Deci treba manje igračaka nego što mislite, pokazalo istraživanje
Ako imate malo dete, verovatno imate i plišane igračke, magnetne pločice, automobile i kockice razbacane po celoj kući. Međutim, ispostavilo se da deci treba manje igračaka nego što mislite - istraživanje je pokazalo da su im dovoljne samo četiri.
Terapeutkinja dr Alexia Metz predvodila je široko citiranu istraživačku studiju na Univerzitetu u Toledu 2017. godine za malu decu između 18 i 30 meseci. Dovela ih je u sobu s predmetima za "sedenje i igru" primerenim njihovom uzrastu, poput kamiona za smeće i igračaka za slaganje.
Deca u njenim istraživačkim grupama imala su 16 igračaka postavljenih u sobi. Uzimali su ih i spuštali u brzom sledu tokom standardiziranog vremenskog perioda.
Spanać je namirnica bogata vitaminima i vlaknima, a njegova visoka koncentracija oksalata može predstavljati rizik za decu, ukoliko se konzumira više puta dnevno.
Verbalno nasilje nad decom može negativno da utiče na njihov mozak i mentalno zdravlje, zaključak je najnovije studije britanskih naučnika, sa kojom će upoznati Parlament na posebnom sastanku.
"To istraživanje je toliko brzo da nemaju vremena da sednu i istraže sve stvari koje igračka može učiniti prije nego što trebaju preći na sledeću", kazala je Metz, prenosi Klix.ba.
Međutim, kada su mala deca ušla u sobu sa samo četiri igračke, otišla bi i pogledala ih sve, ali su onda imala vremena da se vrate svakoj igrački. Sela bi i igrala se s njom dvostruko duže, i radila su mnogo više stvari s njom, objašnjava Metz, spominjući da bi deca pritiskala sve dugmiće, slagala delove ili počela da se igraju pretvaranja.
Manje igračaka - bolji kvalitet igre
Ne samo da su se deca igrala duže s manje igračaka, već se i kvalitet njihove igre poboljšao.
"Nije bilo tog primamljivog osećaja da treba proveriti nešto drugo. Deca su znala da neće ništa propustiti ako sede još minutu da se igraju s igračkom i vide šta ona može da uradi", kaže ona.
Metz upozorava da se njeno istraživanje ne može savršeno preneti na prosečan dom (koji verovatno ima širi izbor popularnih igračaka umesto klasičnih predmeta korišćenih u studiji), ali svakako postoje lekcije koje roditelji mogu da nauči.
Kaže da broj igračaka koje malo dete ima nije bitan, već je važan broj igračaka koje su mu dostupne u bilo kojem trenutku.
Rotiranje igračaka u vašem domu može da pomogne, kao i razmena igračaka s drugom decom.
Da li je Moskva uspela da preokrene američku strategiju u Ukrajini i spreči upotrebu Tomahavk raketa? Kako je Putin, uprkos sankcijama i medjunarodnim pritiscima, zadržao inicijativu na frontu, dok Vašington sve teže definiše sopstvenu ulogu u ovom ratu? Odgovore tražimo od diplomate Srećka Djukića. Sinteza sa Milovanom Jovanovićem
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA ( R )
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
1. Može li prodaja ruskog ''Lukoila'' švedsko-norveškoj kompaniji doprineti energetskoj stabilnosti Srbije? 2. Da li će uredba o ograničenju marži uskoro biti izmenjena po četvrti put? Gost Jutra ministarka Jagoda Lazarević. 3. Kakva su očekivanja, a kakve realne mogućnosti i dometi 1. Novembra?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Na Institut za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine dovezeno je sedmoro dece povređeno u u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila prethodne noći na auto-putu Novi Sad–Beograd posle naplatne rampe.
Jedan dečak je poginuo, sedmorica su povređena, kao i vozač kombija u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila prethodne noći na auto-putu Novi Sad – Beograd posle naplatne rampe.
Oktobar je mesec podizanja svesti o karcinomu jetre. Karcinom jetre je šesti po učestalosti, ali čak treći po smrtnosti u svetu. Kako možemo da promenimo tu statistiku?
Oni koji razmišljaju o preseljenju u inostranstvo, sada imaju odgovor na pitanje koje su zemlje najtraženije u svetu za 2025. godinu. Ljudi sve češće biraju destinacije koje nude bolje klimatske uslove, niže troškove života ili priliku za upoznavanje nove kulture.
Možda ideja potiče iz naučne fantastike, ali nekoliko grupa istraživača zaista napreduje u pokušaju da naprave računare od živih ćelija. Među onima koji postižu najveći napredak je grupa naučnika u Švajcarskoj.
Zaboravite na "ne dirajte eksponate" - u ovoj izložbi najbolje je da duboko udahnete. U muzeju Kunstpalast u Dizeldorfu, umetnost dobija sasvim novu dimenziju. "Tajna moć mirisa" pretvara galerijske prostore u mirisna putovanja kroz vekove: od smirne i tamjana do baruta i parfema.
Širom sveta se obeležava Svetski dan borbe protiv psorijaze. Procenjuje se da sa njom u svetu živi oko 125 miliona ljudi. Kako bi se podigla svest o toj hroničnoj bolesti kože, ovaj dan se obeležava i u našoj zemlji. Procenjuje se da u Srbiji sa psorijazom živi oko 140 hiljada ljudi.
Američki tehnološki gigant Amazon namerava da ukine oko 14.000 korporativnih radnih mesta, jer povećava potrošnju na veštačku inteligenciju (AI), dok istovremeno smanjuje troškove na drugim stranama.
Relativno do nedavno, svrha zevanja nije bila jasna i istraživači i naučnici je i dalje osporavaju. Ali ova zajednička osobina koju imaju svi kičmenjaci donekle nagoveštava o čemu se zapravo radi.
Italija rizikuje da izgubi oko 20 odsto svojih plaža do 2050. godine i 40 odsto do 2100. godine zbog porasta nivoa mora, objavljeno je u izveštaju Italijanskog geografskog društva "Potopljeni pejzaži"
Komentari (0)