Veštačka inteligencija u Vladi: "Grubo kršenje procedure, sve što damo AI trajno ulazi u njenu bazu"

Posle navoda u pojedinim medijima da su nacrti državne strategije "Srbija 2030" i "Srbija 2035" izrađeni putem veštačke inteligencije, postavlja se pitanje da li je pametno da se razvoj zemlje poveri veštačkoj inteligenciji.

13.02.2026. 18:17

Veštačka inteligencija u Vladi: "Grubo kršenje procedure, sve što damo AI trajno ulazi u njenu bazu"

Plan razvoja Republike Srbije za period od 2030. do 2035. godine predstavlja najobuhvatniji strateški dokument države i određuje dugoročne pravce njenog ekonomskog, društvenog i institucionalnog razvoja.

Zato postoje propisane procedure. Međutim, izgleda da je ovog puta pokušano da se taj postupak zaobiđe, ubrza i da se potraži pomoć algoritma.

Jedne naše novine objavile su tekst u kojem se tvrdi da je strategiju za taj period kreirala veštačka inteligencija.

Katarina Golubović iz Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) rekla je za Newsmax Balkans da je to grubo kršenje, pre svega Poslovnika Vlade, ali i uredbe, kao i svih standarda za kreiranje dokumenata koji se tiču Republike Srbije.

Printscreen: Newsmax BalkansKatarina Golubović

"Veštačka inteligencija može da bude pomoćni instrument u obradi određenih podataka, ali ključno je da državna uprava, kao i sva zainteresovana javnost, pre svega daju analizu stanja u svim oblastima na koje se ovaj plan odnosi", navela je ona.

Gde završavaju naši podaci?

Mnogo ozbiljnije od same izrade je bezbednost podataka. Ako se u pripremi strateških dokumenata koriste komercijalni AI alati, komercijalne aplikacije, postavlja se pitanje gde završavaju informacije koje se unose.

I ne samo gde, nego i ko ih skladišti. One često obuhvataju budžet, energetiku, infrastrukturu i bezbednost, dakle oblasti od državnog značaja, neretko sa oznakom poverljivosti ili tajnosti.

Unošenje takvih podataka u otvorene AI sisteme može da predstavlja bezbednosni rizik i prostor za zloupotrebe.

Mastilović: Koristan alat, ali pod strogom kontrolom

Aleksandar Mastilović iz Centra za digitalnu transformaciju upozorava da veštačka inteligencija može da bude koristan alat, ali isključivo pod strogom kontrolom i uz jasnu odgovornost onih koji dokument pripremaju i potpisuju.

"Sve što damo veštačkoj inteligenciji trajno ulazi u njenu bazu znanja. To znači da postoji rizik da određeni elementi, koji mogu da budu tajni i osetljivi za državu, budu sadržani u nekom budućem odgovoru drugom korisniku, bilo gde u svetu, i da se ti podaci potencijalno zloupotrebe i nanesu štetu", napomenuo je Mastilović.

Printscreen: Newsmax BalkansAleksandar Mastilović

Kako je dodao, prepoznato je da se radilo o uplivu veštačke inteligencije i po načinu na koji je tekst pisan, što ukazuje na određene nesavršenosti takvog pristupa.

"Veštačku inteligenciju treba posmatrati kao asistenta koji može da pomogne, ali ako ste odgovorno lice koje treba da pusti dokument u proceduru, onda ste dužni da ga temeljno proverite", podvukao je on.

"Generalni sekretar Vlade odgovoran za kvalitet Poslovnika"

A ako je već prekršen propis, onda bi trebalo da se utvrdi nečija odgovornost, ko je taj što je zatražio pomoć "sa strane"?

"Za sprovođenje Poslovnika nadležan je generalni sekretar Vlade. Dakle, Petar Janjić je taj koji odgovara za kvalitet i poštovanje Poslovnika Vlade. Ovde govorimo o grubom kršenju procedure, ukoliko je ono što je objavljeno istinito", istakla je Golubović.

Printscreen: Newsmax Balkans

U Albaniji su sa upotrebom veštačke inteligencije u javnoj upravi otišli korak dalje i uveli AI ministarku, što je otvorilo i pravna pitanja u vezi sa njenim statusom i odgovornošću.

Ali, u tom slučaju i povrede autoskih prava.  A dok nam veštačka inteligencija pokušava da  kroji budućnosti pitanje koje se samo po sebi postavlja - a ko je kriv ako projektovana budućnost ne uspe.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)