(VIDEO) Niš prvi u Srbiji po broju žrtava trgovine ljudima, najviše je romske dece: "Socijalno zapostavljeni i bez nege"
Prema dostupnim podacima, Niš je grad sa najviše evidentiranih slučajeva trgovine ljudima u Srbiji. Među žrtvama je najviše žena i romske dece, koja se primoravaju na prosjačenje.
U Nišu postoji Dnevni centar za decu ulice, kroz koji je, za godinu i po dana, prošlo 55 romske dece, uglavnom devojčice.
Oni tu mogu da dobiju toplu odeću i hranu, da se okupaju i sa njima rade te devojke koje u svakom slučaju, taj centar funkcioniše dobro i stalno je posećen.
Policija Brčko distrikta BiH uhapsila je osmoro zbog sumnje da su počinili krivična dela trgovina ljudima, trgovina decom i zapuštanje ili zlostavljanje deteta, a uključen je i Europol. Komšinica koja živi u susednoj kući rekla je za Newsmax Balkans da je uhapšena žena brinula o deci.
U jednoj kući u Brčkom pronađeno je 31 dete starosti do 12 godina, zbog čega su uhapšene tri osobe osumnjičene da su počinili nekoliko krivičnih dela, među kojima i trgovina ljudima.
Smatra se da su brojke, kada je reč o trgovini ljudima mnogo veće, jer žrtve uglavnom ne prijavljuju eksploataciju.
Bitna je socijalizacija
Prema dostupnim podacima za Srbiju za 2024. godinu evidentirana je 71 žrtva trgovine ljudima, pri čemu su više od polovine deca.
Jug Srbije, odnosno Niš, prvi je grad po broju žrtava trgovine ljudima, prema podacima iz poslednjih 20 godina.
"Velika koncentracija romske populacije je većinom u Nišu, Aleksincu, delimično u Vranju i Leskovcu. Zato je jug Srbije interesantan, jer većina izvršilaca tog krivičnog dela, podsticanje na izvršenje krivičnih dela prosjačenjem, su zapravo odrasli, punoletni Romi, koji svoju decu ili decu svojih najbližih rođaka prisiljavaju da se bave prosjačenjem", naveo je bivši zamenik načelnika PU Niš Goran Barun.
"Deca socijalno zapostavljena"
Dodao je i to da same trgovine ljudima nije bilo u smislu da su oni prodavani u belo roblje ili na bilo koji drugi način bili izloženi nekom obliku fizičkog ili psihičkog maltretiranja, da bi nešto uradili za novac za drugog.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ta deca su zapravo socijalno zapostavljena. Nemaju ni kućnu, niti društvenu negu, ni pažnju koja im je neophodna. Ovo što se desilo u Brčkom pokazuje koliko je ta devojčica koja je izašla na ulicu da se požali zapravo tražila da se reše njeni unutrašnji problemi. Sve ovo nam govori o tome da je društvo zbog različitih razloga, a verovatno najviše zbog tog individualizma u načinu razmišljanja i života, zapostavilo ono što je najvažnije svima nama, to je pokolenje, naša deca", rekao je Barun.
Dodao je i to da se nada da će ovaj slučaj dati jedan signal da se ozbiljnije pristupi socijalizaciji dece koja silom prilika žive bez roditelja ili su zapostavljena od samih roditelja.
"Ključno je angažovanje oko dece"
"Maloletnici su vršili krivična dela, kao što su sitne krađe, obijanja trafika, objekata koji su slabo zaštićeni i obično se to vršilo u periodu od 18 do 20 časova. Obraćanjem pažnje na tu decu, ta krivična dela u tom periodu su potpuno nestala, zato što su se angažovale određene strukture i socijalnog i policijskog kadra na njihovom zbrinjavanju, da bismo ih sklonili sa ulica", naveo je Barun.
Dodao je i to da je upravo socijalizacija društva prema takvoj deci omogućila da se svi problemi koji nastaju sklone.
"To što se desilo u Brčkom je takva sramota za civilizacijske tekovine, da tu nema nikakvih opravdanja i nikakvih rasprava o tome. Tu je jednostavno zatajila država Bosna i Hercegovina", zaključio je Barun.
U današnjoj epizodi "Devet krugova puberteta" pokušavali smo da raščivijamo klupko zvano pubertet, adolescencija i mentalne bolesti mladih. U studiju su govorile Milica Belogrlić, defektolog i PR klinike "Dr Laza Lazarević", kao i dve mlade psihološkinje i psihoterapeutkinje pod supervizijom, Nevena Jelić i Milena Šoškić.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
16:00
GradjaНИН ( R )
GradjaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GradjaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Sonja (57) i Marko Mirotić (69) iz Podgorice ispunili su svoj dugogodišnji san i pokazali da je sve moguće - ostvarili su se kao roditelji posle 22 godine borbe za potomstvo. Sonja je za Newsmax Balkans ispričala kako je izgledao put na kom nikada nisu izgubili nadu, veru i upornost.
Veliki požar zahvatio je područje u okolini sela Mečkovac, nadomak Vranja, a vatrena stihija, potpomognuta jakim vetrom i visokim temperaturama, opasno se približava kućama i poljoprivrednim imanjima.
Predsednik Opštine Budva Nikola Jovanović proglasio je 29. jul za Dan žalosti u toj opštini zbog zločina na Slovenskoj plaži, kada je muškarac ubio svog brata i bratanca.
Čak 73 putnika iz Srbije ostalo je na Kipru jer ih, uprkos uplaćenom aranžmanu, nije bilo u sistemu za povratni let. Aleksandar Seničić iz YUTA za Newsmax Balkans objašnjava da greška najverovatnije leži na strani avio-kompanije, a ne turističke agencije.
Prorektor za nastavu Univerziteta u Beogradu Dejan Filipović izjavio je da je broj prijavljenih kandidata na nivou tog univerziteta za pet odsto manji nego prošle godine i da opstanak te ustanove nije ugrožen.
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da se za upis na fakultete Univerziteta u Beogradu ove godine prijavilo oko 1.000 kandidata manje nego prošle godine, i ocenio da je to epilog "obojene revolucije" i posledica toga što je univerzitet osam meseci bio potpuno disfunkcionalan.
Požar koji od subote gori na Kamenoj Gori iznad Prijepolja, na samoj granici Srbije i Crne Gore, stavljen je pod kontrolu, rekao je Drago Popadić, predsednik opštine Prijepolje.
Na auto-putu kod Stare Pazove u smeru ka Beogradu oko 8.30 časova zapalio se kamion, zbog čega se stvorila velika gužva na toj deonici, potvrđeno je za Newsmax Balkans iz MUP.
Prvi svetski rat počeo je na današnji dan pre 111 godina, 28. jula 1914. godine, napadom Austrougarske na Srbiju. Tog dana Austrougarska je objavila rat Srbiji.
Čovečanstvo je ove godine već 24. jula potrošilo sve prirodne resurse koje planeta može da obnovi do kraja godine - što znači da ostatak 2025. živimo u ekološkom dugu. Još poraznija je činjenica da je Srbija tu granicu prešla još 8. maja, što je čak dve nedelje ranije nego prošle godine.
Komentari (0)