Čije je smeće u Limu: Reka postala simbol nemara, ekološka bomba problem i Srbije i Crne Gore

Da li je reka Lim postala simbol našeg nemara i zašto zatvaramo oči pred zagađenjem koje vidimo svakog dana? U emisiji „Tražim reč“ otvoreno je pitanje: da li postoje sistemska rešenja ili se sve svodi na povremene akcije čišćenja i entuzijazam pojedinaca.

20.02.2026. 20:24

Čije je smeće u Limu: Reka postala simbol nemara, ekološka bomba problem i Srbije i Crne Gore

Reke ne poznaju državne granice, niti rasprave o tome "čije je smeće". Lim nije samo lokalni problem, već regionalno ogledalo naše odgovornosti.

Dok se zagađenje bude tretiralo kao tuđi problem, a ne kao zajednička sramota i obaveza, svaka akcija čišćenja biće samo privremeno rešenje. Sistem postoji na papiru, a pitanje je da li postoji volja da se primeni.

Siniša Laković iz ekološkog udruženja "Jastreb" iz Priboja smatra da je situacija sa Limom najveći problem u Srbiji kada je reč o rekama.

"Kada se vidi stvarno stanje na terenu, to je porazno, ali se borimo da saniramo posledice. Srbija je jedina od tri države kroz koje Lim protiče koja je uradila konkretne korake", poručio je naš sagovornik. 

Prema njegovim rečima, sve što izvade iz Lima je oko 60 odsto drvo, a plastika je najvidljivija jer pluta na površini. U blizini postoje adekvatna mesta gde se drveni otpad može sušiti i koristiti. 

Printscreen: Newsmax BalkansSiniša Laković

Laković tvrdi da su u akcijama čišćenja retki predstavnici institucija.

"Jedino je aktuelna ministarka došla, ušla u čamac sa nama, stavila rukavice i išla u čišćenje", ispričao je aktivista.

Laković ukazuje da zakoni postoje, ali se primenjuju tek kada kazne postanu ozbiljne.

"Kao što smo naučili da vezujemo pojas kad je kazna porasla na 10.000 dinara", rekao je aktivista. 

Jezdimirović: Zavisimo od reka, a odnosimo se prema njima maćehinski

Predsednik organizacije "Inženjeri zaštite životne sredine" Igor Jezdimirović ocenio je da je stanje reka ogledalo odnosa društva prema prirodi.

"Zavisimo od reka, a odnosimo se prema njima kao maćeha. Novi Sad, kao ni oko 90 odsto Srbije, nema sistem za prečišćavanje otpadnih voda, pa sav otpad završava u rekama", predočio je sagovornik emisije "Tražim reč".

Printscreen: Newsmax BalkansIgor Jezdimirović

On naglašava da je komunalni otpad isključiva odgovornost opštine na kojoj nastaje i upozorava da ne postoji mogućnost da bacimo nešto u prirodu, a da nam se to ne vrati.

"Jedanaest odsto stanovnika Srbije nema kome da preda otpad, a svaki građanin dnevno proizvede oko 1,3 kilograma komunalnog otpada. Veći deo tog otpada završava na nesanitarnim i divljim deponijama", obrazložio je sagovornik emisije "Tražim reč".

U Srbiji, kaže Jezdimirović, postoji oko 12 sanitarnih deponija, dok je oko 130 nesanitarnih, uz procenu da ima između 2.500 i 3.500 divljih deponija.

"Srbija od 2013. godine nemamo budžetski fond za životnu sredinu. Eko-takse se slivaju u budžet, a samo polovina sredstava vraća se u zaštitu životne sredine. Para ima, a pitanje je zašto se ne investira", upozorio je predsednik organizacije za zaštitu životne sredine. 

Mekić: Čak 65 odsto otpada dolazi iz Crne Gore

Putem video-linka iz Bijelog Polja Almer Mekić iz organizacije Euromost tvrdi da, prema njihovim procenama, čak 65 odsto otpada u Lim dolazi iz Crne Gore, najviše iz Berana i Bijelog Polja.

"Ljudi na vlasti odlaze i dolaze, a mi ostajemo pored reke. Aktivisti su godinama suočeni sa istim problemima", rekao je on. 

Posebno je ukazao na slučaj privremenog odlagališta otpada opštine Bijelo Polje, koje, prema njegovom mišljenju, 13 godina funkcioniše bez dozvole.

Printscreen: Newsmax BalkansAlmer Mekić

"Imamo ekološku bombu na granici Srbije i Crne Gore. Postoji više hiljada kanalizacionih cevi koje se ulivaju u Lim, a poplave se dešavaju dva do tri puta godišnje, dodatno šireći zagađenje", dodao je naš sagovornik. 

Mekić je uveren da 65 odsto otpada dolazi iz Crne Gore, najviše iz Bijelog Polja i Berana.

"To traje decenijama. Štitimo reku, ali se čini da je stanje sve gore i gore. Nekontrolisano se svašta odlaže, komunalna policija ne reaguje, osim kada mi reagujemo, iako ima preko 40 zaposlenih sekretara za inspekcijske poslove. Opštine se ne mogu same nositi sa ovim. Potrebno je da se države uključe, a Srbija i Crna Gora nedovoljno komuniciraju o ovom problemu", naveo je bjelopoljski aktivista.

Foto: EnvatoSrbija i Crna Gora nedovoljno komuniciraju o ekološkim problemima

Kako je istakao, pritisak iz Srbije bi trebalo da bude veći zbog ekološke bombe.

"Odrastao sam na reci Lim i čuvaću je dokle god me zdravlje služi. Podnosiću prijave i radiću sve što je u mojoj moći da je zaštitim", zaključio je Mekić.

Emisiju Tražim reč pogledajte u videu:

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)