Sledi li dijalog nakon uklanjanja šatora ispred Skupštine: Antonijević i Janjić o 2026. kao godini smirivanja tenzija
Uklanjanje šatorskog naselja ispred Skupštine Srbije sagovornici Newsmax Balkans vide kao signal smirivanja, ali ne i garanciju dijaloga. Milan Antonijević ističe povratak poverenja u institucije, dok Dušan Janjić upozorava da bez političkog dogovora nema stabilnosti.
Uklanjanjem šatora na platou ispred Skupštine Srbije, koje je tu stajalo gotovo devet i po meseci, simbolično je zatvoreno jedno od najturbulentnijih poglavlja u novijoj političkoj istoriji zemlje.
Godina iza nas obeležena je protestima, blokadama i dubokim društvenim podelama, kakve, saglasni su sagovornici, nisu viđene ni devedesetih.
Pitanje koje se nameće jeste da li 2026. može biti godina smirivanja i povratka dijalogu?
O tome su u jutarnjem programu "Otvori oči" govorili poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević i Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose.
Antonijević smatra da uklanjanje šatora i prestanak blokada šalju poruku da postoji spremnost za smirivanje tenzija i povratak dijalogu.
"Ako me pitate da li će podele splasnuti u narednoj godini, ja se nadam da hoće. One su u 2025. bile najveće koje pamtimo, čak ni devedesetih nije bilo ovakvog nivoa polarizacije", rekao je Antonijević.
"Očigledno postoji spremnost. Mnogi ministri i predstavnici vlasti razgovaraju širom Srbije i mislim da je to put za izlazak iz krize. Politički, svako ima pravo na slobodu izražavanja i okupljanja, ali podele koje su ulazile i u porodice i među prijatelje, vreme je da im kažemo doviđenja", ističe Antonijević.
"Kamp štetio imidžu vlasti"
Dušan Janjić uklanjanje šatorskog naselja ocenjuje kao "dobar i racionalan potez", ali upozorava da sam po sebi ne znači početak političkog dijaloga.
"Mi smo još u prvim izveštajima o stanju ljudskih prava utvrdili da je poreklo svega u interpretaciji stvarnosti kao 'obojene revolucije'. To je model koji koriste mnoge vlasti. Ovde se došlo u situaciju da više niste znali šta je vojska, šta paravojska, a to je najviše štetilo imidžu vlasti", kaže Janjić.
Prema njegovim rečima, vlast je na kraju procenila da joj kamp više ne donosi političku korist.
"Dobro je što je uklonjen, jer se time vraća elementarna sloboda kretanja i stvara se pretpostavka da institucije rade svoj posao. Ali to nije direktan uvod u dijalog, dijalog mora da bude organizovan i politički", naglašava Janjić.
Institucije u centru krize poverenja
Antonijević podseća da je i sam bio kritikovan zbog stava da bi šatore trebalo ukloniti, ali smatra da je taj potez bio neophodan.
"Period konfrontacije bio je predug. Bilo je napada i na samo šatorsko naselje, ali i sa druge strane. Sve je to vodilo ka većim tenzijama, a ne ka smirivanju", kaže poverenik.
On upozorava da je tokom protekle godine ozbiljno narušeno poverenje u institucije, posebno u policiju.
"Policajci koji stoje na ulici dobijaju pretnje, nipodaštava se njihov rad, a zaboravlja se da su omogućili da se održi više od 20.000 skupova. Moramo vratiti poverenje u institucije, u policiju, vojsku, centre za socijalni rad... Ne može se vlast osvajati na ulici", poručuje Antonijević.
Godina raspleta ili uvod u izbore?
Janjić smatra da je 2025. bila "godina raspleta", jer su se političke pozicije jasno iskristalisale.
Grupa peruanskih šamana predviđa da će predsednik Venecuele Nikolas Maduro da bude smenjen s dužnosti i dodali da će globalni sukobi, poput rata u Ukrajini, da se nastave.
"Sada se zna ko su glavni politički akteri. Ogroman broj prikupljenih potpisa u studentskoj akciji 'Raspiši pobedu' pokazuje ozbiljan politički potencijal. Pitanje više nije da li, nego kada će biti izbori", kaže on.
Ipak, upozorava da izbori ne mogu biti izlaz iz krize bez prethodnog dijaloga o uslovima.
"Vlast je uvek najodgovornija jer ima budžet, resurse i institucije, ali bez dogovora o uslovima izbora, bez stabilizacije institucija, mi ćemo se vrteti u krug", ističe Janjić.
Obrazovanje kao odgovor na krizu
Antonijević posebno naglašava ulogu obrazovanja u prevazilaženju društvenih podela.
"Ova godina je pokazala da mnogi mladi odlaze na studije u Sloveniju, Austriju i druge zemlje. Ako želimo izlaz iz krize, moramo motivisati mlade da znanje stiču ovde i da veruju institucijama", kaže on.
Kao primer navodi britanski grad Bradford, koji je izlaz iz dubokih podela pronašao upravo u razvoju univerziteta.
"Univerzitet u centru grada okuplja različite zajednice. To je odgovor na krizu. Mislim da je to ključ i za Srbiju, za Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Novi Pazar...", dodaje Antonijević.
Ko treba da pokrene dijalog?
Na pitanje ko treba da pozove na novi politički dijalog, Janjić odgovara da inicijativa mora doći iz institucija.
"Parlament je mesto gde se dogovara mehanizam. Okrugli stolovi bez konkretnih dogovora nemaju smisla. Potrebna je politička zrelost svih aktera", kaže on.
Antonijević se slaže da bez funkcionalne Narodne skupštine nema izlaska iz krize.
"Nama treba parlament koji radi, zakoni koji se usvajaju, posebno oni koji se tiču ravnopravnosti, borbe protiv nasilja i evropskih integracija. Što manje vremena izgubimo na izborni ciklus, a što više na konkretne reforme, to je bolje za građane", zaključuje poverenik.
Gostovanje Janjića i Antonijevića možete pogledati u videu:
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Nova pravila, stare rane i sve veći pritisci spolja — Kosovo i Metohija danas su ponovo tačka gde se prepliću pravo, politika i bezbednost. Dok se svakodnevni život ljudi dodatno komplikuje region se ponovo nalazi pod pritiskom. Da li gledamo stabilizaciju ili ulazak u novu fazu neizvesnosti? Ko je garant bezbednosti za Srbe na prostoru KiM I da li je američka vojna baza Bondstil koja se nalazi u južnoj pokrajini meta Iranskog napada? Odgovore na ova pitanja tražili smo od nekadašnjeg državnog sekretara u Ministarstvu informisanja Miloša Garića.
specijal
19:30
STAV DANA (R)
Rat u Ukrajini – 1486. dan. Pregovori Moskve i Kijeva, uz posredovanje Vašingtona, trenutno su na „pauzi“ zbog sukoba na Bliskom istoku. Koliki su gubici posle više od 4 godine sukoba? Mađarska blokirala kredit Evropske unije od 90 milijardi evra namenjen Ukrajini. Ima li Kijev dovoljno novca da nastavi rat sa Rusijom? Šta je minimum uslova na koji bi Ukrajina pristala za završetak rata? Da li bi prihvatila da deo teritorije postane ruski, a da zauzvrat postane članica Evropske unije? Gost Stava dana ambasador Ukrajine u Beogradu Oleksandr Litvinenko.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-MINHOVI
Jevrejska porodica Minh bila jedna od najbitnijih graditelja srpske industrije, posebno istočnog dela naše zemlje. Na Rtnju i danas pamte Minhove, posebno Julijusa i Gretu. Na zgradi Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije, ovoj porodici danas nema ni spomen-ploče. Na ulazu u rudnik na Rtnju, ni pomena o Minhovima. Petkoraka koja nas dočekuje, naslućuje sudbinu porodice Minh posle Drugog svetskog rata.
dokumentarni
22:00
SINTEZA (R)
Nekada je televizija okupljala porodicu oko jednog ekrana. Danas imamo stotine dostupnih kanala, platformi i sadržaja. Ali je pitanje ko odlučuje šta gledamo? Da li je televizijska kritika izgubila moć? i kako se snaći u svetu beskrajnog izbora? Odgovore tražimo od televizijske kritičarke Branislave Džunov.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 188 dinara, dok će cena evrodizela biti 212 dinara za litar, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Mladić iz Novog Sada S. M. (28) uhapšen je zbog sumnje da ubodom noža teško povredio osamnaestogodišnjaka iz okoline tog grada, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Na izlazu iz naselja Srpski Itebej, u blizini reke Begej u opštini Žitište, došlo je do saobraćajne nesreće kada je putničko vozilo sletelo sa kolovoza u kanal, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Šume u Srbiji pokrivaju 39,01 odsto teritorije i predstavljaju značajan potencijal za korišćenje ekosistemskih usluga, saopštili su iz Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede povodom Međunarodnog dana šuma koji se obeležava 21. marta.
U Beogradskoj areni revijalnim delom počeo je skup Srpske napredne stranke, dok će zvanični deo, na kome će govoriti predsednik Srbije i član Predsedništva SNS Aleksandar Vučić početi u 18 časova.
Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu Bojan Vranić ocenio je u emisiji "GrađaNIN" da se u Srbiji često favorizuju spektakularne i međunarodne teme, dok se lokalni problemi zanemaruju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije - SBPOK i SKOR, u koordinaciji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su M. T. (25) zbog sumnje da je posedovao i krijumčario vatreno oružje.
Rukovodilac gradilišta na izgradnji novog Savskog mosta iz kompanije Power China, Ivan Nikolić, izjavio je da bi za dva meseca trebalo da počne postavljanje rečnih stubova, a završetak mosta je planiran za 2027. godinu.
Pripadnici MUP Srbije otkrili su internet prevaru putem lažne investicione platforme "OKE Green", u kojoj je više građana oštećeno za višemilionske iznose, a protiv tri osobe biće podnete krivične prijave zbog prevare i pranja novca.
Šta novo znamo o predlogu Zakona roditelj-negovatelj posle sastanka radne grupe? Ko ostaje nevidljiv u sistemu i da li je ovo početak rešenja ili nova borba?
Bolesti bubrega predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem širom sveta, pa tako i u Srbiji. Procene govore da oko 10 odsto populacije ima neki oblik hronične bolesti bubrega, ali veliki broj ljudi toga nije ni svestan jer simptomi često izostaju ili se javljaju tek u kasnijim fazama bolesti.
Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić izjavio je da već znaju ko je haker koji je izvršio krađu manjeg dela podataka iz korisničke baze i da je u pitanju osoba koja se nalazi "istočno od Srbije".
Komentari (0)