(VIDEO) Priština upisuje nove birače uoči lokalnih izbora u Gračanici: Srbi se iseljavaju, broj Albanaca se povećava
Građani Kosova i Metohije dobili su SMS poruku od Centralne izborne komisije u Prištini sa pozivom da verifikuju svoje glasačko mesto za predstojeće lokalne izbore. Rok je 29. avgust. Preti li opasnost da Albanci dobiju veći broj odborničkih mesta u Gračanici nego Srbi?
Neki birači do sada nisu bili u biračkim spiskovima, a Priština je otvorila novi birački centar u vikend naselju "Marigona Residence" u Gračanici, gde živi između 3.000 i 4.000 Albanaca.
Sve to se dešava u trenutku kada najveće albanske partije nastupaju ujedinjeno na lokalnim izborima u Gračanici.
Etnička slika ubrzano se menja u Gračanici
Prema popisu iz 2024. godine u Gračanici živi oko 18.500 stanovnika, od tog broja 8.623 su Albanci, što je u procentima negde 46,65 odsto ukupnog stanovništva.
Poređenja radi, po popisu iz 2011. godine u Gračanici su živela 2.474 Albanca. I dok se Srbi u tišini iseljavaju, broj Albanaca se povećava.
U srpskim sredinama širom Kosova i Metohije jutros su osvanuli plakati u bojama srpske zastave, sa porukama "Hoću mir", "Hoću da se krećem slobodno", "Hoću da radim", "Bori se protiv Kurtijevih i svih ostalih blokada", "Hoću moju Srbiju nazad", "Hoću normalan život", "Ne damo Srbiju"…
Tržište nekretnina ulazi u najživlji deo godine: cene kvadrata i dalje rastu, banke uz podršku države uvode povoljnije stambene kredite. I pored očekivanja kupaca, pad cena se ne nazire - potražnja nadmašuje ponudu, a mali stanovi postaju luksuz.
Posle tri runde razgovora između Vlade, sindikata i Unije poslodavaca nema dogovora o minimalnoj zaradi za 2026. Na stolu su tri predloga: 500, 550 i 600 evra (oko 70.000 dinara), dok od 1. oktobra 2025. minimalac svakako raste na 500 evra.
Ukoliko se nastavi ovaj trend, vrlo je izvesno da će na nekim budućim izborima vlast osvojiti Albanci.
S druge strane, po popisu Srba u ovoj opštini živi 8.500 ili 46 odsto ukupne populacije. Međutim, određeni broj Srba bojkotuje ovaj proces tako da ovi podaci ne odražavaju pravo stanje na terenu.
Ovi brojevi svakako zabrinjavaju jer se u Gračanici ubrzano menja etnička slika.
"Možemo doći u situaciju da većina odbornika budu Albanci"
Uoči lokalnih izbora, sve veći broj Albanaca prijavljuje adresu u Gračanici, a CIK je odlučila da otvori birački centar u Marigoni, vikend naselju koje broji oko 4.000 Albanaca.
Novinar Budimir Ničić ispričao je za Newsmax Balkans zbog čega je CIK ovih dana promenio adrese građana koji privremeno borave na teritoriji Opštine Gračanica, a imaju prijavljeno prebivalište u Prištini.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Zanimljivo je to što je CIK sama to uradila, bez saglasnosti i znanja tih ljudi. Pretpostavljam da su se rukovodili popisom, prebacili su birački spisak u Gračanici, tako da ćemo sada imati hiljade drugih ljudi, u ovom slučaju Albanaca, koji će moći da glasaju za naše predstavnike u Gračanici, odnosno za svoje predstavnike, za lokalnu vlast. S obzirom na to, možemo da dođemo u situaciju da po prvi put imamo i gradonačelnika Albanca, možemo doći u situaciju da većina odbornika budu Albanci", napomenuo je sagovornik Newsmax Balkans.
"Sami smo krivi za mnoge stvari"
Dodao je da je suštinsko pitanje kako smo došli do toga.
"Kako smo došli do toga da ovde danas imamo najmanje 10.000 Albanaca u opštini Gračanica? Došli smo do toga zbog svoje neodgovornosti, zbog toga što nismo znali da sačuvamo ono što nam je Ahtisari dao, a to je jedna većinski srpska opština, a nismo joj sačuvali tako što su naše opštinske vlasti u Gračanici, uz podršku zvaničnog Beograda, dozvoljavale gradnju čitavih naselja, nelegalno građenih, na poljoprivrednom zemljištu, koje su mogli i morali da spreče, i onda se posle 10-15 godina pitamo kako i odakle nama 10.000 Albanaca koji mogu da promene vlast u Gračanici, odnosno da Albanac bude gradonačelnik. Sami smo krivi za mnoge stvari", naglasio je Ničić.
Problem nelegalne gradnje
Govoreći o tome može li da se zaustavi trend iseljavanja stanovništva, odnosno prodaja imanja, novinar je naglasio da taj trend može da se zaustavi i podvukao da je glavni problem nelegalna gradnja.
"Prošle godine se ovde na 100 metara odavde sagradilo 50 kuća nelegalno, tu će se useliti preko 200 ljudi. Trenutno gradi na hektar i više od 30-40 kuća koje opština ne sprečava. S druge strane, u Severnoj Mitrovici je opština donela pre tri godine zabranu dalje gradnje za 13, kako kažu, nelegalnih objekata, uključujući izgradnju univerziteta i postavili su traku koju niko tri godine ne sme da pipne. A ovde se nesmetano gradi na poljoprivrednom zemljištu, na mestima gde to nije dozvoljeno i onda dođemo u situaciju da ovde imamo na hiljade Albanaca i govorimo da je to napad na srpsku zajednicu, da je to sistemsko rušenje Ahtisarijevog plana, da je u pitanju promena etničke strukture cilj Albanaca", pojasnio je novinar.
Dodao je da sve to jeste tako, ali da Srbi moraju da vide koliko su i zašto sami tome doprineli.
"Ostaće oni koji su navikli na težak suživot sa Albancima"
Zbog atraktivnosti Gračanice, koja je na nekoliko kilometara od Prištine, bogati Albanci kupuju srpska imanja, i zbog ovog trenda zabrinuta je i odbornica u opštini Gračanica Snežana Jovanović, koja ističe da je primarni cilj Albanaca iseljavanje Srba.
"Odjedanput se Marigona priključuje kao neko vikend-nasilje sa nekoliko hiljada glasača i pojaviće se u opštini Gračanica koja je sa većinski srpskim stanovništvom. Koriste se drugi diplomatski načini da se mi primoramo i da se sutra iseljavamo odavde. Oni koji su navikli na neki težak suživot sa Albancima ostaće ovde. Oni koji nisu, tražiće negde u centralnoj Srbiji rešenje za život", istakla je Jovanović.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dodala je da je veoma zabrinuta.
"Ono što kao Srbi treba da uradimo jeste da se ujedinimo i da štitimo srpske interese ovde, da gledamo maksimalno da ono što radimo ovde, radimo odgovorno, ali isto tako i da svoja imanja olako ne prodajemo", zaključila je sagovornica.
Na prethodnim izborima koji su održani februara ove godine, sve albanske stranke u Gračanici osvojile su ukupno 1.150 glasova.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
K.K. koji je izvršio ubitvo u OŠ Vladislav Ribnikar svedočio u ponovljenom postupku – u kom smeru ide proces? Rastuća neizvesnost na Bliskom istoku pojačava pritisak na energente. Da li Evropi prete poremećaji snabdevanja i nestašice goriva? Gosti emisije biće Nebojša Obrknežev i Miodrag Kapor SAD nezvanično dostavile Iranu plan od 15 tačaka za postizanje mira – šta piše u navodno procurelim dokumentima?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Dana 26. marta 2024. godine, tada dvogodišnja Danka Ilić nestala je u Banjskom Polju kod Bora u istočnoj Srbiji. Njeno telo nikad nije pronađeno, niti su poznate okolnosti njenog nestanka. Jedinstveni slučaj u našoj sudskoj praksi o kojem razgovaramo i u današnjoj emisiji. Gosti Stava dana Zarko Popović, bivsi načelnik Odeljenja za krvne delikte I Dejan Radenković, bivši pomoćnik načelnika Uprave kriminalističke policije.
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
Ivanjica je zavijena u crno. U nezapamćenoj tragediji preminuo je jedanaestogodišnji dečak koji je slučajno popio otrovnu tečnost korišćenu za prskanje malina.
Policija u Nišu uhapsila je inspektora za zaštitu životne sredine D. M. (59) zbog sumnje da je u Zapisnik o kontroli uneo neistinite podatke o zagađenju vazduha.
Policija je u Leskovcu, u saradnji sa kolegama u Sremskoj Mitrovici uhapsila N. K. (33), državljanina Severne Makedonije, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja i nepružanja pomoći licu povređenom u saobraćaju, koji je zbog povreda preminuo.
U saradnji Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu i Uprave kriminalističke policije Odeljenja za borbu protiv korupcije, uhapšen je B. C, osumnjičen da je kao zastupnik udruženja građana "Društvo i razvoj" zloupotrebom svog položaja oštetio budžet Grada Novog Sada za 2.530.000 dinara.
Paralelno sa prijavom Srba za lična dokumenta na Kosovu i Metohiji, traje prijava za boravišne dozvole, potrebne pretežno u sektoru školstva i zdravstva. Do sada se prijavilo 414 zaposlenih na Univerzitetu i nešto više od 2.400 studenata.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa ministrom spoljnih poslova Savezne Republike Nemačke Johanom Vadefulom o bilateralnim odnosima Srbije i Nemačke i o evropskom putu Srbije.
U opštini Trgovište, u selu Kozji Dol na jugu Srbije nalazi se manastir koji decenijama predstavlja duhovno uporište vernika ovog kraja. O vremenu njegove gradnje postoje precizni istorijski podaci, ali narodno predanje i dalje živi.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je za RTS da odlaganje nikada nije rešenje problema, da već godinu dana pokušavaju da reše pitanje NIS, ali da je dobra vest što rafinerija i dalje normalno radi.
U Srbiji se u periodu od januara do februara u ovoj godini beleži pad živorođenih beba za 45 odnosno za 0,5 odsto u odnosu na isti period 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Ustavni sud u Prištini odlučio je da centralnoj skupštini da rok od 34 dana da izabere novog predsednika, i istovremeno poništi dekret odlazeće predsednice Vjose Osmani o raspuštanju skupštine, a time i raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora.
Da li je u vremenu ratova, kriza i stalnih loših vesti uopšte "dozvoljeno" biti srećan? Da li osećaj krivice prati svaki naš pokušaj da pronađemo mir i kako da se izborimo sa tim? Gde je granica između empatije i ličnog preopterećenja i možemo li sačuvati sebe, a da ne okrenemo glavu od sveta?
Komentari (0)