(VIDEO) Stres okidač za brojne bolesti: "Nijedan organ nije pošteđen, sve češći i razni psihički poremećaji"
Visok krvni pritisak, dijabetes i stres glavni su simptomi lošeg života, a sve više zahvataju mlade ljude. Njihovo zdravlje zato je mnogo lošije nego zdravlje njihovih roditelja u njihovim godinama, otkrilo je istraživanje Nacionalnog instituta u Holandiji.
Naučnici su utvrdili da su današnji četrdesetogodišnjaci "biološki" barem 15 godina stariji od ranijih generacija u četrdesetoj.
Ubrzan tempo života, nepravilan način ishrane, premalo fizičke aktivnosti, stres... Sve su to okidači brojnih bolesti kojima su sve izloženiji mlađi ljudi. Ne tako davno ozbiljniji zdravstveni problemi kretali su tek od šezdeset godina pa na više. Iz generacije u generaciju starosna granica za brojna oboljenja se pomera, primećuje i struka.
U Srbiji od multiple skleroze, hronične autoimune bolesti, koja se dva puta češće javlja kod žena nego kod muškaraca, boluje više od 9.000 ljudi, rečeno je na konferenciji povodom 20 godina rada Psihosocijalnog savetovališta Društva MS Srbija.
Povodom Svetskog dana dijabetesa, Ministarstvo zdravlja Srbije upozorilo je da je u poslednjih deset godina ukupna stopa smrtnosti od dijabetesa u Srbiji uvećana za 20 odsto.
Umor posle neprospavane noći poznat je većini ljudske populacije. Neki korisnici društvenih mreža minimalnu količinu sna i umor koji je njegova posledica doveli su do takmičenja nazvanog "izazov bez sna".
"Imamo i kod ljudi koji imaju 40 godina različite oblike malignih bolesti. Takođe, psihički različiti poremećaji su postali češći, pa i čitav niz drugih oboljenja. Recimo astma, kao jedno od najčešćih hroničnih oboljenja koje postoji, pa i bubrežne bolesti. Praktično, nijedan organ zapravo nije pošteđen", navodi za Newsmax Balkans dr Saša Milićević.
Kako dodaje naš sagovornik, neke bolesti se otkrivaju mnogo ranije nego što je to bilo pre, a uticaja ima mnogo.
"Jedan od njih sigurno je stres kojem smo svi izloženi. Smatra se da stres utiče na čitav niz oboljenja, čak i na neke bolesti za koje ne bismo rekli. Dakle, ne samo na psihičke, na psihijatrijske bolesti, već i na čitav niz bolesti koje zahvataju naše unutrašnje organe", navodi doktor.
Sedativi i antibiotici
Ljudi, objašnjava, dosta posežu za antibioticima i kad to nije potrebno,ali i za sedativima.
"Kad god je neki problem, kažu - moram da uzmem lek. Čini mi se da se previše oslanjamo na lekove, a manje se trudimo da te naše prirodne odbrambene snage organizma podstaknemo", ističe doktor.
Percepcija granice starosti ne zavisi samo od generacije. Kako se ispostavilo, rod takođe ima uticaj. Žene se duže smatraju mladima, a starost postavljaju u proseku dve i po godine kasnije od muškaraca.
Tu leži i odgovor na to što su žene vitalnije u poznim godinama u odnosu na muški rod.
Kako uskladiti telo i um
Da je moguće napraviti balans održivosti mentalnog i fizičkog zdravlja i u trećem dobu pisati knjige, voditi literarne sekcije, pevati u horu, vežbati jogu dokaz je naša sagovornica.
"Kako da uskladiš telo i um? To sam uskladila zahvaljujući treningu joge, koju treniram već devetu godinu. Tokom slobodnog vremea bavim se raznim aktivnostima, koje mi prijaju, iako sam penzionerka. Iako sam penzionerka, jedna sam od retkih koja ima planer. Svemu što u životu preteramo nije dobro. Fizička aktivnost - da i što manje stresa. Zdravstvena kultura je veoma, veoma važna. Nismo svesni koliko svi u sebi imamo potencijal za neke stvari. I savetujem svim ljudima, nikada za neku ponuđenu priliku, eventualnu aktivnost u životu, ne kažete ne. Prvo razmislite. Videćete, možda se baš tu nađete i tu budete najbolji", navodi šezdesetogodišnjakinja Ljiljana Stamenković.
Printscreen: Newsmax BalkansLjiljana Stamenković
Lekari savetuju neizostavnu fizičku aktivnost jer njen nedostatak dovodi do oboljenja koja se sve više manifestuju u ranim četrdesetim godinama, kao što su dijabetes, srčani udar i mnogi drugi.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES ( R )
Naš dokumentarni program otvara vrata u svet prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srbije i Balkana
Strogo poverljivo nudi dubinski prikaz jedne od najintrigantnijih faza regionalne istorije, pružajući uvid u prošlost koja i dalje ima snažan uticaj na savremeno društvo.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
07:00
TRAŽIM REČ ( R )
Ume li telo da pošalje poziv za pomoć? Umemo li da prepoznamo kvalitet u moru kozmetike? Šta nam telo poručuje – da je nega potreba ili smo u fazi preterivanja? Da li je trajna šminka prijatelj svake žene? Za emisiju „Tražim reč“ govore : Olgica Samoilović, pokretač prirodne kozmetičke linije „Hedera Vita“, edukator za trajnu šminku Nina Mišković i specijalista dermatovenerologije, estetske i laserske medicine dr Jasmina Kozarev.
Cene sezonskog voća ne prestaju da rastu. Građani su iznenađeni cenom trešanja, koje na nekim mestima koštaju i iznad 1.000 dinara, a zbog skupoće kajsija i bresaka mnoge domaćice odustaju od pravljenja džema. Zašto je domaće voće postalo luksuz?
Najavljene izmene pravilnika o izgledu policajaca u Srbiji pokrenule su raspravu o granici između ličnog izražavanja i profesionalnog identiteta. Ministarstvo unutrašnjih poslova formira radnu grupu, dok sindikat podržava promene, ali uz očuvanje ugleda i discipline službe.
Posle više od 13 godina od početka procesa vraćanja imovine vlasnicima kojima je oduzeta nakon Drugog svetskog rata, restitucija u Srbiji ulazi u završnu fazu. Direktor Agencije za restituciju Strahinja Sekulić govorio je u kom vremenskom periodu se očekuje kompletan završetak procesa restitucije.
Uobičajeni odlazak na pecanje pretvorio se u borbu za život jednog čoveka. Hrabrost Božidara Pantića i znanje Nikole Markovića stečeno tokom dvadesetogodišnje službe u Hitnoj pomoći bili su presudni za srećan ishod priče, koja je počela naizgled bezazlenom slikom u kojoj ribolovac stoji u reci.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će izbori biti raspisani u skladu sa zakonom, ne u trenutku kada bude odgovaralo nekoj političkoj partiji ili nečijim partikularnim interesima, već kad to bude odgovaralo državi Srbiji.
Posle požara koji se dogodio 6. jula, meštani su blokirali sve putne pravce koji vode ka deponiji Golo brdo kod Novog Pazara i na taj način onemogućili dalje odlaganje otpada iz nekoliko okolnih opština. Kažu da ne žele da im nesanitarna deponija više bude u okruženju.
Najavljene izmene pravilnika o izgledu policajaca u Srbiji pokrenule su raspravu o granici između ličnog izražavanja i profesionalnog identiteta. Ministarstvo unutrašnjih poslova formira radnu grupu, dok sindikat podržava promene, ali uz očuvanje ugleda i discipline službe.
Na petoj Evropskoj olimpijadi iz informatike za devojke (European Girls' Olympiad in Informatics – EGOI), reprezentativke Srbije osvojile su dve srebrne i jednu bronzanu medalju, saopštilo je Društvo matematičara Srbije.
Da bi dete progovorilo na vreme, potrebno je da bude adekvatno stimulisano od strane odraslih na tom ranom uzrastu i to od samog rođenja. Period progovaranja je kod mnoge dece pomeren na uzrast od dve do tri godine, kaže master logoped Marijana Mirković u razgovoru za Newsmax Balkans.
Osnovni sud privremenih institucija u Prištini odredio je meru pritvora u trajanju do 30 dana pomoćniku direktora Kancelarije za KiM Igoru Popović koji je u petak uhapšen na administrativnom prelazu Brnjak.
Opština Bajina Bašta dobija u okviru programa "Gradovi u fokusu" ove godine 33,3 miliona dinara za završnu fazu realizacije Doma ćirilice u objektu nekadašnje škole u Rači - prvog nacionalnog muzeja u Srbiji posvećenog ćirilici kao delu nematerijalne kulturne baštine.
Komentari (0)