(VIDEO) Profesor Petrov o Rezoluciji o Srebrenici: Reč je o dokumentu kulture sećanja i nema karakter pravnog akta
Profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov kazao je za Newsmax Balkans da Rezolucija o Srebrenici spada u domen tzv. kulture sećanja, pa se kao takva usvaja u Generalnoj skupštini UN po olakšanoj proceduri, a uz to nema obavezujuće dejstvo prema međunarodnom pravu.
Maja prošle godine, Generalna skupština UN usvojila je Rezoluciju o Srebrenici, kojom je današnji dan, 11. jul, proglašen za Međunarodni dan sećanja na genocid u Srebrenici.
Podsetimo da su za Rezoluciju bile 84 države, 19 je bilo protiv, dok se njih 68 uzdržalo od izjašnjavanja.
U najkraćem, Rezolucija osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločina.
Trideset godina je prošlo od rata u bivšoj Jugoslaviji, a teme o njegovim posledicama se i dalje ne mogu zaobići. Istoričar Miloš Ković i direktor Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac pokušali su da daju odgovore na pitanja gde je region danas, primetno i dalje duboko podeljen.
U Memorijalnom centru Potočari obeležava se 30 godina od zločina u Srebrenici. U Memorijalnom centru sahranjeno je više od 6.700 žrtava, a za najmanje 1.200 osoba i dalje se traga.
Gost Stava dana na ovu temu bio je profesor Pravnog fakulteta, sudija Ustavnog suda i član Venecijanske komisije Vladan Petrov, koji je dao svoja tumačenja ovog dokumenta.
"U datim okolnostima, očigledno da su oni koji su želeli ovu rezoluciju po svaku cenu, odlučili da je ovo put da se izbegne ponovni pokušaj usvajanja rezolucije u Savetu bezbednosti (SB) koji bi bio neuspešan, a suštinska razlika između rezolucije u SB i ove rezolucije u Generalnoj skupštini je u tome što bi rezolucija SB zaista bi imala odgovarajuću pravnu obaveznost. Ona bi tako bila izvor međunarodnog javnog prava, kao što je, na primer, rezolucija 1244. Ova rezolucija spada u domen tzv. kulture mira ili kulture sećanja, usvaja se u Generalnoj skupštini UN po jednoj lakšoj proceduri", kazao je Petrov.
Printscreen: Newsmax Balkans
Time je, kako smatra profesor, na neki način bila unapred "osuđena" na uspeh.
"Po mom nekom tumačenju, ona nije akt u smislu izvora međunarodnog javnog prava, dakle, nije pravni akt. Ovakve rezolucije su političko-deklarativnog karaktera i one imaju običaj da time gaje kulturu sećanja, ali u strogom smislu ova rezolucija nema karakter pravnog akta niti bilo koga pravno obavezuje. U mnogim svojim delovima predstavlja vrstu pokušaja da se utvrde gotovo opšta mesta da je u Srebrenici počinjen genocid", poručio je gost Newsmax Balkans.
Individualni počinioci zločina
Osvrnuo se i na mogućnost da se ovakvom rezolucijom Srbi na neki način definišu kao genocidni narod.
"Nismo pravno i nismo ni na koji drugi način obavezani da u naš obrazovni sistem ili u bilo koje druge sfere uvodimo jednu istinu koja, ponavljam, ne može biti utvrđena jednom ovakvom rezolucijom. Ako biste me pitali kao nekoga ko posmatra stvari van konteksta, onda bih mogao da kažem da su sve presude, njih nekoliko, presude protiv individualnih počinilaca. Utvrđena je individualna odgovornost za genocid. Međutim, dovoljno je samo pažljivo čitati tekst i možete videti da u tom tekstu ima ozbiljnih formulacija koje ukazuju na jednu vrstu kolektivne odgovornosti", objašnjava Petrov.
Politička odgovornost
Podvukao je da kroz rezoluciju o Srebrenici ne može biti reči o pravnim ili strogo krivično-pravnim posledicama i odgovornosti.
"Ovde moramo da govorimo o političkoj odgovornosti koja se nesumljivo i kroz interpretaciju ovakve rezolucije nameće pre svega državi Srbiji, a onda i srpskom narodu. Kultura sećanja je mnogo složen mehanizam. Skloni smo da lako zaboravljamo stvari, pa da ih se onda prisetimo po potrebi. Podsetiću da Srbija, odnosno srpska vlast nije bila uopšte ili barem nije bila na vreme obaveštena o tome da se ovakva rezolucija sprema", zaključio je profesor Pravnog fakulteta.
Kroz epizode EXPO 2027, prikazujemo inovacije, naučna dostignuća, kulturnu i sportsku razmenu, kao i jedinstvene paviljone koje će posetioci imati priliku da vide.
dokumentarni
13:30
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
14:00
PERSPEKTIVA
U neverovatno brzim promenama na geopolitičkoj tabli sveta, rat u Urajini je jedina konstanta. Više od tri godine rovovske borbe, vojno I ekonomsko iscrplijivanjе I na stotine hiljada poginulih I ranjenih. Susret presednika Trampa I presednika Putina koji bi mogao značiti početak mirovnih dogovora I pored svih najava ostaje neizvestan. Eskaliraju sankcije, pljušte pretnje, a dronovi uništavaju vojnike na prvoj linii fronta. Ko može više izdržati, Rusija ili Ukrajina? Šta bi značila isporuka „Tomahavk“ raketa Kijevu? Dali Rusija blefira kada govori o nukleranom odgovoru? Perspektiva pita, a odgovore daje Sead Rizvanović, novinar I vojni bloger iz Skopja.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Koliko je veronauka važna u procesu jačanju moralnih vrednosti kod dece i koliki je značaj mladih veroučitelja koji su uspeli da pronađu put do mladih komunicirajući važne verske sadržaje kroz mreže? Da li veronauka u školama doprinesu razumevanja različitih vera? Za emisiju „Tražim reč“ govore: teolog Nebojša Lazić, veroučitelj Aleksandar Đurđević i sociolog Aleksa Vukašinović. U emisiji ćete videti i na koji način se vera neguje među našim ljudima u dijaspori.
specijal
17:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NA IZVORU ZDRAVLJA (R)
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Ni skoro tri decenije nakon atentata na direktora Beopetrola i visokog funkcionera Jugoslovenske levice (JUL) Zorana Todorovića Kundaka, država nije otkrila nalogodavce, a ubistvo je ostalo simbol nerasvetljenih zločina iz devedesetih.
Centralna izborna komisija (CIK) u Prištini saopštila je da će drugi krug lokalnih izbora biti održan 9. novembra u 18 opština, a da je broj građana sa pravom glasa u drugom krugu izbora u ovih 18 opština 1.346.397.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, policija je uhapsila B. T. (28) vlasnika kuće na Zvezdari u kojoj je sinoć pronađena velika količina oružja.
Beogradska policija je uhapsila D. J. (53) i zaplenila oko 35 kilograma biljne materije za koju se sumnja da je marihuana, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
Povremeno slaba kiša može uslovljavati promenljivo stanje kolovoza na putevima u Srbiji, dok niska oblačnost može otežavati vidljivost, a maglu i sumaglicu treba očekivati na putevima pored reka, jezera i kanala, upozorili su iz Auto-moto saveza Srbije.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje, 26. oktobra, u tri časa ujutru. Kazaljke na časovnicima se tada pomeraju za jedan sat unazad.
Na severu Srbije u subotu, 25. oktobra tokom većeg dela dana biće pretežno sunčano vreme, dok će u ostalim krajevima biti promenljivo oblačno, mestimično s kišom, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Komentari (0)