Beogradski univerzitet traži javnu raspravu o visokom obrazovanju i povlačenje zakonskog predloga
Univerzitet u Beogradu zatražio je stručnu i javnu raspravu povodom najavljenih izmena zakona u oblasti visokog obrazovanja, kao i da se predlog za dopunu zakona povuče iz skupštinske procedure, jer smatraju da privileguje strane univerzitete.
"Na taj način se devalvira ne samo rad Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju, već se i svi univerziteti u Srbiji (i državni i privatni) dovode u izrazito neravnopravan položaj. Ne treba smetnuti s uma da su troškovi akreditacije veoma visoki, tako da svaki ciklus akreditacije predstavlja težak udar na budžete fakulteta", navodi se u saopštenju koje je potpisao rektor BU Vladan Đokić.
Univerzitet smatra da predložena dopuna Zakona o visokom obrazovanju treba da se povuče iz skupštinske procedure, jer bi se njenim usvajanjem i primenom urušili temelji nacionalnog sistema visokog obrazovanja.
Univerzitet navodi da je spreman da kroz Radnu grupu učestvuje u preoblikovanju predložene odredbe, u cilju otklanjanja, kako kažu, suštinskih nedostataka.
Visoko obrazovanje u Srbiji ne može biti unapređeno dolaskom stranih fakulteta koji neće biti akreditovani u našoj zemlji, ocenili su u jutarnjem programu "Otvori oči" dekan Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Goran Roglić i profesor psihologije na Filozofskom fakultetu Aleksandar Baucal.
U Skupštinu Srbije je stigao predlog izmena Zakona o visokom obrazovanju koji predviđa mogućnost dolaska stranih univerziteta. Nekadašnji ministar prosvete Srđan Verbić je izrazio sumnju u dobre namere predlagača imajući u vidu da je reč o hitnom postupku i bez javne rasprave.
"Univerzitet u Beogradu nije protiv konkurencije, već protiv nejednakih uslova i neopravdanog privilegovanja stranih univerziteta na uštrb institucija od nacionalnog i istorijskog značaja", navodi se u saopštenju.
Strani univerziteti bili bi oslobođeni akreditacije u Srbiji
Univerzitet navodi da je najavljeno subvencionisanje stranih univerziteta, ocenjujući da se time dovodi u pitanje ustavnost predloženih dopuna.
"Najavljeno subvencionisanje stranih univerziteta – oslobađanje procesa akreditacije u Srbiji, kao i subvencionisanje studenata, nasuprot dugogodišnjem nedovoljnom ulaganju u visoko obrazovanje, primeri su diskriminatornog postupanja kojim se dovodi u pitanje ustavnost predloženih dopuna, ali je i potencijalni generator klasnih i socijalnih nejednakosti u društvu", ocenili su iz Beogradskog univerziteta.
Sporno i pitanje prestižnosti
Univerzitet ocenjuje i da u zakonskom predlogu nije jasan kriterijum prestižnosti, ako se ima u vidu da se dva srpska univerziteta, Univerzitet u Beogradu i Univerzitet u Novom Sadu, nalaze u prvih dva do tri odsto na Šangajskoj listi.
"Pored toga, u pojedinim naučnim oblastima visoko se rangiraju i Univerzitet u Nišu i Univerzitet u Kragujevcu. Da li to znači da će univerziteti koji dolaze u Srbiju biti bolje rangirani od naših univerziteta", pitaju iz BU.
Predlog ušao u skupštinsku proceduru
Kako BU navodi, predlog zakona ušao je u skupštinsku proceduru, a da se o njemu prethodno nisu izjasnili Radna grupa za izradu izmena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju, Konferencija univerziteta Srbije i ostali članovi akademske zajednice.
Univerzitet je naveo da državni fakulteti imaju niz zamerki na finansiranje, zbog čega je apelovao na vladu da izmiruje materijalne troškove visokoškolskih ustanova i izjednači cenu rada u visokom obrazovanju sa osnovnim i srednjim obrazovanjem.
U saopštenju se navodi da uvođenje Sistema za pripremu, izvršenje, računovodstvo i izveštavanje (SPIRI), predstavlja veliki teret za akademsku zajednicu a da je rok za obučavanje i prilagođavanje kratak i da bi odlaganje bilo celisodno rešenje.
Sve što se dešava u vezi sa sporazumima između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata je "slika i prilika jedne neodgovorne, nesposobne i agresivne vlasti", rekao je emisiji "Perspektiva" Duško Marković, lider Stranke evropskog progresa, nekadašnji premijer i visoki funkcioner DPS-a.
Nepoznata osoba pucala je iz vazdušne puške u Novom Sadu, dve osobe, od kojih je jedna trudnica, zadobile su površinske rane, a NN lice tereti se za ugrožavanje sigurnosti. Koje su zaprećene kazne i kako su procesuirana prethodna srodna dela, za Newsmax Balkans odgovara advokat Milan Alanović.
Zbor radnika Radio-televizije Srbije (RTS) zatražio je hitno reagovanje skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje i raspisivanje konkursa za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Studenti i građani koji ih podržavaju peti dan blokiraju zgrade Radio-televizije Srbije u Takovskoj, Aberdarevoj ulici i na Košutnjaku. Javni servis nije emitovao Jutarnji program ni Dnevnik 2, a neće biti ni prenosa ponoćne i jutarnje liturgije povodom Uskrsa.
U Srbiji će biti pretežno sunčano i toplo, a posle podne u brdsko-planinskim predelima zapadne i južne Srbije, uz lokalni razvoj oblačnosti, očekuju se kratkotrajni pljuskovi, koji ponegde mogu biti praćeni grmljavinom.
Portparolka Regulatornog tela za elektronske medije (REM) Olivera Zekić izjavila je večeras da REM nema nikakve veze sa Radio-televizijom Srbije (RTS) ili Radio-televizijom Vojvodine.
Obrazovanje u Srbiji danas ima žensko lice, ali moć i dalje uglavnom pripada muškarcima. Iako žene prednjače u broju diploma, mastera i doktorata, retko ih viđamo na rukovodećim pozicijama u IT sektorima ili među donosiocima odluka.
Sa vestima o uvođenju obavezog vojnog roka u Hrvatskoj, ponovo je aktuelna i priča o obaveznom, redovnom vojnom roku u Srbiji. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u septembru prošle godine potpisao saglasnost za obavljanje redovnog vojnog roka od 75 dana.
Titula najjačeg jajeta na svetu ove godine je ostala u Mokrinu, pošto je na tradicionalnom Svetskom takmičenju u kucanju farbanim uskršnjim jajima pobedio Stevan Prodanov iz tog vojvođanskog mesta.
Zbor radnika Radio-televizije Srbije (RTS) zatražio je hitno reagovanje skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje i raspisivanje konkursa za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Kardinal i beogradski nadbiskup Ladislav Nemet predvodio je Uskršnju misu u Župi svetog Petra u Beogradu i tom prilikom poželeo da radost uskrsnuća prožme život svih vernika.
Komentari (0)