Ko je bio Dragoljub Mićunović: Od Golog otoka, preko studentskog vođe 1968, do osnivača i lidera Demokratske stranke

Ko je bio Dragoljub Mićunović: Od Golog otoka, preko studentskog vođe 1968, do osnivača i lidera Demokratske stranke
Foto: Srđan Ilić

Prvi predsednik Demokratske stranke nakon obnove rada Dragoljub Mićunović, koji je preminuo u 96. godini, bio je jedan od najvažnijih aktera na opozicionoj sceni devedesetih godina prošlog veka i učesnik demokratskih promena 2000. godine.

26.05.2026. 11:34

Mićunović je rođen 14. jula 1930. godine u Toplici na jugu Srbije, a rano detinjstvo proveo je u Skoplju gde mu je otac službovao.

Кao osamnaestogodišnji gimnazijalac uhapšen je i bez optužnice i suđenja proveo 20 meseci u zatvoru i u logoru na Golom otoku. Po izlasku iz logora polaže maturu u Prokuplju i upisuje studije filozofije na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Već kao student objavljuje književne kritike i filozofske tekstove i uporedo posećuje predavanja iz pozorišne režije na Pozorišnoj akademiji. Diplomira 1954. i odlazi u Кruševac, gde tokom tri godine predaje filozofiju i psihologiju u Učiteljskoj školi i kruševačkoj gimnaziji.

Po povratku u Beograd, Mićunović se bavi školskim i pedagoškim reformama u Zavodu za školstvo i Pedagoškom institutu. Na poziv svojih profesora učestvuje na konkursu za asistenta na katedri za filozofiju i, uprkos suprotstavljanju Univerzitetskog partijskog komiteta, biva izabran 1960. godine.

Bio je član mnogih stručnih časopisa, držao je predavanja na univerzitetima u Americi i Nemačkoj, a objavio je pet knjiga i više od 100 naučnih radova.

Odbranio je doktorsku tezu iz oblasti logike društvenih istraživanja na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Predavao je istoriju socijalnih i političkih teorija na Odeljenju za filozofiju i sociologiju. 

Zbog nemogućnosti bilo kakve intelektualne aktivnosti u Jugoslaviji nakon proterivanja sa Fakulteta, krajem sedamdesetih godina je boravio na Univerzitetu u Konstancu u Nemačkoj. Po povratku, bavio se naučnim radom u Institutu za filozofiju i socijalnu teoriju u Beogradu, a direktor Instituta bio je u vreme kad je Institut predstavljao centar demokratske, političke i društvene misli u zemlji.

Kao član Jugoslovenskog foruma za ljudska prava od 1988. posvećuje se oslobađanju političkih zatvorenika i reformi krivičnog prava i krivičnog procesa. Političku karijeru započeo je na Filozofskom fakultetu kada je, 1968. godine, bio jedan od vođa studentskog pokreta i igrao jednu od ključnih uloga tokom demonstracija kao predsednik Akcionog odbora.

Zbog tih aktivnosti bio je uhapšen, oduzet mu je pasoš i zabranjeno mu je da predaje na univerzitetu i objavljuje radove u Jugoslaviji.

Obnova rada Demokratske stranke

Sa grupom disidenata 1989. je inicirao obnovu rada Demokratske stranke − prve opozicione stranke u Srbiji.

Na Osnivačkoj skupštini 1990. godine je izabran za predsednika Demokratske stranke, a reizabran je 1992. godine. Podneo je ostavku na ovu funkciju 1994. godine.

Foto: Srđan Ilić

Sa grupom istaknutih intelektualaca, 1994. je formirao Fond "Centar za demokratiju", nevladinu organizaciju za razvoj civilnog društva i nevladinih organizacija, građansko obrazovanje i pripremanje političkih i društvenih reformi. 

Godine 1996. osniva novu političku partiju − Demokratski centar, i biva izabran za njenog predsednika. Početkom 1999. inicira formiranje koalicije DAN, koju su činile stranke Demokratski centar, Demokratska alternativa i Nova demokratija.

Mićunović je u septembru 1999. godine pozvao sve opozicione stranke u Srbiji na ujedinjenje organizujući "Okrugli sto opozicionih stranaka u Srbiji" koji je rezultirao stvaranjem koalicije DOS (Demokratske opozicije Srbije).

Na prvim višestranačkim izborima u Srbiji izabran je za poslanika Skupštine Srbije. Кao republički poslanik, izabran je za delegata u Veću Republika Savezne skupštine bivše Jugoslavije od 1991. do 1992. godine.

Foto: Srđan Ilić

Na saveznim izborima 1992. izabran je za saveznog poslanika na listi Demokratske stranke. Кao član opozicione koalicije "Zajedno", ponovo je izabran za saveznog poslanika u Veću građana Savezne skupštine 1996. godine.

Prvi je dobitnik Nagrade za toleranciju koju dodeljuju Ministarstvo za ljudska prava, OEBS i B92. Za svoj doprinos uključenju SR Jugoslavije u Savet Evrope dobija nagradu Evropskog pokreta u Srbiji.

Od Ministarstva spoljnih poslova Slovačke dobija 2001. godine nagradu za svoj aktivan doprinos u radu Zajednice za demokratske promene u Jugoslaviji koja je tokom 1999. godine okupljala predstavnike političkih stranaka, civilnog društva i predstavnike međunarodnih organizacija.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)