Istraživanje: Tinejdžeri izbačeni iz škole imaju dvostruko veće šanse da počine nasilje u prvih godinu dana
Tinejdžeri koji su trajno isključeni iz škole imaju dvostruko veće šanse da počine ozbiljno nasilje u roku od godinu dana nakon isključenja od onih koji su samo suspendovani, pokazala je analiza policijskih i obrazovnih evidencija koju su uradili istraživači sa Univerziteta Hal i Bristol.
Izvor: Tanjug
22.03.2025. 17:48
Foto: Envato
Vladini podaci objavljeni u novembru prošle godine otkrili su da je tokom jeseni školske 2023/2024. godine bilo 4.200 trajnih isključenja iz škole, što je povećanje za više od trećine u odnosu na isti period prethodne godine, preneo je Gardijan.
Studija, koju su istraživači sa Univerziteta Hal i Bristol objavili u Britanskom žurnalu kriminologije (British Journal of Criminology), pratila je više od 20.000 mladih ljudi koji su bili isključeni iz srednje škole, pri čemu je korišćena i policijska evidencija.
Trgovina ljudima je globalni problem koji pogađa milione ljudi širom sveta, bez obzira na njihov uzrast, pol, etničku pripadnost ili socioekonomski status. Ovaj oblik organizovanog kriminala obuhvata različite vrste eksploatacije, uključujući seksualnu, radnu, prisilni brak i trgovinu organima.
Dete staro 13 godina, koje je bilo žrtva vršnjačkog nasilja, nedavno je pokušalo samoubistvo. Bilo da je reč o fizičkom nasilju koje i najuočljivije, ili verbalnom, digitalnom, svakako ostavlja posledice naročito kada su žrtve deca.
Podaci su zatim bili poređeni sa drugim skupom od 20.000 dece koja su imala isto obrazovno iskustvo, etničku pripadnost i socijalno poreklo, i bili su suspendovani isti broj puta, ali nikada nisu bili isključeni iz škole. Istraživači su otkrili da su u roku od godinu dana isključena deca imala više nego dvostruko veće šanse da počine ozbiljan nasilni zločin, od njihovih vršnjaka koji su bili na istom putu da budu izbačeni, ali nisu bili isključeni.
U grupi isključene dece bilo je 990 teških krivičnih dela nasilja i 20 ubistava ili pokušaja ubistava u 12 meseci nakon isključenja, u poređenju sa 500 teških krivičnih dela nasilja i manje od deset ubistava u grupi koja je izbegla isključenje iz škole.
Povodom tih podataka je Londonska jedinica za smanjenje nasilja, koja je osnovana da se pozabavi brojem tinejdžera koji umiru od posledica zločina sa nožem u britanskoj prestonici, saopštila da je novo istraživanje prvi direktan dokaz "jasne veze između isključenja dece iz škole i umešanosti u nasilje".
Kroz epizode EXPO 2027, prikazujemo inovacije, naučna dostignuća, kulturnu i sportsku razmenu, kao i jedinstvene paviljone koje će posetioci imati priliku da vide.
dokumentarni
13:30
DOKUMENTARNI PROGRAM- PAD ( R )
1. novembar 2024. godine – dan koji je ostavio neizbrisiv trag. Šesnaest izgubljenih života, jedan zauvek promenjen. Dan borbe, tuge, bola i tišine. U dokumentarnoj formi, emisija donosi autentična svedočenja očevidaca i učesnika akcije spasavanja, koji rekonstrušu tok događaja i okolnosti tog tragičnog dana. Kroz njihove iskaze prikazuje se hronologija pada nadstrešnice i ljudske sudbine koje su tog trenutka zauvek promenjene.
dokumentarni
14:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Koliko smo zaista bezbedni na srpskim putevima?Da li broj saobraćajnih nezgoda raste, uprkos strožim zakonima i kampanjama i da li je problem u vozačima, sistemu – ili u kulturi saobraćaja? Zašto mladi vozači najčešće učestvuju u saobraćajnim nesrećama? Za emisiju “Tražim reč” govore: Vladimir Simidžija, saobraćajni inženjer, Mladen Rašeta, generalni sekretar Privredne komore auto-škola Srbije, Dejan Stević, Potpukovnik policije, Vladimir Jevtić, stručnjak za bezbednost u saobraćaju, Irena Đorđević psihijatar i advokat Andrija Marković.
specijal
17:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NA IZVORU ZDRAVLJA
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
Kada se 1. novembra prošle godine nadstrešnica na novosadskoj Železničkoj stanici obrušila na ljude koji su stajali ispod nje, sve je delovalo kao još jedan nesrećan splet okolnosti koji će u javnosti proći tek tako, kao i mnogi pre.
Građani iz mnogih delova Srbije okupili su se u Novom Sadu, gde je održan komemorativni skup nakon godinu dana od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici, kada je poginulo 14 osoba, nakon čega je još dvoje povređenih umrlo u bolnici, a povređeno je više od 40 ljudi.
Mladić je vrištao i čupao kosu, nedaleko od njega čovek je u stanju šoka govorio: "Deca su tamo". Mami sam u programu uživo uspela samo da otkucam poruku "Nisam bila na Ž". Ovako naša novinarka iz Novog Sada opisuje 1. novembar prošle godine, dan kada je pala nadstrešnica na Železničkoj stanici.
Ekipe Beogradskog vodovoda i kanalizacije izvodiće radove na redovnom ispiranju vodovodne mreže na opštinama Novi Beograd, Zemun i Surčin, od ponedeljka, 3. novembra, do subote, 8. novembra, saopštilo je to javno komunalno preduzeće.
Pečurke su omiljeni sastojak u mnogim jelima - od ukusnog priloga i kremastih soseva do sofisticiranih gurmanskih specijaliteta. Ipak, postoji jedna česta dilema među domaćicama i kulinarskim entuzijastima, a to je treba li ih oprati pre upotrebe.
U parku u Pragu svake jeseni oživljava duh starih vremena - visoki bicikli peni-farting vraćaju se na stazu, a vozači u retro kostimima dokazuju da stil i ravnoteža nikad ne izlaze iz mode.
Manekenka Hajdi Klum i ove godine napravila je zabavu povodom proslave Noći veštica, pojavivši se u kostimu Meduze sa jarko zelenim detaljima i zmijama na glavi. Tim od više od 35 stručnjaka pomogao je Hajdi da kreira taj izgled.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) obeležava Mitrovske zadušnice, u narodu poznate i kao jesenje i to su poslednje zadušnice u 2025. godini. Na zadušnice se izlazi na groblja, gde se pale sveće na grobovima najbližih.
Posle šest meseci, preko 550 dobijenih predloga, pripremljenog šireg i užeg izbora, žirijskog i javnog glasanja, takmičenje "Najbolja nova srpska reč" – objavljene su pobedničke reči za 2025. godinu.
Tim naučnika otkrio je više od 30 do sada nepoznatih vrsta na dnu Južnog okeana. Među njima su mesožderni sunđer "smrtonosna lopta", svetleći crveni crvi i "zombi" crv koji se hrani mastima iz kostiju velikih morskih životinja.
Sagrada Familija u Barseloni postala je najviša crkva na svetu. Centralni toranj sada doseže 162,91 metar, nadmašivši nemački Ulm Minster. Gaudijevo delo i dalje se uspinje ka nebu, a završetak se očekuje u narednim godinama.
Kako dani postaju kraći, a noći sve hladnije, mnogima je san sve teži. Promene u svetlu i temperaturi, zajedno sa sezonskim varijacijama raspoloženja, mogu poremetiti naše unutrašnje ritmove.
Sa više od 5,5 milijardi ljudi u svetu koji koriste neku od brojnih društvenih mreža - ili nekoliko njih - jasno je da su danas internet, smartfoni i aplikacije postali značajan deo života. One su takođe postale i veoma važan kanal za informacije, vesti i razmenu mišljenja između korisnika.
Komentari (0)