Sledi li dijalog nakon uklanjanja šatora ispred Skupštine: Antonijević i Janjić o 2026. kao godini smirivanja tenzija
Uklanjanje šatorskog naselja ispred Skupštine Srbije sagovornici Newsmax Balkans vide kao signal smirivanja, ali ne i garanciju dijaloga. Milan Antonijević ističe povratak poverenja u institucije, dok Dušan Janjić upozorava da bez političkog dogovora nema stabilnosti.
Uklanjanjem šatora na platou ispred Skupštine Srbije, koje je tu stajalo gotovo devet i po meseci, simbolično je zatvoreno jedno od najturbulentnijih poglavlja u novijoj političkoj istoriji zemlje.
Godina iza nas obeležena je protestima, blokadama i dubokim društvenim podelama, kakve, saglasni su sagovornici, nisu viđene ni devedesetih.
Pitanje koje se nameće jeste da li 2026. može biti godina smirivanja i povratka dijalogu?
O tome su u jutarnjem programu "Otvori oči" govorili poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević i Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose.
Antonijević smatra da uklanjanje šatora i prestanak blokada šalju poruku da postoji spremnost za smirivanje tenzija i povratak dijalogu.
"Ako me pitate da li će podele splasnuti u narednoj godini, ja se nadam da hoće. One su u 2025. bile najveće koje pamtimo, čak ni devedesetih nije bilo ovakvog nivoa polarizacije", rekao je Antonijević.
"Očigledno postoji spremnost. Mnogi ministri i predstavnici vlasti razgovaraju širom Srbije i mislim da je to put za izlazak iz krize. Politički, svako ima pravo na slobodu izražavanja i okupljanja, ali podele koje su ulazile i u porodice i među prijatelje, vreme je da im kažemo doviđenja", ističe Antonijević.
"Kamp štetio imidžu vlasti"
Dušan Janjić uklanjanje šatorskog naselja ocenjuje kao "dobar i racionalan potez", ali upozorava da sam po sebi ne znači početak političkog dijaloga.
"Mi smo još u prvim izveštajima o stanju ljudskih prava utvrdili da je poreklo svega u interpretaciji stvarnosti kao 'obojene revolucije'. To je model koji koriste mnoge vlasti. Ovde se došlo u situaciju da više niste znali šta je vojska, šta paravojska, a to je najviše štetilo imidžu vlasti", kaže Janjić.
Prema njegovim rečima, vlast je na kraju procenila da joj kamp više ne donosi političku korist.
"Dobro je što je uklonjen, jer se time vraća elementarna sloboda kretanja i stvara se pretpostavka da institucije rade svoj posao. Ali to nije direktan uvod u dijalog, dijalog mora da bude organizovan i politički", naglašava Janjić.
Institucije u centru krize poverenja
Antonijević podseća da je i sam bio kritikovan zbog stava da bi šatore trebalo ukloniti, ali smatra da je taj potez bio neophodan.
"Period konfrontacije bio je predug. Bilo je napada i na samo šatorsko naselje, ali i sa druge strane. Sve je to vodilo ka većim tenzijama, a ne ka smirivanju", kaže poverenik.
On upozorava da je tokom protekle godine ozbiljno narušeno poverenje u institucije, posebno u policiju.
"Policajci koji stoje na ulici dobijaju pretnje, nipodaštava se njihov rad, a zaboravlja se da su omogućili da se održi više od 20.000 skupova. Moramo vratiti poverenje u institucije, u policiju, vojsku, centre za socijalni rad... Ne može se vlast osvajati na ulici", poručuje Antonijević.
Godina raspleta ili uvod u izbore?
Janjić smatra da je 2025. bila "godina raspleta", jer su se političke pozicije jasno iskristalisale.
Grupa peruanskih šamana predviđa da će predsednik Venecuele Nikolas Maduro da bude smenjen s dužnosti i dodali da će globalni sukobi, poput rata u Ukrajini, da se nastave.
"Sada se zna ko su glavni politički akteri. Ogroman broj prikupljenih potpisa u studentskoj akciji 'Raspiši pobedu' pokazuje ozbiljan politički potencijal. Pitanje više nije da li, nego kada će biti izbori", kaže on.
Ipak, upozorava da izbori ne mogu biti izlaz iz krize bez prethodnog dijaloga o uslovima.
"Vlast je uvek najodgovornija jer ima budžet, resurse i institucije, ali bez dogovora o uslovima izbora, bez stabilizacije institucija, mi ćemo se vrteti u krug", ističe Janjić.
Obrazovanje kao odgovor na krizu
Antonijević posebno naglašava ulogu obrazovanja u prevazilaženju društvenih podela.
"Ova godina je pokazala da mnogi mladi odlaze na studije u Sloveniju, Austriju i druge zemlje. Ako želimo izlaz iz krize, moramo motivisati mlade da znanje stiču ovde i da veruju institucijama", kaže on.
Kao primer navodi britanski grad Bradford, koji je izlaz iz dubokih podela pronašao upravo u razvoju univerziteta.
"Univerzitet u centru grada okuplja različite zajednice. To je odgovor na krizu. Mislim da je to ključ i za Srbiju, za Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Novi Pazar...", dodaje Antonijević.
Ko treba da pokrene dijalog?
Na pitanje ko treba da pozove na novi politički dijalog, Janjić odgovara da inicijativa mora doći iz institucija.
"Parlament je mesto gde se dogovara mehanizam. Okrugli stolovi bez konkretnih dogovora nemaju smisla. Potrebna je politička zrelost svih aktera", kaže on.
Antonijević se slaže da bez funkcionalne Narodne skupštine nema izlaska iz krize.
"Nama treba parlament koji radi, zakoni koji se usvajaju, posebno oni koji se tiču ravnopravnosti, borbe protiv nasilja i evropskih integracija. Što manje vremena izgubimo na izborni ciklus, a što više na konkretne reforme, to je bolje za građane", zaključuje poverenik.
Gostovanje Janjića i Antonijevića možete pogledati u videu:
Zašto naši susedi tvrde da Srbija ubrzano ide ka Zapadu, a članstva u Evropskoj uniji nema ni na vidiku? Kakav bi danas bio status Srbije da pre osamdeset godina nisu na vlast došli komunisti i ukinuli monarhiju? Koliko smo i da li smo grešili? Odgovore tražimo od advokata i nekadašnjeg ministra u Vladi Srbije Milana Parivodića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Svaka slika, bilo da krasi zid ili stoji na stalku, ima još jedan važan element koji je čini potpunim umentničkim delom i komercijalnim proizvodom istovremeno. U pitanju je ram i prvi prilog je posvećen detaljnom procesu uramljivanja slike, što pored samog zanatskog dela podrazumeva i stilske savete, odabir materijala, oblika i boje. Inventivnost ne zna za granice; zato je emisija Proces i toliko zanimljiva. U drugom prilogu gledamo kako komadi iz asortimana građevinskog materijala, takozvane staklene prizme ili cigle, postaju točilice za piće. U jednoj majstorskoj radionici gledamo kako je to moguće, detaljno i precizno, toliko da i vas može inspirisati da uradite nešto ovako inventivno. Kapa greje da glava bolje misli – kaže jedna narodna izreka. U trećem prilogu gledamo kako nastaju kape, od prvog reza materijala do poslednjeg šava. Saznajemo da dobra kapa spaja univerzalnu modu i funkcionalnost, a videćemo kako se biraju tkanine, kako se kroji da lepo stoji i još bolje štiti, i zašto je zanatska kapa vanvremenski odevni predmet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U zgradi Specijalnog suda u Ustaničkoj ulici u Beogradu izbio je požar, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans. Svi iz zgrade su evakuisani, povređenih osoba nije bilo, potvrđeno je iz MUP Srbije.
Priprema savršene šolje čaja čini se dovoljno jednostavnom: stavljate kesicu čaja u šolju, dodajete šećer i prelivаte kipućom vodom - i čaj je spreman. Ipak, postoji jedna navika tokom ovog rituala koju mnogi rade, a zapravo bi trebalo da je izbegavaju.
Vlasnik škole glume Miroslav Mika Aleksić, protiv koga se vodio krivični postupak zbog sumnje na silovanje i seksualno uznemiravanje, preminuo je u Beogradu u 74. godini.
Broj žrtava železničke nesreće u Adamuzu u Kordobi povećao se na 40, dok je 41 osoba hospitalizovana, od kojih je 12 na intenzivnoj nezi, saopštile su andaluzijske službe za hitne slučajeve.
Da li je autofagija naučno dokazan proces ili popularni trend? Šta se dešava u našem organizmu kada gladujemo? Može li autofagija da pokrene prirodni proces čišćenja organizma i kome se ne preporučuje?
Službenici Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina su 17. januara sprečili pokušaj krijumčarenja oko 800 grama srebrnjaka i tri pločice investicionog zlata, saopštila je Uprava carina.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je u Španiji uhapšen V. G. (24) po međunarodnoj poternici Interpola Beograd zbog teškog ubistva i pokušaja teškog ubistva.
U Davosu je počeo Svetski ekonomski forum, koji okuplja svetske lidere, predstavnike politike i biznisa. Među učesnicima je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji će učestvovati u panelima i imati niz bilateralnih susreta posvećenih ekonomiji, investicijama i globalnim izazovima.
Ko se i koliko užurbano priprema za predstojeće izbore? Da li je priča o izbornim uslovima nestala iz fokusa, i šta je zapravo fokus vlasti, a šta opozicija? Za jutranji program govore Zoran Đorđević, bivši ministar odbrane i Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove.
Nakon odluke Ustavnog suda, Visoki savet tužilaštva (VST) doneo je rešenje kojim se smatraju usvojenim prigovori na tužilačke izbore za nove članove VST, objavljeno je na sajtu Saveta.
Vanredna situacija uvedena zbog obilnih snežnih padavina ukinuta je u više opština u Srbiji, a stanje na terenu je stabilizovano na celoj teritoriji zemlje, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.
Centralna izborna komisija Kosova (CIK) odlučila je da će svi glasovi za poslaničke kandidate sa izbora održanih 28. decembra ponovo biti prebrojani u 28 opština, prenela je Koha.
Komentari (0)