Kako tvrde stručnjaci, deca mlađa od pet godina mogu da snose posledice ukoliko su njihovi roditelji konstantno zaokupljeni zvukovima i notifikacijama elektronskih uređaja.
Naime, korišćenje tehnologije u prisustvu deteta može da ima negativan uticaj na njegov razvoj. Sve to povezano je s lošijim kognitivnim sposobnostima, smanjenim socijalnim ponašanjem, slabijom privrženošću i pojavom drugih problema, uključujući emocionalne poteškoće, prenosi Klix.ba.
Ako imate malo dete, verovatno imate i plišane igračke, magnetne pločice, automobile i kockice razbacane po celoj kući. Međutim, ispostavilo se da deci treba manje igračaka nego što mislite - istraživanje je pokazalo da su im dovoljne samo četiri.
Verbalno nasilje nad decom može negativno da utiče na njihov mozak i mentalno zdravlje, zaključak je najnovije studije britanskih naučnika, sa kojom će upoznati Parlament na posebnom sastanku.
Naučnici sa Univerziteta Volongong u Australiji analizirali su podatke iz 21 prethodnog istraživanja koja istražuju negativne posledice uticaja tehnologije na međuljudske odnose, posebno unutar porodice.
Shodno preteranoj zaokupljenošću elektronskim uređajima roditelji ne uspevaju da odvoje vreme za osnovne aktivnosti, poput čitanja priče detetu pre spavanja.
Istraživači su analizirali odgovore 14.900 učesnika iz celog sveta, čija su deca bila uzrasta od novorođenčadi do pet godina. Proučavali su kako korišćenje tehnologije u prisustvu deteta utiče na različite aspekte njegovog razvoja, uključujući motoričke i kognitivne veštine, psihosocijalno zdravlje, fizičku aktivnost, vreme provedeno pred ekranom i kvalitet sna.
Osećaj ignorisanja kod dece
Rezultati su pokazali da ponovljena ometanja i prekidi uzrokovani elektronskim uređajima mogu da imaju dugotrajan uticaj na decu.
"Takvi prekidi mogu da izazovu osećaj ignorisanja kod dece, ili ih naterati da misle kako moraju da se takmičie za pažnju svojih roditelja. Ovi prekidi mogu da ometaju prirodan tok interakcija, što je ključno jer deca upravo u tom periodu usvajaju važne socijalne i jezičke veštine te razvijaju svoje obrasce ponašanja, uključujući način na koji se kreću", rekli su stručnjaci, piše New York Post.
Najvažnija verbalna interakcija licem u lice
Rezultati istraživanja o uticaju tehnologije na porodicu iz septembra 2024. godine, pokazali su da roditelji koji su zavisni o elektronskim uređajima negativno utiču na jezičke veštine svoje dece.
Čak i kada koriste tehnologiju u obrazovne svrhe, deca pate zbog preterane izloženosti digitalnim uređajima.
"Iako čitanje e-knjiga i igranje edukativnih igara mogu pomoći u razvoju jezičkih veština, najvažniji faktor u prvim godinama života je svakodnevna, dvosmerna verbalna interakcija između roditelja i deteta licem u lice", kaže glavna autorica Tia Tulviste sa Univerziteta u Tartu.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Od malih nogu, mnogi maštaju o superherojskim moćima: sposobnosti letenja, mogućnosti da putuju kroz vreme ili da budu nevidljivi, ali često nas u dečjem uzrastu privlači sporazumevanje sa životinjama. Ovaj vid interakcije mogao bi da bude korak bliže stvarnosti zahvaljujući veštačkoj inteligenciji.
Natalijina ramonda, cvet feniks, koji se nalazi na amblemu i u Srbiji nosi na reveru uoči i na Dan primirija 11. novembra, predstavlja simbol stradanja i pobede srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.
Kolosalna paukova mreža u pećini na granici Grčke i Albanije verovatno je najveća do sada otkrivena, a napravile su je vrste pauka za koje se mislilo da ne žive u kolonijama.
Drvo mančinela (Hippomane mancinella) smatra se najotrovnijim na svetu - u kori, listovima i plodovima sadrži toksine koji su opasni za ljude i životinje.
Ako vaša mašina za sudove počne neprijatno da miriše, to najčešće znači da se unutar nje nakupljaju ostaci hrane, masnoća ili da voda loše otiče pa ostaje vlažna i pogoduje razvoju bakterija.
Beli luk, alkohol, meso, pa čak i post utiču na naš miris tela - i mogu da promene koliko će naš miris biti privlačan drugima. Svako od nas ima jedinstven mirisni profil, poput otiska prsta.
Komentari (0)