Nikolina "lična karta" i način da lepše živi: Promocija zbirke "Dete ravnice" 13. decembra u PTT muzeju u Beogradu
Domaćin studija televizije Newsmax Balkans Nikola Radonjin (48) autor je zbirke pesama "Dete ravnice" čija će promocija u Beogradu biti održana u subotu, 13. decembra u PTT muzeju u 19 sati. Za naš portal govorio je o pesmama koje su nastajale čitavu deceniju i inspiraciji koja ga je nosila.
Nikola je rodom iz Dolova - mesta pored Pančeva. Za njega ga vezuju najlepša sećanja iz detinjstva, zbog čega mu se i dan-danas rado vraća.
Domaćin studija televizije Newsmax Balkans kaže da je umetnost ono što ga obeležava u svakom smislu, zato su lepa sećanja i prostranstva Dolova probudili u njemu inspiraciju da započne zbirku.
Planinarke Marija Sekulović iz Srbije i Marija Zogović iz Crne Gore ostvarile su san uspevši se na planinski vrh Ama Dablam visine 6.812 metara u Nepalu. Dugogodišnje planinarke ispričale su za portal Newsmax Balkans kako je izgledao uspon na himalajski vrh i koliko je bio zahtevan.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštilo je da je mladi orao krstaš po imenu Feliks, koji je praćen satelitskim odašiljačima Srbije, uhvaćen u Libanu i prodat krijumčarima u Siriji, koji sada organizaciji nude otkup ptice.
"Dolovo je samo po sebi inspirativno, bajkovito, drugačije od drugih banatskih, ravničarskih mesta. Tamo sam odrastao, i dan-danas sam uglavnom tamo, mada sam razapet između sela i grada, tog mog mesta i Beograda. Zbog posla sam u Beogradu, a duša mi je tamo", naglasio je Radonjin u razgovoru za naš portal.
"Trudim se da čuvam dete u sebi"
S obzirom na to o kakvom je žaru govorio o svom rodnom kraju, nije teško naslutiti ni otkud naslov zbirke - "Dete ravnice".
"I dan-danas, iako imam 48 godina, trudim se da čuvam dete u sebi, da bar duhom budem mlad, a ravnica me je oblikovala, dala svoje note i pečat. Sve se to sklopilo i prenelo u knjigu", iskreno će on.
Zbirku bi, kaže, definisao kao lokalno-rodoljubivu, sa elementima ljubavne poezije.
"Zbirka je obojena ravnicom, ali se tu provlače i ljubavna tematika, tradicija, lepa stara vremena, koja su bila sporija, slađa. Spoj svega toga sa današnjim bržim životom, pokušaj da se to kroz pesme vrati, a kroz sve to se provlači ljubav kao neiscrpna inspiracija u svakom smislu - prema ženama i rodnom mestu", pojasnio nam je pesnik.
Pesme su, kaže, napisane u rimi, iako je svestan da je ona možda zastarela.
"Nisam hteo da se dodvoravam savremenim tokovima i pokušavam da pišem novu poeziju, nego sam pisao onako kako sam osećao. Zbirka ima 77 pesama podeljenih na sedam naslovljenih poglavlja. Pesma prvog poglavlja je "Dete ravnice", koja moja lična karta, od nje je sve krenulo", konstatovao je naš sagovornik.
"Poezija je nešto oslobađajuće"
Zbirka "Dete ravnice" objavljena je neposredno pred Sajam knjiga. Iako je bila gotova mnogo pre vremena objavljivanja, strpljivo je čekala da, onako kako je pesnik zamislio, ugleda svetlost književne scene.
"To su pesme nastajale u protekloj deceniji, dugo sam je čekao. Završio sam pre nekoliko godina zbirku, ali sam čekao ilustratora da završi svoj deo. Naslovnicu je ilustrovao lokalni slikar po mojoj zamisli, a unutra su ilustracije karikaturiste Nikole Dragaša, kog sam čekao da završi radove dve godine", napomenuo je naš sagovornik.
U međuvremenu su se pojavile još tri knjige potpisane njegovim imenom, ali Nikola je želeo i insistirao da "Dete ravnice" bude upamćena kao njegova prva knjiga poezije.
Govoreći o načinima na koje stvara, dao je prednost inspiraciji.
"Najbolje je kad se u trenutku desi, veliki pesnici pisali su na salvetama i paklicama cigareta, sada to može da se iskuca na telefonu. Najbolje su one pesme koje iznenada nastanu, u jednom dahu, u naletu inspiracije", napomenuo je pesnik.
Poezija je, kaže, nešto oslobađajuće.
"Dovoljno mi je što sam to objavio, ali lepo je kad se neko pronađe u pesmama i doživi ih na sličan način", rekao je.
Promocija 13. decembra biće multimedijalno veče
Promocija zbirke "Dete ravnice" zakazana je za subotu, 13. decembar, u 19 sati u PTT muzeju na uglu Majke Jevrosime i Palmotićeve.
"Neće to biti samo čitanje i komentarisanje pesama, neće biti monotono. Biće to multimedijalno veče, ispunjeno muzikom, doći će moji prijatelji iz kulturno-umetničkog društva. Pozivam sve kolege i zainteresovane da dođu da se družimo, zaboravimo na probleme i da se kroz stihove, muziku, štrudlu i vino opustimo i uživamo", naveo je Radonjin u razgovoru za naš portal.
Poezija je dobar, zaključio je, način da se malo lepše živi.
U Sukošanu kod Zadra rano ujutru zatečena su tela dva muškarca, a uviđajem je utvrđeno da je 46-godišnji otac vatrenim oružjem usmrtio svog 18-godišnjeg sina, a potom iz istog oružja počinio samoubistvo.
Na magistralnom putu Kragujevac-Topola, u naseljenom mestu Lužnice, došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj je jedna osoba stradala, saznaje portal Newsmax Balkans.
U vremenu kada su ljudi sve usamljeniji, a problemi se guraju pod tepih, spasilac sa Dunava Renato Grbić veruje da su razgovor i ljudskost prva linija pomoći. Humani Beograđanin za Newsmax Balkans poručuje da je svaka kriza prolazna i da život nema reprizu.
Koncert "Novogodišnji muzički intermeco" održan je na terasi Narodnog pozorišta, u okviru manifestacije "Beogradska zima" Grada Beograda oduševivši publiku raznovrsnim i atraktivanim programom koji spaja operske arije i duete, klasičnu muziku i popularne svetske melodije.
Odabrani tekstualni odlomci, arhivske fotografije i četiri tematske celine, među kojima i Andrićeva veza sa Beogradom, čine izložbu "Andrić: priča ostaje", koja je otvorena u Atrijumu Biblioteke grada Beograda, povodom 50 godina od smrti nobelovca Ive Andrića (1892-1975).
Novogodišnja predstava "San zimske noći" izvedena je u Teatru Vuk u Beogradu za decu koja borave u hraniteljskim porodicama, a mališanima iz publike novogodišnje paketiće je podelila državna sekretarka iz Ministarstva za brigu o porodici i demografiju Milica Perić.
Najspekatakularniji muzički događaj u zemlji - "Beogradski novogodišnji koncert" Simfonijskog orkestra i Hora Radio-televizije Srbije, sa šefom-dirigentom Srboljubom Dinićem, započeće tradicionalno i 2026. godinu.
Šta se danas više čita i čemu se više veruje - fikciji ili životnim pričama? Zašto pojedini novinari napuštaju branšu i postaju književnici? Koji će mediji opstati a koji otići u istoriju?
Komentari (0)