"Sat za planetu Zemlju": U 190 zemalja širom sveta na sat vremena se gasi svetlo, među njima i Srbija
Ovogodišnja globalna akcija "Sat za planetu Zemlju" biće obeležena u 20.30 gašenjem svetla na jedan sat.
Izvor: RTS
22.03.2025. 13:15
Foto: AP/NASA/SDO
Osamnaest godina u toj akciji učestvuje više od 190 zemalja među kojima i Srbija. Cilj je štednja energije i prirodnih resursa, među kojima je i voda čiji se svetski dan obeležava 22. marta.
U globalnoj akciji "Sat za planetu", širom sveta, ustanove, brojni objekti, razne institucije i domaćinstva, gase svetla na sat vremena. To jeste simbolično, ali tih 60 minuta svetu znači mnogo.
Akcija je jedan od načina uticaja na donosioce odluka u važnim korporacijama i u svetu politike, kako bi mogli da usmere svoje odluke ka održivom poslovanju i održivom funkcionisanju država i velikih korporacija.
Ukoliko ste jedna od onih osoba koja "navija" više alarma zaredom kako bi se ujutro razbudili i spremili za posao, morate biti svesni da ta navika nije dobra za vaše zdravlje.
U čast proslave 50 godina od osnivanja, Međunarodni muzej horologije u švajcarskom gradiću La Šo de Fon izložio je noćni sat iz 17. veka, dizajniran da ispuni zahteve pape Aleksandra VII, koji je patio od nesanice.
Simboličnim gašenjem svetla štedimo struju, ali čuvamo prirodne resurse.
Srbija je deo Akcije, ali ove godine nema centralne manifestacije.
"Srbija je deo ove najveće naše globalne kampanje koja zapravo se bavi podizanjem svesti o zaštiti prirode. Ove godine smo u svetlu velike tragedije koja se dogodila na Novom Sadu odlučili da ne proslavljamo to volšebno, ali svakako to ne znači da večeras u 20.30 ne treba na sat vremena da isključimo svi svoja svetla", rekla je za RTS Aleksandra Ugarković iz "Svetske organizacije za prirodu u Srbiji".
"Svetska organizacija za prirodu u Srbiji" preduzima brojne akcije i projekte u našoj zemlji koje se između ostalog odnose na klimatske promene i biodiverzitet. Ugarkovićeva izdvaja i projekat koji se bavi velikim zverima na Staroj planini, akciju zaštite vode u Gornjem Podunavlju, i programe širom Srbije koje se bave osnaživanjem lokalnih organizacija.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
09:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U šestoj epizodi serijala Put Znanja predstavljamo Regionalni centar za talente, mesto gde se prepoznaju i razvijaju daroviti učenici kroz individualni pristup i mentorski rad. Pokazujemo kako se njihov sistem razlikuje od formalnog obrazovanja i kako polaznike pripremaju za najprestižnija takmičenja. Čućemo i same učesnike koji otkrivaju svoje oblasti interesovanja i šta za njih znači rad u ovom centru.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Sveti Trifun ili Sveti Valentin - vera ili romantika, tradicija ili globalni trend ili lažna dilema? Da li ova dva praznika zapravo šalju istu poruku i zašto nas svake godine ista tema podeli? Da li su nam tradicija i identitet ugroženi i da li ih čuvamo na pravi način? Za emisiju „Tražim reč” govore otac Grigorije Marković, etnolog Vesna Marjanović i teolog Nebojša Lazić.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
U šestoj epizodi najvećeg domaćeg TV projekta van studija - Avantura Evropa, trka se nastavlja ulicama Pariza, a zatim i do samog vrha napoznatije kule na svetu, Ajdelove kule!
Pripadnici policijske stanice Novi Beograd u saradnji sa Trećim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su M. P. (51) zbog sumnje da je izvršio krivično delo polno uznemiravanje i laka telesna povreda.
U tramvajskoj nesreći u Sarajevu stradao je student (23), dok se lekari i dalje bore za život učenice (17) kojoj je amputirana noga. Vozač tramvaja A. K. (47) uhapšen je nakon nesreće. U subotu je u Kantonu Sarajevo Dan žalosti.
Preduzeće "Beogradske pijace" saopštilo je da će radno vreme pijaca u glavnom gradu, tokom predstojećeg Dana državnosti, 15, 16. i 17 februara, biti uobičajeno.
Proizvođači mleka i poljoprivrednici, koji od srede u selu Vitanovac blokiraju regionalni put Kraljevo-Kragujevac, izmestili su protest na magistralni put u Mrčajevcima.
Desetine pasa obučenih u kostime aligatora, vila i superheroja okupile su se na uličnoj zabavi povodom karnevala u Rio de Žaneiru, dok su njihovi vlasnici protestovali zbog okrutnosti prema kućnim ljubimcima.
Američka kompanija Weave Robotics predstavila je novog kućnog robota nazvanog Isaac 0, namenjenog automatskom slaganju veša i odeće, čime je napravljen jedan od prvih konkretnih koraka ka komercijalnoj primeni robotike u domaćinstvima.
Šal koji nosi stjuardesa može izgledati kao jednostavan modni dodatak - dašak boje ili uzorka koji upotpunjuje uniformu. Međutim, ispod njegovog elegantnog izgleda krije se iznenađujuće bogata istorija i niz funkcionalnih uloga koje prevazilaze estetiku.
Borovnice imaju niz pozitivnih efekata na zdravlje, uključujući to da poboljšavaju funkciju krvnih sudova, podstiču korisne promene u crevnom mikrobiomu, kao i da unapređuju pamćenje.
Zalihe kondoma u olimpijskom selu Zimskih olimpijskih igara 2026. u Milanu i Kortini već su potrošene, samo tri dana nakon zvaničnog otvaranja takmičenja, saopštili su organizatori.
Stručnjaci ističu da pravilno tempiran ručak može da pomogne u boljoj regulaciji šećera u krvi, smanjenju gladi tokom večeri i očuvanju energije tokom celog dana, te da ga je najbolje da se uzima između 12 i 14 sati.
Poslednjih nekoliko godina dronovi (bespilotne letelice) su postali veoma česti - od snimanja iz vazduha, preko dostave robe i lekova, preko poljoprivrede, sve do bezbednosnih primena.
Komentari (0)