(VIDEO) Srbija pri vrhu evropskih zemalja po potrošnji antibiotika, petina građana ih uzima "na svoju ruku"
Statistika kaže da je Srbija među evropskim zemljama sa najvećom potrošnjom antibiotika. Često ih i na svoju ruku uzimamo, a i lekari ih prepisuju u situacijama kada i nisu neophodni. Sve ovo dovodi u pitanje efikasnost ove vrste lekova.
Zvanični podaci Ministarstva zdravlja pokazuju da čak 65 odsto građana koristi antibiotike barem jednom godišnje, a petina njih ih uzima na svoju ruku, bez konsultacije s lekarom.
"Na svoju ruku ništa ne uzimam", rekla je jedna starija Beograđanka.
Drugi anketirani je dodao da ne koristi nikakve lekove i da pije samo vitamine.
"Retko, baš ako se razbolim, pa mi kažu da je bakterijska infekcija u pitanju", istakao je mlađi sugrađanin.
Foto: Newsmax Balkans
Za one koji ih koriste na svoju ruku, postavlja se pitanje odakle im, jer bez recepta ne mogu do njih u apotekama. A oni koji ih koriste prekomerno na preporuku lekara žale se na to što kada odu kod doktora odmah dobijaju anibiotike, čak i kad su u pitanju virusne infekcije.
"U današnje vreme, zbog prosto i pritiska pacijenata na lekare u domovima zdravlja, zbog manjka vremena da se odrade ove rutinske analize, možemo smatrati jednom vrstom zloupotrebe, odnosno neracionalne upotrebe antibiotika, što predstavlja globalni problem. Ljudi kod najbanalnijih virusnih infekcija posežu bilo na svoju ruku ili na ovaj način koji ste naveli za antibioticima, jer smatraju da je to lek koji će rešiti sve njihove zdravstvene probleme", ukazala je dr Violeta Nikolić iz Hitne pomoći.
Pulmolog Olivera Ostojić izjavila je da grip i respiratorne infekcije ne bi trebalo da se leče antibioticima, jer prolaze i bez njih, kao i da je vreme da se racionalizuje upotreba antibiotika.
Visok krvni pritisak, dijabetes i stres glavni su simptomi lošeg života, a sve više zahvataju mlade ljude. Njihovo zdravlje zato je mnogo lošije nego zdravlje njihovih roditelja u njihovim godinama, otkrilo je istraživanje Nacionalnog instituta u Holandiji.
Antibiotici su lekovi koji deluju isključivo na bakterijske infekcije, ali mnogi ih i dalje koriste za lečenje prehlada i gripa, iako su ove bolesti virusnog porekla.
"Ne smemo kriviti ljude, hoće da što pre ozdrave"
Farmaceutkinja Sonja Stojiljković naglašava da ne smemo kriviti ljude zbog upotrebe antibiotika "na svoju ruku", jer je njihov cilj da se što pre reše trenutnog stanja.
"Svi dosta radimo, potrebno nam je da budemo funkcionalni, ali uvek kada su virusne prehlade u pitanju, potrebno je da se legne, da se odmori, da se prosto vrati imunitet, da se ojača imunitet u organizmu i u tom slučaju će onda situacija samo od sebe da se smiri, potrebno je pet do sedam dana da se organizam prosto vrati u normalu, uglavnom kada su virusne infekcije u pitanju", istakla je Stojiljković.
Foto: Newsmax Balkans
A sve ovo je problem jer nepravilna upotreba antibiotika dovodi do razvoja rezistentnih bakterija, zbog kojih oni postaju manje efikasni.
"Smrtonosne bolesti mogu da nam se vrate kao bumerang"
Stručnjaci upozoravaju da ako se ovakav trend nastavi, mogli bismo se vratiti u pre-antibiotsku eru, kada su i naizgled bezazlene infekcije bile smrtonosne.
"Procenjuje se da nekako do 2050. godine, kao bumerang, mogu da nam se vrate sve bolesti od kojih smo umirali pre antibiotika. Zato toliko vičemo nemojte uzimati antibiotike na svoju ruku", naglasila je farmaceutkinja.
Zato pamet u glavu. Nije za svaku bolest lek antibiotik. Ne zaboravite da, iako lekar prepiše ovu vrstu terapije, da je ipak na nama koju ćemo odluku doneti kada je naše zdravlje u pitanju.
Koliko građani Srbije koriste besplatne preventivne preglede i da li je ovaj vid pregleda jednako dostupan svima? Koliko rano otkrivanje bolesti menja ishod lečenja? Zašto ljudi kod lekara odlaze kada je bolest već uzela maha? Kako promeniti svest da je pregled dok si zdrav, zapravo najvažniji? Za emisiju „Tražim reč” govore iz Instituta za onkologiju i radiologiju dr Aleksandra Jarić, iz Kancelarije za skrinig raka Instituta za javno zdravlje BATUT dr Tamara Naumović i dr Svetlana Mićić iz Doma zdravlja Savski venac.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE-NIKOLA TESLA II DEO
IZA BIOGRAFIJE je serijal koji istražuje skrivena lica i priče iza poznatih ličnosti i istorijskih figura. Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter. Kroz autentične razgovore, ekskluzivne intervjue i bogatu arhivu, otkrivamo kako su ovi pojedinci postali ono što danas znamo i kako njihove priče odjekuju kroz vreme.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija „Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
Probni završni ispit za učenike osmog razreda u školama u Srbiji nastavlja se i danas, kada će đaci rešavati dva testa, jedan iz srpskog, odnosno maternjeg jezika i jedan test iz jednog predmeta po izboru.
U Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci održavaju se redovni izbori za odbornike lokalnih skupština.
Dekan Filozofskog fakulteta u Beogradu Danijel Sinani izjavio je da policija nije pronašla bilo kakav pirotehnički materijal na tom fakultetu i najavio je da će pokrenuti pravne procedure protiv medija koji su širili neistine u vezi sa smrću studentkinje koja je nastradala na tom fakultetu.
Mesec dana nakon izbijanja američko-izraelskog sukoba sa Iranom, izraelska vojska je u subotu saopštila da je po prvi put detektovala lansiranje rakete iz Jemena.
Po nalogu Više javno tužilaštvo u Beogradu policija nastavlja istragu požara na Filozofski fakultet u Beogradu 26. marta, izazvanog pirotehnikom. U incidentu je stradala devojka (25), koja je, kako se sumnja, skočila sa petog sprata.
Rektorski kolegijum i dekani fakulteta Univerziteta u Beogradu izrazili su duboku tugu zbog tragične smrti studentkinje Filozofskog fakulteta i uputili su saučešće njenoj porodici, prijateljima, kolegama i nastavnicima.
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da je tragedija na Filozofskom fakultetu "poslednja opomena" za uvođenje funkcionalnog režima na visokoškolskim ustanovama i da Ministarstvo mora preuzeti kontrolu nad radom fakulteta.
Putevi Srbije saopštili su da na više putnih pravaca u zemlji ima snega do pet centimetara, posebno na teritoriji Ivanjice, Užica i Valjeva, dok se zbog niskih temperatura očekuje i poledica.
Redovne lokalne izbore u deset opština i gradova u Srbiji prati rekordan broj posmatrača, među kojima su i domaći i strani, uključujući organizacije koje se posmatranjem izbornog procesa bave već godinama, ali i novoformirane posmatračke timove.
Internet prevare su sve učestalije i najviše pogađaju starije osobe. U pitanju su lažni oglasi, lekovi koji "leče" sve bolesti, dok takozvane fišing prevare, koje se odnose na krađu identiteta, kao posledicu često imaju i krađu novca.
U Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci održavaju se redovni izbori za odbornike lokalnih skupština.
Komentari (0)