Nestorović (Ekološki ustanak): Neće biti apokalipse bez litijuma, otkud tolika navala na rudna bogatstva u Srbiji
Poslanica Ekološkog ustanka Danijela Nestorović obrazlažući predlog za izmenu Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima kojim se traži zabrana iskopavanja i eksploatacije bora i litijuma, rekla je da bez litijuma neće ništa stati, a da je za ljude u Nedeljicama važno da žive u zdravim uslovima.
Ona je na sednici Skupštine Srbije gde obrazlaže predlog koji je podnelo 86 opozicionih poslanika ocenila da bi eksploatacija jadarita veoma negativno uticala na vodu i zemljište i kako tvrdi, "ostavila pustoš", a da bi prostor na kome je projekat planiran, a nalazi se samo 15 km od Loznice, bio degradiran.
Prema rečima Nestorović, u Srbiji bez litijuma neće biti ni apokalipse, ni nemaštine, a da sa litijumom "nećemo biti okićeni zlatom i parama" kao i da sve nije u parama i osim, kako tvrdi, za neke ljude iz vlasti, dok je za običan svet u Nedeljicama "bitno da žive koliko-toliko zdravo".
Skupština Srbija završila je rad prvog dana redovnog jesenjeg zasedanja, a sednica na kojoj se raspravlja o predlogu za izmenu Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima, koju je predložilo 86 opozicionih poslanika, biće nastavljena u utorak u 10 sati.
Kompanija Rio Tinto odbacila je optužbe za korupciju i uplitanje u ishode izbora koje je izneo lider Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić na konferenciji za novinare 4. oktobra.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je sve spremno za sednicu parlamenta na kojoj će se raspravljati o predlogu opozicije da se zabrani istraživanje, eksploatacija i prerada litijuma i bora. Predlog je blamantan, nećemo podnositi amandmane, dodala je ona.
Nestorović je kritikovala izjave predstavnika vlasti u vezi sa ovom temom i osvrnula se na odluke Ustavnog suda i istakla da je među njima bilo dosta kontradiktornosti te da je donošenjem raznih odluka u vezi sa projektom Jadar, kako tvrdi, više puta povređen i Ustav Srbije.
Ona je zapitala i kako je došlo do oživljavanja prostornog plana i projekta Jadar.
Pozvala se i na skup u SANU i reči akademika Vladimira Stevanovića da se prirodni izvori u Srbiji posmatraju kao izvori profta, a ne posebne brige te da je Srbija po odnosu prema prirodnoj sredini na začelju u Evropi.
Foto: riotinto.com
Iznela je tvrdnju i da se strane rudarske kompanije u Srbiji ponašaju kao države u državi i da će se posledice njihovog rada u našoj zemlji videti stotinama godinama nakon završetka eksploatacije, a da će za njihovo saniranje biti potrebno mnogo novca.
"Otkud tolika navala na rudna bogatstva u Srbiji", zapitala je ona i navela da se odgovor nalazi u tome što se u našoj zemlji ne vodi računa o zaštiti životne sredine.
Prema njenim rečima, Srbija mora da prekine sa površno ocenjenim projektima, kao što je i projekat Jadar i navela da je naša razvojna šansa u tome da se više vodi računa o drugim stavrima kao što je uređenje životne sredine.
Nepoverenje prema ovom pojektu, istakla je ona, potiče i od negativnih saznanja o onome što je kompanija Rio Tinto radila po svetu.
Nestorović je pročitala više imena stručnjaka i njihove reference, a koji se, kako kaže, nazivaju neznalicama.
Foto: Tanjug/Narodna skupština Republike Srbije/Peđa Vučković
Rasprava sa Anom Brnabić
Predsednica skupštine Ana Brnabić više puta prekinula je Danijelu Nestorović opominjući poslanike opozicije, tvrdeći da oni dobacuju i uznemiruju govornicu, da "prevode" ono što ona ima da kaže, kao i da nisu sigurni u njene oratorske sposobnosti.
Aleksandar Ćuta Jovanović "branio" je koleginicu, govoreći predsedavajućoj da "siđe dole". Brnabić je još rekla i da su neki poslanici opozicije izašli iz sale jer ne žele da je čuju, pa je Nestorović uzvratila da predsednica primećuje to, a ne čuje dobacivanja i ometanja iz redova poslanika vladajuće stranke.
"Pa, vi ste rekli da vas ne prekidam dok govorite", naglasila je Brnabić.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
17:00
AMERIČKI SAN NA SRPSKI NAČIN
Upoznajte naše ljude koji su krenuli u nepoznato i sa druge strane Atlantika ostvarili svoj američki san. Lične ispovesti Srba o životu u Americi, o napornom radu, hrabrosti, upornosti i veri u sebe. Kako su svoje snove ostvarili danas uspešni naučnici, umetnici, advokati, lekari, preduzetnici i humanitarci.
dokumentarni
17:30
PROZORI BALKANA BEST II
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Studentski protest "Vostani Serbije" biće održan u nedelju, 1. juna u 32 grada širom Srbije, a, kako su studenti naveli na društvenim mrežama, zahtev je da se raspišu izbori.
Na današnji dan pre 35 godina u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu prekinuta je predstava "Sveti Sava" reditelja Siniše Kovačevića - scena koju su mnogi doživeli kao simboličan početak kraja zajedničke države i trenutak koji je glumcu Žarku Lauševiću promenio život iz korena.
Britanski "Gardijan" objavio je da je porodica predsednika Republike Srpske (RS), Milorada Dodika, u proteklim mesecima kontaktirala visokog zapadnog zvaničnika kako bi pregovarala o uslovima Dodikovog odlaska iz BiH. O ovoj temi za "Otvori oči" pričaju Mlađen Cicović, Branko Pavlović i Ivana Marić.
Da neki snovi ipak postaju stvarnost, dokaz je akademski slikar Ljubivoje Jovanović, jer je spletom životnih okolnosti plac kupio upravo na Stojića steni i osamdesetih godina prošlog veka počeo sa gradnjom doma o kakvom je sanjao čitavog detinjstva. Na obali Rzava, u rodnom Arilju.
Srpska lista saopštila je da je na šetalištu u centru Severne Mitrovice pokušano organizovano deljenje kosovskih zastava srpskoj deci, uz njihovo fotografisanje bez znanja i saglasnosti roditelja.
Student Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Miloš Pavlović izjavio je da su Studenti 2.0 dobili poziv na sastanak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem za ponedeljak, koji će prihvatati, a nakon kog će saopštiti finalnu odluku da li će stupiti u ranije najavljen štrajk glađu.
Milija Palamarević iz sela Guberevac kod Gruže završio je doktorske studije na Veterinarskom fakultetu u Beogradu, a potom se vratio na selo kako bi se bavio poljoprivredom i sa svojom porodicom trenutno obrađuje 230 hektara zemlje.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da će srpski tag za elektronsku naplatu putarine početi do 1. jula da se koristi i u Grčkoj, na celoj teritoriji te zemlje.
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da je konkurs za upis brucoša moguće raspisati četiri meseca pre završetka školske godine, ali da, imajući u vidu da skoro sedam meseci fakulteti ne rade u punom kapacitetu, ne zna se kada će se završiti školska godina, a samim tim i kada će upis.
Komentari (0)