srbije, glavni trgovinski partner i vodeći izvor investicija, što potvrđuje njenu centralnu ulogu u ekonomskom razvoju zemlje.
Sudstvo i tužilaštvo u Srbiji nalaze se u veoma lošem stanju, a set izmena pravosudnih zakona koja je skupština usvojila na predlog poslanika Srpske napredne stranke Uglješe Mrdića neće doneti pozitivne promene u pravosuđu, saglasni su advokati Jelena Pavlović i Vladimir Gajić.
Advokatska komora Srbije (AKS) stupiće od 23. do 25. februara u trodnevni prekid rada zbog usvajanja izmena seta pravosudnih zakona, izjavio je za portal Newsmax Balkans vršilac dužnosti predsednika AKS Nemanja Jolović.
Prema tom istraživanju, 50,8 odsto građana ima pozitivan opšti stav prema EU, dok je 43,4 odsto negativno. Indeks razlike između pozitivnih i negativnih stavova iznosi svega 7,5 poena, što pokazuje da je društvo u dalje duboko podeljeno po tom pitanju.
Kada je reč o samom članstvu, 51,7 odsto ispitanika podržava pristupanje Srbije Evropskoj uniji, dok se 44,2 odsto tome protivi.
EU se najčešće povezuje sa višim životnim standardom
Kao i prethodnih godina, podrška članstvu u EU je najjača među mlađim generacijama. Građani starosti 18–29 godina i dalje pružaju najveću podršku, sa više od 63 odsto opredeljenih za ulazak Srbije u EU, dok je protivljenje najveće među ispitanicima starosti 60 i više godina, gde podrška iznosi oko 30 odsto. Ovi nalazi ističu jasan generacijski jaz, gde mladi ljudi sve više vide svoju budućnost u Evropskoj uniji, navedeno je u saopštenju.
Na pitanje o prednostima članstva u EU, građani najčešće povezuju EU sa višim životnim standardom, slobodom kretanja, vladavinom prava i borbom protiv korupcije. Korupcija, organizovani kriminal i ekonomski izazovi se istovremeno identifikuju kao tri najhitnija problema sa kojima se srpsko društvo danas suočava, a to su ujedno oblasti u kojima članstvo u EU i reforme povezane sa procesom pristupanja nude konkretna i dugoročna rešenja.
Infografika: Delegacija EU u Srbiji
Posmatrajući trendove u proteklih sedam godina, ova anketa takođe beleži najveći udeo ispitanika do sada koji veruju da će EU nastaviti da postoji i imati nove države članice, što odražava rastuće poverenje građana Srbije u budućnost Unije i kredibilitet procesa proširenja, dodaje se u saopštenju.
Istovremeno, negativne percepcije i dalje postoje. Znatan broj ispitanika veruje da EU sve više nameće pritisak i nove uslove Srbiji, da je priznanje Kosova preduslov za pristupanje ili da EU ne želi stvarno Srbiju kao buduću državu članicu EU. Zajedno, ovi narativi su i dalje najčešće navođeni argumenti među građanima skeptičnim prema EU. Anketa takođe otkriva visoku izloženost dezinformacijama i manipulaciji informacijama, posebno u vezi sa ruskom agresijom protiv Ukrajine.
Fon Bekerat: Zablude i dezinformacije najveći problem
Komentarišući nalaze, ambasador EU u Srbiji Andreas fon Bekerat izjavio je da ti rezultati pružaju osnovu za oprezan optimizam, ali ne ostavljaju prostora za zadovoljstvo.
"Sve veći broj građana jasno prepoznaje da članstvo u EU nudi ono što im je najviše važno: bolje ekonomske mogućnosti, jače institucije, veće slobode i zaštitu prava. To pokazuje da ljudi razumeju da pristupanje Srbije EU nije apstraktni politički projekat, već najkonkretniji put ka boljem svakodnevnom životu. Posebno me ohrabruje snažna i dosledna podrška među mladima, koji u ogromnoj većini vide EU kao svoj prirodni dom.
Foto: Tanjug/Ana Paunković
Fon Bekerat je podvukao da anketa istovremeno ističe da uporne zablude i dezinformacije nastavljaju da izvrću javnu debatu o EU.
"Razmere ovog problema su zabrinjavajuće za zemlju koja pregovara o članstvu u EU. Rešavanje ovog problema ne može da bude samo zadatak EU. Srpske institucije i državni zvaničnici imaju odgovornost da proaktivnije, objektivnije i iskrenije komuniciraju činjenice. Trenutni zamah proširenja je stvaran, vrata su otvorena i prilika je tu da se iskoristi ubrzavanjem reformi. S obzirom na opipljive koristi koje članstvo u EU pruža građanima Srbije, koje oni sve više prepoznaju, javna podrška bi nesumnjivo bila još veća kada bi komunikacija vlasti i velikog dela vodećih medija bila više uravnotežena i činjenična. Želimo da vidimo kako Srbija napreduje i zauzima svoje pravo mesto, u EU“, zaključio je Andreas fon Bekerat.
Anketu javnog mnjenja sprovela je agencija Ninamedia između 24. decembra 2025. i 11. januara 2026. godine, koristeći metod anketiranja licem u lice na reprezentativnom uzorku od 1.501 ispitanika.
Jelena Nedović, poslanica Pokreta Evropa sad o izmjenama zakona o MUP-u i Agenciji za nacionalnu bezbjednost - legitimna rješenja ili čistka u bezbjednosnom sektoru? Tridesetjednogodišnja žena je zajedno sa svojom šestogodišnjom ćerkom skočila sa šestog sprata zgrade u Skoplju. Žena i devojčica su godinama bile žrtve zlostavljanja, a protiv oca deteta bilo je desetak krivičnih prijava za porodično nasilje i za distribuciju droge. Koje propuste makedonskih institucija je otkrio ovaj slučaj? Analizira Iskra Korovešovska, univerzitetska profesorka komunikologije i članica udruženja „Jas sum žena“. Kako stanje na Bliskom istoku utiče na zemlje regiona, na koji način će biti evakuisani državljani BIH i da li je odgovor institiucija adekvatan u ovoj krizi?
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Peti dan sukoba Amerike i Izraela sa Iranom – bukti rat na Bliskom istoku Iran dobio novog vrhovnog vođu i zapretio da je spreman za dugu borbu protiv Amerike. Da li će se sukob pretvoriti u regionalni širih razmera, koja se država već uključila u rat i u kojoj meri će Evropa to uraditi? Koja tri scenarija postoje za prekid rata i šta će biti sa Iranom kada sukobi prestanu? Stav dana – analitičari Branimir Đokić i Aleksandar Pavić.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
SIGNAL
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Četvrti je dan sukoba na Bliskom istoku, otkako su u zajedničkoj akciji Izrael i SAD napale Iran. Kako je saopštila vojska, Izraelsko ratno vazduhoplovstvo pokrenulo je nove vazdušne napade na mete u Iranu i Libanu.
Odbor za nadzor Predstavničkog doma američkog Kongresa objavio je video-snimke prošlonedeljnih saslušanja bivšeg američkog predsednika Bila Klintona i bivše državne sekretarke Hilari Klinton u okviru istrage o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstajnu.
U toku je peti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Kako navodi izraelska vojska, gađani su ciljevi Hezbolaha u Bejrutu, dok je Iran krenuo sa napadima na mete u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Avion Fly Dubai FZ 1107 iz Ujedinjenih Arapskih Emirata sa 200 državljana Srbije sleteo je u Beograd. U jednom trenutku taj let bio je najpraćeniji na svetu. U toku je proces evakuacije srpskih državljana iz regiona Bliskog istoka.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić skinut je sa veštačke ventilacije, potvrdio je za portal Newsmax Balkans ministar bez portfelja i potpredsednik Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije Novica Tončev.
Lokalni odbori Narodnog pokreta Srbije (NPS) i Novog lica Srbije (NLS) u Aranđelovcu doneli su odluku da ne predaju zajedničku izbornu listu za predstojeće lokalne izbore u toj opštini, kao i da te dve organizacije na izbore neće izlaziti samostalno, naveli su NPS i NLS u zajedničkom saopštenju.
Gradska većnica za zdravstvenu i socijalnu zaštitu Kragujevca dr Jelena Pavić reagujući na pojavu šuge kod stranih radnika u Stelantisovoj fabrici automobila, navela je da je situacija pod kontrolom i da nema mesta panici.
Član Upravnog odbora poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije Dušan Nikolić najavio je nove blokade graničnih prelaza 14. aprila, zbog nerešenog problema dužine boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengen sporazuma.
Civilni letovi u ratnim zonama odvijaju se uz visok rizik i stalnu procenu kontrole letenja i pilota. Novinar Daniel Šunter ističe da potpune bezbednosti nema, dok pilot Nikola Đuričko objašnjava kako koordinacija civilne i vojne kontrole smanjuje rizik, ali ga ne eliminiše.
Protiv Jagodinca Z. V. (60) podneta je krivična prijava, pošto je policija u njegovom automobilu pronašla 130 kilograma rezanog duvana bez akciznih markica Republike Srbije, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Više javno tužilaštvo u Beogradu naložilo je identifikaciju L. B. koji je na Fejsbuku postavio karikaturu na kojoj se vidi da drugo lice ubija predsednika predsednika Republike. Iz tužilaštva navode da su uz karikaturu bili postavljeni i preteći komentari.
Komentari (0)