(VIDEO) Srbija pri vrhu evropskih zemalja po potrošnji antibiotika, petina građana ih uzima "na svoju ruku"
Statistika kaže da je Srbija među evropskim zemljama sa najvećom potrošnjom antibiotika. Često ih i na svoju ruku uzimamo, a i lekari ih prepisuju u situacijama kada i nisu neophodni. Sve ovo dovodi u pitanje efikasnost ove vrste lekova.
Zvanični podaci Ministarstva zdravlja pokazuju da čak 65 odsto građana koristi antibiotike barem jednom godišnje, a petina njih ih uzima na svoju ruku, bez konsultacije s lekarom.
"Na svoju ruku ništa ne uzimam", rekla je jedna starija Beograđanka.
Drugi anketirani je dodao da ne koristi nikakve lekove i da pije samo vitamine.
"Retko, baš ako se razbolim, pa mi kažu da je bakterijska infekcija u pitanju", istakao je mlađi sugrađanin.
Foto: Newsmax Balkans
Za one koji ih koriste na svoju ruku, postavlja se pitanje odakle im, jer bez recepta ne mogu do njih u apotekama. A oni koji ih koriste prekomerno na preporuku lekara žale se na to što kada odu kod doktora odmah dobijaju anibiotike, čak i kad su u pitanju virusne infekcije.
"U današnje vreme, zbog prosto i pritiska pacijenata na lekare u domovima zdravlja, zbog manjka vremena da se odrade ove rutinske analize, možemo smatrati jednom vrstom zloupotrebe, odnosno neracionalne upotrebe antibiotika, što predstavlja globalni problem. Ljudi kod najbanalnijih virusnih infekcija posežu bilo na svoju ruku ili na ovaj način koji ste naveli za antibioticima, jer smatraju da je to lek koji će rešiti sve njihove zdravstvene probleme", ukazala je dr Violeta Nikolić iz Hitne pomoći.
Pulmolog Olivera Ostojić izjavila je da grip i respiratorne infekcije ne bi trebalo da se leče antibioticima, jer prolaze i bez njih, kao i da je vreme da se racionalizuje upotreba antibiotika.
Visok krvni pritisak, dijabetes i stres glavni su simptomi lošeg života, a sve više zahvataju mlade ljude. Njihovo zdravlje zato je mnogo lošije nego zdravlje njihovih roditelja u njihovim godinama, otkrilo je istraživanje Nacionalnog instituta u Holandiji.
Antibiotici su lekovi koji deluju isključivo na bakterijske infekcije, ali mnogi ih i dalje koriste za lečenje prehlada i gripa, iako su ove bolesti virusnog porekla.
"Ne smemo kriviti ljude, hoće da što pre ozdrave"
Farmaceutkinja Sonja Stojiljković naglašava da ne smemo kriviti ljude zbog upotrebe antibiotika "na svoju ruku", jer je njihov cilj da se što pre reše trenutnog stanja.
"Svi dosta radimo, potrebno nam je da budemo funkcionalni, ali uvek kada su virusne prehlade u pitanju, potrebno je da se legne, da se odmori, da se prosto vrati imunitet, da se ojača imunitet u organizmu i u tom slučaju će onda situacija samo od sebe da se smiri, potrebno je pet do sedam dana da se organizam prosto vrati u normalu, uglavnom kada su virusne infekcije u pitanju", istakla je Stojiljković.
Foto: Newsmax Balkans
A sve ovo je problem jer nepravilna upotreba antibiotika dovodi do razvoja rezistentnih bakterija, zbog kojih oni postaju manje efikasni.
"Smrtonosne bolesti mogu da nam se vrate kao bumerang"
Stručnjaci upozoravaju da ako se ovakav trend nastavi, mogli bismo se vratiti u pre-antibiotsku eru, kada su i naizgled bezazlene infekcije bile smrtonosne.
"Procenjuje se da nekako do 2050. godine, kao bumerang, mogu da nam se vrate sve bolesti od kojih smo umirali pre antibiotika. Zato toliko vičemo nemojte uzimati antibiotike na svoju ruku", naglasila je farmaceutkinja.
Zato pamet u glavu. Nije za svaku bolest lek antibiotik. Ne zaboravite da, iako lekar prepiše ovu vrstu terapije, da je ipak na nama koju ćemo odluku doneti kada je naše zdravlje u pitanju.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Može li Evropska unija, sastavljena od 27 država različitih interesa i prioriteta, da donese odluku koja bi mogla da oblikuje dalji tok rata u Ukrajini? Ili će Unija ponovo ostati zarobljena između suprotstavljenih interesa svojih članica? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Nemačkoj Zorana Jeremića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-1918
Epizoda prikazuje stanje Srbije u poslednjoj godini Prvog svetskog rata: okupacionu upravu, logore, stradanje stanovništva i pojavu ustanka u okupiranim oblastima. Prati se obnova srpske vojske na Krfu, njen povratak na Solunski front, proboj fronta i oslobođenje Beograda 1. novembra. Obrađuje se uloga sila Antante, Londonski sporazum i stavovi Nikole Pašića o zajedničkoj državi Srba, Hrvata i Slovenaca. Prikazuje se tok Mirovne konferencije u Parizu, pitanje ratnih reparacija i međunarodni položaj Srbije nakon rata. U širem kontekstu spominje se i genocid nad Jermenima. Završni deo posvećen je formiranju nove države – Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Emisija beleži i upozorenja i dileme u Srbiji: ulazak u zajedničku državu u kojoj su Srbi postali relativna manjina, procene da je Srbija iz takvog ujedinjenja imala najmanju praktičnu korist, kao i stavovi da je time odstupila od dosadašnjih državnih i nacionalnih tradicija.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Donor sperme koji je nesvesno nosio genetsku mutaciju koja dramatično povećava rizik od raka, postao je otac najmanje 197 dece širom Evrope, otkriva velika istraga. Među zemljama u kojima se njegova sperma koristila za začeće je i Srbija.
Rezultati ispitivanja keramičkih šolja na tržištu Srbije pokazuju prekomernu migraciju teških metala olova i kadmijuma, saopštile su organizacije Alternativa za bezbednije hemikalije iz Srbije i Arnika iz Češke.
Dvojica pripadnika organizovane kriminalne grupe ranjena su u pucnjavi u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, saopštilo je crnogorsko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Lider pokreta "Mi - snaga naroda" Branimir Nestorović ocenio je da posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Briselu služe da pokažu lojalnost, ali je sve ostalo "prazna retorika", dok bivši ambasador Srbije u EU Duško Lopandić smatra da "nikad nećemo ući u Evropsku uniju dok je ove vlasti".
Srbija je zvanično krenula put evropskih integracija 2014. godine. U političkom diskursu se o evropskom putu Srbije priča mnogo duže od toga, već više od dve decenije. Za to vreme smenjivale su se generacije mladih, koje su nekada bile većinski okrenute ka Evropi.
Zakon o radnoj praksi je u fazi javne rasprave, koja traje do 18. decembra i ima za cilj da jasnije odredi pravila rada i naknade za rad praktikantima. Dokument radnu praksu definiše kao organizovano sticanje praktičnih znanja i veština kod poslodavca uz mentorstvo, a radi poboljšanja zapošljivosti.
Viši sud u Somboru osudio je vaspitača I. O. iz Bogojeva na kaznu zatvora od 18 godina i tri meseca zbog 29 krivičnih dela nedozvoljene polne radnje prema deci predškolske ustanove.
Direktor policije Dragan Vasiljević predstavio je rezultate rada pripadnika MUP u 2025. godini. Uz prisustvo potpredsednika Vlade i ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića, Vasiljević je istakao da je javni red u zemlji očuvan uprkos porastu neprijavljenih javnih okupljanja.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je na teritoriji Srbije u prvoj nedelji decembra, od 1. do 7, zabeleženo 8.666 slučajeva oboljenja slična gripu.
U Preševskoj ulici na Zvezdari pojavile su se pukotine na unutrašnjim i spoljnim zidovima zgrade, a stanari su zabrinuti da će ostati bez svojih domova. Pukotine na spoljnim zidovima pojavile su se i na obližnjoj Šestoj beogradskoj gimnaziji.
Šta znači izjava Sergeja Lavrova da NIS ne može biti nacionalizovan i sa kim Rusi pregovaraju? Bela kuća razmatra osnivanje novog saveza sa Rusijom, Kinom, Indijom i Japanom. Gde je tu Srbija?
Osnovno javno tužilaštvo u Pančevu formiralo je predmet povodom saopštenja Gradskog zavoda za javno zdravlje u Pančevu u vezi sa uzorkovanjem vode i pojačanih žalbi građana da voda za piće ima neprijatan miris i ukus.
Komentari (0)