Deci treba manje igračaka nego što mislite, pokazalo istraživanje
Ako imate malo dete, verovatno imate i plišane igračke, magnetne pločice, automobile i kockice razbacane po celoj kući. Međutim, ispostavilo se da deci treba manje igračaka nego što mislite - istraživanje je pokazalo da su im dovoljne samo četiri.
Terapeutkinja dr Alexia Metz predvodila je široko citiranu istraživačku studiju na Univerzitetu u Toledu 2017. godine za malu decu između 18 i 30 meseci. Dovela ih je u sobu s predmetima za "sedenje i igru" primerenim njihovom uzrastu, poput kamiona za smeće i igračaka za slaganje.
Deca u njenim istraživačkim grupama imala su 16 igračaka postavljenih u sobi. Uzimali su ih i spuštali u brzom sledu tokom standardiziranog vremenskog perioda.
Spanać je namirnica bogata vitaminima i vlaknima, a njegova visoka koncentracija oksalata može predstavljati rizik za decu, ukoliko se konzumira više puta dnevno.
Verbalno nasilje nad decom može negativno da utiče na njihov mozak i mentalno zdravlje, zaključak je najnovije studije britanskih naučnika, sa kojom će upoznati Parlament na posebnom sastanku.
"To istraživanje je toliko brzo da nemaju vremena da sednu i istraže sve stvari koje igračka može učiniti prije nego što trebaju preći na sledeću", kazala je Metz, prenosi Klix.ba.
Međutim, kada su mala deca ušla u sobu sa samo četiri igračke, otišla bi i pogledala ih sve, ali su onda imala vremena da se vrate svakoj igrački. Sela bi i igrala se s njom dvostruko duže, i radila su mnogo više stvari s njom, objašnjava Metz, spominjući da bi deca pritiskala sve dugmiće, slagala delove ili počela da se igraju pretvaranja.
Manje igračaka - bolji kvalitet igre
Ne samo da su se deca igrala duže s manje igračaka, već se i kvalitet njihove igre poboljšao.
"Nije bilo tog primamljivog osećaja da treba proveriti nešto drugo. Deca su znala da neće ništa propustiti ako sede još minutu da se igraju s igračkom i vide šta ona može da uradi", kaže ona.
Metz upozorava da se njeno istraživanje ne može savršeno preneti na prosečan dom (koji verovatno ima širi izbor popularnih igračaka umesto klasičnih predmeta korišćenih u studiji), ali svakako postoje lekcije koje roditelji mogu da nauči.
Kaže da broj igračaka koje malo dete ima nije bitan, već je važan broj igračaka koje su mu dostupne u bilo kojem trenutku.
Rotiranje igračaka u vašem domu može da pomogne, kao i razmena igračaka s drugom decom.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Možemo li da zaštitimo imunitet kada oko nas „haraju“ različiti virusi? Postoji li „rutina“ za hladne dane za jačanje organizma? Kako deci usaditi navike koje ih štite tokom sezone virusa? Kako da razlikujemo običan pad imuniteta od nečega ozbiljnijeg? Za emisiju “Tražim reč” govore prof. dr Nevenka Radojičić, Milka Raičević nutricionista, Radmila Teofilović pčelarka i Anastasija Trajković autorka platforme “Slatko drugo stanje”.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Može li Evropska unija, sastavljena od 27 država različitih interesa i prioriteta, da donese odluku koja bi mogla da oblikuje dalji tok rata u Ukrajini? Ili će Unija ponovo ostati zarobljena između suprotstavljenih interesa svojih članica? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Nemačkoj Zorana Jeremića.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Donor sperme koji je nesvesno nosio genetsku mutaciju koja dramatično povećava rizik od raka, postao je otac najmanje 197 dece širom Evrope, otkriva velika istraga. Među zemljama u kojima se njegova sperma koristila za začeće je i Srbija.
Rezultati ispitivanja keramičkih šolja na tržištu Srbije pokazuju prekomernu migraciju teških metala olova i kadmijuma, saopštile su organizacije Alternativa za bezbednije hemikalije iz Srbije i Arnika iz Češke.
Lider pokreta "Mi - snaga naroda" Branimir Nestorović ocenio je da posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Briselu služe da pokažu lojalnost, ali je sve ostalo "prazna retorika", dok bivši ambasador Srbije u EU Duško Lopandić smatra da "nikad nećemo ući u Evropsku uniju dok je ove vlasti".
Dvojica pripadnika organizovane kriminalne grupe ranjena su u pucnjavi u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, saopštilo je crnogorsko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Kako izgleda kada se vratimo u vreme bez interneta, kada su dvorišta bila igrališta, a muzika devedesetih stvarala generaciju? Zašto nam se nostalgija tog perioda vraća u talasima i šta nam ona danas govori?
Američka kompanija Volt Dizni ulaže milijardu dolara u istraživačku organizaciju za veštačku inteligenciju OpenAI, što bi moglo da promeni način na koji Holivud pravi sadržaje.
Bilo da ste se tek probudili ili je prošlo dosta vremena od poslednjeg obroka, posezanje za određenim pićima može izazvati nelagodnost i iritirati želudac.
Arheolozi su kod Barnama u Safolku na istoku Engleske otkrili najranije dokaze namernog loženja vatre, stare oko 400.000 godina, čime se istorija ljudske evolucije značajno pomera unazad.
Italijanska kuhinja uvrštena je na Uneskovu Listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, nakon što je Međuvladin komitet organizacije, na sastanku u Nju Delhiju, zvanično potvrdio odluku. Reč je o prvom slučaju u kom je jedna nacionalna kuhinja, kao celina, dobila ovako prestižan status.
Plastični otpad više ne samo da guši okeane i zagađuje namirnice, već se nezaustavljivo uvukao u naša tela, dosežući i jedno od najzaštićenijih tkiva – ljudske kosti.
Odluka gradske uprave Verone da tokom božićnih praznika uvede naplatu i ograniči ulazak u dvorište Julijine kuće izazvala je oštre reakcije turističkih radnika i građana.
Komentari (0)