Osamnaest godina u toj akciji učestvuje više od 190 zemalja među kojima i Srbija. Cilj je štednja energije i prirodnih resursa, među kojima je i voda čiji se svetski dan obeležava 22. marta.
U globalnoj akciji "Sat za planetu", širom sveta, ustanove, brojni objekti, razne institucije i domaćinstva, gase svetla na sat vremena. To jeste simbolično, ali tih 60 minuta svetu znači mnogo.
Akcija je jedan od načina uticaja na donosioce odluka u važnim korporacijama i u svetu politike, kako bi mogli da usmere svoje odluke ka održivom poslovanju i održivom funkcionisanju država i velikih korporacija.
Ukoliko ste jedna od onih osoba koja "navija" više alarma zaredom kako bi se ujutro razbudili i spremili za posao, morate biti svesni da ta navika nije dobra za vaše zdravlje.
U čast proslave 50 godina od osnivanja, Međunarodni muzej horologije u švajcarskom gradiću La Šo de Fon izložio je noćni sat iz 17. veka, dizajniran da ispuni zahteve pape Aleksandra VII, koji je patio od nesanice.
Simboličnim gašenjem svetla štedimo struju, ali čuvamo prirodne resurse.
Srbija je deo Akcije, ali ove godine nema centralne manifestacije.
"Srbija je deo ove najveće naše globalne kampanje koja zapravo se bavi podizanjem svesti o zaštiti prirode. Ove godine smo u svetlu velike tragedije koja se dogodila na Novom Sadu odlučili da ne proslavljamo to volšebno, ali svakako to ne znači da večeras u 20.30 ne treba na sat vremena da isključimo svi svoja svetla", rekla je za RTS Aleksandra Ugarković iz "Svetske organizacije za prirodu u Srbiji".
"Svetska organizacija za prirodu u Srbiji" preduzima brojne akcije i projekte u našoj zemlji koje se između ostalog odnose na klimatske promene i biodiverzitet. Ugarkovićeva izdvaja i projekat koji se bavi velikim zverima na Staroj planini, akciju zaštite vode u Gornjem Podunavlju, i programe širom Srbije koje se bave osnaživanjem lokalnih organizacija.
Srbi su narod koji u odlučnim, istorijskim momentima brzo reaguje, te je tako i vojni puč 27. marta 1941. bio veličanstven, ali ne i mudar potez. Najveće žrtve u Drugom svetskom ratu bili su Srbi na kojima su činjeni najmostruozniji ustaški zločini, rekao je u emisiji Sinteza istoričar Predrag Marković. Da li su Englezi finansirali 27. mart 1941? Kako su Srbi od dva zla izabrali oba? Na ova pitanja u emisiji Sinteza odgovara istoričar Predrag Marković.
specijal
01:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3 ( R )
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Diskretni heroji Srbije. Gosti: Nemanja Crnatović, Đorđe Isailović i Jovica Spajić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Srbi su narod koji u odlučnim, istorijskim momentima brzo reaguje, te je tako i vojni puč 27. marta 1941. bio veličanstven, ali ne i mudar potez. Najveće žrtve u Drugom svetskom ratu bili su Srbi na kojima su činjeni najmostruozniji ustaški zločini, rekao je u emisiji Sinteza istoričar Predrag Marković. Da li su Englezi finansirali 27. mart 1941? Kako su Srbi od dva zla izabrali oba? Na ova pitanja u emisiji Sinteza odgovara istoričar Predrag Marković.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DRŽAVA JUŽNIH SLOVENA ( R )
Serijal prati političke, društvene i kulturne događaje koji su oblikovali zajednički život naroda na Balkanu, osvetljavajući ključne ličnosti, sporazume i konflikte koji su obeležili ovaj period. Kroz svedočanstva istoričara, analize događaja i bogate arhivske snimke, Država Južnih Slovena pruža gledaocima dublje razumevanje jugoslovenske ideje, njenog uticaja na generacije i razloga za njen neizbežan kraj. Ovaj serijal poziva publiku da sagleda složene odnose i nasleđe države koja je bila simbol zajedništva, ali i epicentar političkih previranja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su P. L. (41), M. B. (34) i N. S. (52) iz Užica, kao i P. DŽ. (51), državljanina Crne Gore, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo ubistvo u pokušaju.
Viši sud u Beogradu doneo je presudu kojom su roditelji dečaka koji je počinio masovno ubistvo u školi "Vladislav Ribnikar" i sama škola obavezani da solidarno isplate 3,1 milion dinara ranjenom učeniku J. D, zbog pretrpljene nematerijalne štete.
Posle širenja dopisničke mreže van granica Srbije i otvaranja studija u Sarajevu i Podgorici, Newsmax Balkans je nedavno uspostavio i dopisnički centar u Skoplju.
Dve 22-godišnje devojke iz Lazarevca preminule su od povreda zadobijenih u sudaru putničkog i teretnog vozila u mestu Čepelica na magistralnom putu Bileća-Trebinje.
Opekotine na šapama vašeg psa nisu retka pojava tokom vrelih letnjih dana, a ukoliko ste primetili da su promenile boju i da ih vaš ljubimac liže – možda je vreme da nešto preduzmete.
Konzumiranje soka od kiselih krastavaca postalo je naročito popularno u poslednjih nekoliko godina, posebno nakon napornih treninga. Postavlja se pitanje koliko je on zapravo zdrav.
Tokom vrelih letnjih dana u gradu, malo šta je osvežavajuće kao ulazak u bazen. Ali da li je voda u bazenu zaista čista kao što izgleda kristalno plavo?
Sezona godišnjih odmora je uveliko počela, a mnogi već planiraju beg od svakodnevice i nekoliko dana odmora van svog doma. Ipak, jedno od čestih pitanja koje muči ljubitelje biljaka jeste – kako sačuvati cveće tokom odsustva?
Mnogi tokom leta teže zdravoj, ujednačenoj boji tena. I dok su kreme za sunčanje osnovna zaštita, način ishrane može u velikoj meri doprineti lepšem i dugotrajnijem tenu.
Svi smo se našli u situaciji u kojoj je bilo nemoguće parkirati automobil u hladu ili garaži kako ne bi bio izložen suncu i ekstremnoj vrućini. Toplota negativno utiče na automobile podjednako kao i na ljude, a posledice mogu da budu i te kako ozbiljne.
Bolesti koje prenose komarci šire se Evropom, a porast broja slučajeva čikungunje, denge i virusa Zapadnog Nila podstiče ponovna upozorenja zdravstvenih stručnjaka.
Komentari (0)