Premijer Srbije Đuro Macut izjavio je da Srbija ima jasan cilj i put, a to je članstvo u Evropskoj uniji, kao i da se Vlada u poslednjih nekoliko meseci potpuno jasno opredelila za podršku putu ka Evropskoj uniji, ali da bi bilo dobro da se postigne i nacionalni konsenzus o tome.
Izvor: Tanjug
31.12.2025. 14:07
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
"Ako želimo da idemo dalje, da stignemo tamo gde već pripadamo, moramo postaviti nacionalni konsenzus o nečemu, a to je recimo, odlazak u Evropu. Mi smo u Evropi, to stalno govorim, ali sa ovakvim našim nejedinstvom u stavovima i pokušajem da pokažemo da smo drugačiji pri dolasku u Evropu, je nešto što, po meni, nije u redu. Sve zemlje Evrope koje su ušle u EU su napravile nacionalni konsenzus", rekao je Macut u novogodišnjem intervjuu za TV Tanjug.
Macut je ocenio i da je Srbija mala u svetskim okvirima da bi diktirala politiku, ali da je u regionalnom smislu veoma bitna.
"Za sebe smo najbitniji, ali smo i u regionalnom smislu vrlo jaki. To je ono što je bitno ako govorimo o Zapadnom Balkanu i čitavom pristupnom sistemu. Mi smo nezaobilazna zemlja, definitivno. Imamo ekonomsku stabilnost koja je apsolutnih razmera. Naša ekonomija je najstabilnija, ne samo na Zapadnom Balkanu, nego i šire, ako pogledamo malo kontekst drugih zemalja. Mi smo jedna od najbrže rastućih ekonomija. To je de facto tako. To apsolutno ne može niko da kaže da nije tako", rekao je Macut.
"Pokazali smo da možemo da prevaziđemo krize"
Dodao je da je prisustvovao mnogim raspravama u Skupštini Srbije i da ima utisak da se ne vodi konstruktivan dijalog.
"Ima jako puno negativizma, ali koji se onda projektuje u čisto političkom smislu. Mislim da to nije dobar put. To uopšte nije dijalog, to je monolog. Mislim da se veštački održava tenzija u negativnom smislu da se pokaže da ništa ne funkcioniše. Ovo je, ipak, država sa svojom tradicijom i dugotrajnim postojanjem. Niko ne može da kaže da mi lošije živimo nego što smo živeli pre 10 i 15 godina. To apsolutno ne stoji, ali ne treba da rušimo ceo sistem i da se daje pogrešna slika ljudima da je bezizlazna situacija", ukazao je Macut.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, na godišnjoj konferenciji za novinare, da Srbija ima dva cilja u 2026. godini - prvi, politički, je mir i stabilnost, a drugi - najbolja godina u istoriji Srbije, pre svega u vezi sa ekonomijom.
Predsednik Sribje Aleksandar Vučić čestitao je svim građanima Novu godinu i poručio da ćemo se u naredna 24 sata radovati fenomenalnim političkim vestima.
Ocenio je da je obrazovna kriza u zemlji, koju smo imali tokom ove godine, najveći stepen destabilizacije društvenog uređenja u zemlji koji je ikada zadesio Srbiju.
"Mislim da je jako bitno kao dobra poruka uopšte i za naše građane i naše sugrađane, ali i za Evropu, da pokažemo da smo u kapacitetu da i najveće krize prebrodimo. Mislim da jesmo bolji zato što smo pokazali da imamo stabilnost i da možemo da prevaziđemo krize. To je nešto što nismo znali da uradimo pre 30 godina ili 40 godina. U vreme raspada neke velike zemlje mi to nismo uspevali da prevaziđemo", rekao je premijer.
"Mnogo smo se ispolarizovali"
Govoreći o tome zašto je prihvatio poziv predsednika Srbije Aleksandra Vučića da postane premijer, Macut je odgovorio da je to za njega bio izazov.
"Naravno, nije bilo lako, ali on mi je objasnio da je to nešto što smatra da mogu da uradim. I nekako u razgovoru, koji je bio dosta kondenzovan i kratak, ja sam ipak shvatio da bi možda mogao to da pokušam, jer je trenutak bio takav da treba uneti razum kod nas. Trenutak je stvarno bio jako komplikovan", objasnio je Macut.
Dodao je da mu je za tu odluku pomoglo i to što je stekao ogromno iskustvo baveći se naučnim radom u medicini.
Foto: Tanjug/Ana Paunković
"Ako imate iskustvo koje ja imam kroz decenije rada u medicini i kroz razne kontakte koje sam imao i kao predavač i profesor na fakultetu, ali i međunarodne komunikacije sa predavanjima na nekim najvažnim mestima u svetu, i ako uspete da budete i u nekim međunarodnim telima koja se bave profesijom, ja mislim da ako to sada ekstrapoliramo na ono što se dešava u politici kod nas, vi to možete na neki način da savladate", naveo je premijer.
On je dodao da ga je pokušaj da pokrene mehanizam držanja vežbi na fakultetu ohrabrio da prihvati poziv i da se nađe u inicijativnom odboru za formiranje pokreta koji nije stranka u klasičnom smislu, ali jeste pokret drugačijih ljudi koji drugačije razmišljaju.
"Racionalizacija pristupa u zemlji je stvarno neophodna, jer smo se mnogo ispolarizovali i mislim da je to jako loša poruka za Srbiju u budućnosti. Stvarno se moramo vratiti državnom jedinstvu", naglasio je premijer.
"Bez obrazovanja ne možemo dalje"
Na pitanje o tome što je praktično bio jedini u vladajućoj strukturi koji je vodio dijalog sa studentima u blokadi, Macut je rekao da je to bila poruka da se nađe kompromis i pomirljivo rešenje da bi sačuvali osnovu našeg socijalnog postojanja, a to su obrazovni sistem sa jedne i zdravstveni sa druge strane.
"Obrazovanje je svakako jedan od osnovnih stubova i bez toga mi ne možemo dalje. I to je bio trenutak da se na neki drugi način to sagleda i to je možda bio trenutak odluke da ipak pokušamo da sednemo za isti sto i da pričamo", rekao je Macut i dodao da je to za njega bio veliki izazov.
Kako je rekao, on se uvek u životu hvatao u koštac sa izazovima, ali ne tako što je prikazivao burnu energiju, već pokušavajući da sagleda problem i nađe rešenje, uvek gledajući mnogo godina unapred.
Foto: Tanjug/Vlada Republike Srbije/Slobodan Milijević
Na pitanje o zdravstvu, kojim se i sam bavi, premijer odgovara da nema utisak da Srbija značajno zaostaje za ostalim zemljama.
"U Srbiji u okviru mesec dana vi možete stići manje-više do svih specijalista. Da li se možete operisati baš u okviru meseca ili dva, to je sad pitanje. Ali u Sloveniji, koja je nama jako bliska jer je zemlja iz bivše Jugoslavije, kod njih se čeka dve godine na pregled endokrinologa, a za brzi pregled, hitan pregled kod endokrinologa, tri meseca. Ne mogu da kažem da mnogo zaostajemo za nečim, mi smo mnogo to unapredili", rekao je Macut i dodao da je isto kao u Sloveniji i u Velikoj Britaniji.
"Moramo da podignemo nivo zemlje"
Kako je rekao, njegova ideja je da se poboljša postojeći sistem.
"Moramo planirati broj nastavnika određenih grupa predmeta, odnosno određenih predmeta. Ne možete samo odlukom, ovde nam sad treba još dodatnih 50 nečega. Mi moramo te ljude da iškolujemo, mi moramo imati plan upisa i od srednje škole već usmeravati neka zanimanja. E, to je velika strategija državna", naglasio je Macut.
Na pitanje koju bi odluku izdvojio, a da građani u ovom trenutku ne vide benefit od nje, već će je videti u budućnosti, Macut izdvaja digitaliziciju.
"Imamo mogućnosti da u različitim privrednim granama primenom nauke, kroz digitalizaciju postupaka i procesa, podignemo nivo zemlje sa nekog srednjeg nivoa digitalizacije ili edukacije na visoki nivo. Jer mi sada u Evropi moramo da se takmičimo sa velikim konkurentima koji su zapravo zemlje razvijenog Zapada. Mi imamo kadrove, ljude, infrastrukturu. Ta se oblast odlično primila, ali moramo to iskoristiti da bismo i druge oblasti razvili", rekao je premijer.
Zašto predsjednik Crne Gore traži pokretanje parlamentarne istrage povodom ponovnog otvaranja kompleksa na Svetom Stefanu? Gost: savjetnik crnogorskog predsjednika Nebojša Vuksanović.
dokumentarni
22:00
SINTEZA (R)
Poraz Viktora Orbana u Mađarskoj posle 16 godina vlasti, mogao bi da označi prekretnicu za desničarski populizam u Evropi. Tokom prethodne decenije, takve političke opcije obeležile su snažan uspon od Poljske I Italije do Francuske I Nemačke.Međutim poslednjih godina se pojavljuju prvi ozbiljni znaci njihovog slabljenja. U Italiji premijerka Đorđa Meloni I njena partija Braća Italije, sada se suočava sa padom političkog zamaha. Sličan obrazac vidljiv je I u Poljskoj. O ovome razgovaramo sa Petrom Ćurčićem sa Instituta za evropske studije.
specijal
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
23:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Devojčica (15), koja je nestala u Novom Sadu, pronađena je oko 20.40 sati, a sa njom je, kako je saopštio MUP, bio njen vršnjak, čiji je nestanak takođe prijavljen u toku dana.
Devojčica (15) nestala je u Novom Sadu, a sa njom i dečak (16). Oboje su učenici Škole za osnovno i srednje obrazovanje "Dr Milan Petrović". Direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić rekao je da je slučaj izuzetno kompleksan.
Telekom Srbija je jedina kompanija na Zapadnom Balkanu koja je na berzi, na tržištu kapitala, sa vrednošću od oko sedam milijardi evra. Takođe, neto profit kompanije biće 200 miliona evra 2026. godine, rekao je generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić za Newsmax Balkans.
Prošle su tri godine od jedne od najtežih tragedija u novijoj istoriji Srbije. U Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, 3. maja 2023. godine, učenik sedmog razreda K. K. upotrebio je očev pištolj i počinio masovno ubistvo u školi na Vračaru.
Kondukterka "Srbijavoza" prepoznala je u vozu devojčicu (15) za kojom je bila raspisana potraga putem sistema "Pronađi me" i odmah obavestila policiju. Devojčica je pronađena i bezbedno zbrinuta zahvaljujući brzoj reakciji.
Otac devojčice ubijene u masakru u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", Anđelko Aćimović, rekao je da ga i dalje prati misao o tome da li je postojala šansa da njegova ćerka preživi, kao i da je važno da se deca stradala 3. maja 2023. godine ne zaborave i da se o njima govori s poštovanjem.
Ekipa hitne pomoći je u Urgentni centar prevezla muškarca starog 43 godine koji je zadobio povrede u incidentu koji se oko 18 sati dogodio u beogradskom naselju Umka, saznaje Tanjug.
Saobraćaj na auto-putevima u Srbiji pojačan je ovog popodneva, naročito u smeru ka Beogradu, zbog povratka građana sa mini odmora povodom prvomajskih praznika, a iz Puteva Srbije očekuju da će do kraja dana kroz naplatnu stanicu "Beograd" proći više od 62.000 vozila u oba smera.
Psiholog i veštak Radoslav Svičević rekao je za Newsmax Balkans da masovno ubistvo 3. maja 2023. u OŠ "Vladislav Ribnikar" predstavlja dubok potres za društvo, ističući da na formiranje ponašanja kod mladih utiču savremeno informatičko okruženje, porodično vaspitanje, ali i širi društveni faktori.
Saobraćajna policija je oko 16 časova na teritoriji opštine Bujanovac zaustavila državljanina Grčke (35) koji se vozilom "audi", švajcarskih registarskih oznaka, kretao brzinom od 236 kilometara na čas, na delu auto-puta gde je ograničenje brzine 130.
U nastavku akcije borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsili su kineskog državljanina Y. B. (59) zbog sumnje da je izvršio krivično delo davanja mita.
Direktor Centra za zlostavljanu i nestalu decu Igor Jurić je izjavio da se sistem "Pronađi me" u slučaju deteta iz Novog Sada nije aktiviran zbog razloga lične prirode, kao i da je osnovni kriterijum za svako pokretanje sistema to da policija sumnja da se nestalo dete nalazi u životnoj opasnost.
U saobraćajnog nesreći na Novom Beogradu rano jutros povređene su dve osobe kada je vozač automobila prošao kroz crveno svetlo i direktno udario u prednji deo autobusa GSP "Beograd", saopštio je Sindikat Centar GSP Beograd.
Komentari (0)