(VIDEO) Direktorka Pete beogradske gimnazije: Ne razmišljam o ostavci, ostaje poziv učenicima na razgovor
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović izjavila je za Newsmax Balkans da ne razmišlja o ostavci i da su priče o njenoj nekompetentnosti "apsolutno netačne". S druge strane, profesori i učenici poručuju da su istrajni u svom zahtevu da direktor škole bude iz redova nastavnika.
Nešović je u emisiji "Otvori oči" istakla da je profesor engleskog jezika 25 godina i da ima jedan mandat v.d. direktora škole od šest meseci.
"Prema tome, priča o nekompetentnosti i nestručnosti je apsolutno netačna", naglasila je Nešović.
Ona podseća da gimnazija nije radila ni u vreme direktorke koja je bila iz redova nastavnika.
"Tako da ta priča - počećemo da radimo ako se neko smeni ili postavi iz naših redova - ne pije vodu jer to nisu pravi razlozi", kaže Nešović i dodaje da ne razmišlja o ostavci jer ju je na tu funkciju postavilo resorno ministarstvo.
Do zaključavanja škole je došlo, kaže Nešović, zbog incidenta - agresije, urlanja prilikom njenog izlaska i pokušaja održavanja sednice Nastavničkog veća nakon održanog sastanak sa kolektivom.
"Cela Srbija je videla tu scenu, to skandalozno ponašanje i taj stepen agresije koji su organizovali profesori, koji su bili u hodnicima i ništa nisu uradili da se to spreči. Profesori su i pozvali đake jer u tom trenutku nije bilo potrebe da učenici budu prisutni", rekla je Nešović.
Prema njenim rečima, jedan učenik je dobio posekotine na glavi tog dana, a dve koleginice su, zajedno sa njom, završile u Hitnoj pomoći i od tada su na bolovanju zbog stresa koje su doživele.
Nešović ističe kao ključno pitanje bezbednost učenika i zaposlenih u školi.
"Mi imamo grupicu dece, oko tridesetak, koji borave tu i nastavnici koji dolaze, koji su faktički okupirali školu u odnosu na 1.300 učenika koliko škola ima. Mi moramo imati sistem zaštite učenika i nastavnika koji žele da rade", naglasila je naša sagovornica.
Ona ističe da "korišćenje učenika zarad ličnih frustracija i neostvarenih želja je apsolutno nedopustivo, pogotovo u političke svrhe".
"Druga stvar, studenti nijednog momenta nisu pozvali na nerad institucija i na ugrožavanje bezbednosti i zdravlja drugih lica. U Studentskom ediktu iz Niša stoji da je zakon vrhovni autoritet u državi. Zakon mora da se poštuje i tačno definiše šta ko treba da radi, to znači, zaposleni i učenici ne poštuju zakon. Škola nije hotel, škola nije spavaonica. Takođe, peta tačka tog edikta govori o dostojanstvu i kaže da nijedan čovek ne sme da se oseti poniženo zbog različitog mišljenja i stava, to znači da studenti ne podržavaju ovakvu agresiju", rekla je Nešović.
Na pitanje da li se osetila poniženo tog dana u školi, Nešović je odgovorila da se od elitne škole pravi rijaliti šou:
"Ne mogu oni mene da ponize, ja sam došla kao osoba sa imenom i prezimenom, ostvarenom u oblastima kojima se bavim i u kojima radim. Ali su ponizili sebe svojim postupkom".
Nešović je dodala da poziv učenicima na razgovor stoji i dalje jer, kako kaže, "ovo ne vodi ničemu".
"Mi moramo imati komunikaciju - zaposleni sa direktorom i učenici sa direktorom", zaključila je Nešović, podsećajući da sada ulazi i izlazi iz škole u pratnji policije.
Rešenje situacije, dodaje, traže nadležni organi - Ministarstvo prosvete i Vlada Srbije, ističući da će otići u školu, na svoje radno mesto.
Podrška profesora učenicima u blokadi
Dimitrije Vorkapić, učenik četvrtog razreda Pete beogradske gimnazije, izjavio je za Newsmax Balkans da je prošla još jedna noć blokade, koja traje od 28. februara tj. dan nakon što je odlukom v.d. direktora škola zaključana, i da je uz učenike prisutan u svakom trenutku određen broj profesora kako ne bi bilo incidenata odnosno kako bi svi bili bezbedni.
"Time pokazujemo jedinstvo i to nas održava u blokadi. To je ključno da istrajemo, do ispunjenja zahteva studenata", rekao je Dimitrije.
I dalje se situacija po pitanju održavanja nastave razlikuje od učionice do učionice. Dok roditelji, nastavnici, direktori i Ministarstvo drže svako svoju stranu, između četiri vatre nalaze se oni najslabiji - deca.
Šta će biti sa ovom školskom godinom? Dok se sve više priča o tome da se bližimo crvenoj liniji kada više neće biti moguće da se nadoknadi propušteno, nastavnici u obustavi poručuju - nećemo ni nadoknaditi ukoliko ne dobijemo plate.
Učenici i profesori Pete beogradske gimnazije ušli su u zgradu škole koja u petak, za razliku od četvrtka, nije bila otključana, a potom su na plenumu izglasali dvadesetčetvoročasovnu blokadu.
Profesor srpskog jezika i književnosti u Petoj beogradskoj gimnaziji Rastko Jevtović podsetio je za Newsmax Balkans da se protive izboru v.d. direktora Danke Nešović, koja je postavljena od strane Ministarstva prosveta.
"U predstavljanju nije nas uverila da treba da bude naš rukovodilac. Bez sumnje bogata radna biografija, ali ima nedostatak da nije bila zaposlena kao nastavnik niti je bila direktor neke škole kao što je gimnazija. Kolektiv Pete beogradske smatra da direktor treba da bude iz redova nastavnika", ističe Jevtović.
Naš sagovornik dodaje da su maturanti gimnazije u blokadi od 16. decembra, a većina nastavnika od 20. januara. Maloletni učenici mogu doći samo uz pisanu saglasnost roditelja.
Jevtović se nada da će se naći rešenje za krizu jer je, kako kaže, svima u interesu normalizacija.
U međuvremenu se oglasilo i Više javno tužilaštvo u Beogradu u vezi sa incidentima u gimnaziji, ali profesor Jevtović kaže da nemaju nikakve informacije o eventualnim postupcima.
"Zgroženi smo, šokirani tim saznanjima. Zasad nijedan profesor i zaposleni u Petoj nije pozvan na razgovor niti davao izjavu", isitče on.
Peticiju podrške đacima Pete beogradske gimnazije je potpisalo više od 1.500 nekadašnjih učenika škole.
Srbi su narod koji u odlučnim, istorijskim momentima brzo reaguje, te je tako i vojni puč 27. marta 1941. bio veličanstven, ali ne i mudar potez. Najveće žrtve u Drugom svetskom ratu bili su Srbi na kojima su činjeni najmostruozniji ustaški zločini, rekao je u emisiji Sinteza istoričar Predrag Marković. Da li su Englezi finansirali 27. mart 1941? Kako su Srbi od dva zla izabrali oba? Na ova pitanja u emisiji Sinteza odgovara istoričar Predrag Marković.
specijal
01:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3 ( R )
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Diskretni heroji Srbije. Gosti: Nemanja Crnatović, Đorđe Isailović i Jovica Spajić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Srbi su narod koji u odlučnim, istorijskim momentima brzo reaguje, te je tako i vojni puč 27. marta 1941. bio veličanstven, ali ne i mudar potez. Najveće žrtve u Drugom svetskom ratu bili su Srbi na kojima su činjeni najmostruozniji ustaški zločini, rekao je u emisiji Sinteza istoričar Predrag Marković. Da li su Englezi finansirali 27. mart 1941? Kako su Srbi od dva zla izabrali oba? Na ova pitanja u emisiji Sinteza odgovara istoričar Predrag Marković.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DRŽAVA JUŽNIH SLOVENA ( R )
Serijal prati političke, društvene i kulturne događaje koji su oblikovali zajednički život naroda na Balkanu, osvetljavajući ključne ličnosti, sporazume i konflikte koji su obeležili ovaj period. Kroz svedočanstva istoričara, analize događaja i bogate arhivske snimke, Država Južnih Slovena pruža gledaocima dublje razumevanje jugoslovenske ideje, njenog uticaja na generacije i razloga za njen neizbežan kraj. Ovaj serijal poziva publiku da sagleda složene odnose i nasleđe države koja je bila simbol zajedništva, ali i epicentar političkih previranja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su P. L. (41), M. B. (34) i N. S. (52) iz Užica, kao i P. DŽ. (51), državljanina Crne Gore, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo ubistvo u pokušaju.
Viši sud u Beogradu doneo je presudu kojom su roditelji dečaka koji je počinio masovno ubistvo u školi "Vladislav Ribnikar" i sama škola obavezani da solidarno isplate 3,1 milion dinara ranjenom učeniku J. D, zbog pretrpljene nematerijalne štete.
Posle širenja dopisničke mreže van granica Srbije i otvaranja studija u Sarajevu i Podgorici, Newsmax Balkans je nedavno uspostavio i dopisnički centar u Skoplju.
Dve 22-godišnje devojke iz Lazarevca preminule su od povreda zadobijenih u sudaru putničkog i teretnog vozila u mestu Čepelica na magistralnom putu Bileća-Trebinje.
Propala su još dva pokušaja konstituisanja Skupštine u Prištini je propao pa kandidatkinja Aljbuljena Hadžiju nije izabrana za predsednicu Skupštine. U ponoć ističe rok od 30 dana koji je dao Ustavni sud da se formira to telo, a pritisak na Prištinu stiže iz zapadnih prestonica.
Predsednik Srpske napredne stranke i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je da će se zemlja "dugo oporavljati od posledica obojene revolucije", a da u prilog tome ide i broj upisanih brucoša na državne fakultete u Srbiji za 2025/26. godinu.
Na Trgu svetog Save u Kraljevu, nešto posle 19 časova, održan je protest pod nazivom "Srbija traži pravdu", povodom optužnice protiv šestorice osumnjičenih za navodno planiranje nasilne promene vlasti.
Budući brucoši Fakulteta političkih nauka borili su se za indeks na jednom od četiri smera - međunarodni odnosi, politikologija, novinarstvo ili socijalni rad. Prijemni ispit trajao je dva sata, a kandidati su odgovarali na ukupno 60 pitanja.
U čačanskom naselju Preljina oko 14 časova došlo je do požara na otvorenom koji je zahvatio nisko rastinje kao i jedan voćnjak, a vatrogasci su intervenisali sa jednim terenskim i jednim vatrogasnim vozilom, te su na vreme uspeli da lokalizuju požar i spreče njegovo širenje na obližnju šumu.
Na teritoriji Srbije trenutno je aktivno više od 100 požara na otvorenom prostoru, a najugroženije lokacije beleže se u okolini Niša, Vranja, Kragujevca, Prijepolja, Malog Zvornika, Užica i Kruševca, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Ambicije roditelja i želje dece često nisu u istom pravcu, ali se u savremenom društvu sve češće preslikavaju jedni na druge. Roditelji ulažu, sanjaju, projektuju, očekuju, često zaboravljajući da su njihova deca samostalne osobe u razvoju, a ne produžeci njihovih neostvarenih težnji.
Veliki požar zahvatio je područje u okolini sela Mečkovac, nadomak Vranja, a vatrena stihija, potpomognuta jakim vetrom i visokim temperaturama, opasno se približava kućama i poljoprivrednim imanjima.
Koje su posledice višemesečnih blokada u zemlji? Kako se Srpska napredna stranka nosi sa teškim izazovima? Da li je na pomolu rešavanje kosovskog problema?
Komentari (1)
Bajo
Ne znam da li ovi ljudi misle o svojoj buducnosti. I kakvo ce im ime ostati u ocima ucenika i svih generacija.
pre 4 meseca
0 1 Odgovori