Munjevita smena snimaka na društvenim mrežama uništava koncentraciju: Koliko je ovaj trend opasan na duže staze
Tik-tok klipovi, "rilovi" i "šortsi" postali su globalni trend koji deci i tinejdžerima nudi stimulaciju bez potrebe za dužom pažnjom i interakcijom. Munjevito se smenjuju na ekranu, pa sati uz društvene mreže prolete.
Video-snimci od 30 sekundi koji prikazuju nečiji virtuelni život, reklamiraju proizvode, treninge. Uspevaju da drže pažnju deci više od sedam sati dnevno. Beskonačno skrolovanje bez interakcije, prema istraživanjima, stvara osećaj izolacije, praznine, depresije i anksioznosti, piše RTS.
"I deca i odrasli imaju poteškoće da se potom zadrže na nekim dužim sadržajima i to za budućnost može da predstavlja određeni problem. Treba raditi na takvim sadržajima i na balansu između kratkih sadržaja i dugačkih sadržaja. Zato je jako bitno tradicionalno školovanje, bitni su konstantni razgovori i, naravno, da starije generacije nauče dosta o digitalnoj pismenosti", navodi sociolog Jelena Radović.
Korisnici društvene mreže Tik-tok mlađi od 18 godina suočiće se sa ograničenjima upotrebe filtera za ulepšavanje zbog porasta anksioznosti i pada samopoštovanja kod mladih.
Internet predatori vrebaju na internetu. Tužilac Boris Majlat kaže da je neophodan razgovor roditelja s decom. Ukoliko roditelji kontrolišu baš sve aktivnosti dece na internetu, to je prevelika kontrola, a ukoliko ne kontrolišu uopšte, to nije dobro. Treba naći meru kontrole.
Stalna digitalna stimulacija utiče i na razvoj određenih funkcija, pogotovo u periodu od 10. do 19. godine kada se formiraju identitet i osećaj sopstvene vrednosti.
"Važno je da ih naučimo da sami biraju sadržaj pošto su na tim društvenim mrežama algoritmi takvi da više nismo aktivni kreatori na Instagramu, na Tik-toku, već smo pasivni konzumenti. Ne znamo šta ćemo sledeće da vidimo, to samo bude još jedna dopaminska bomba koja opet može da utiče i na njihovo viđenje sveta, njihov doživljaj sebe, da utiče na to da se porede sa drugima, sa nekim nerealističnim standardima", objašnjava Jelena Novković, psihoterapeut pod supervizijom.
Plasiraju se samopovređivanje, poremećaji ishrane
Iako Instagram i Tik-tok tvrde da štite mlađe korisnike, algoritmi ovih mreža u prvim minutima korišćenja plasiraju sadržaje koji uključuju poremećaje ishrane, samopovređivanje, pa čak i nasilne ili ekstremističke poruke. Zbog toga jedno od petoro adolescenata pati od ozbiljnih psihijatrijskih problema.
Video-snimci od 30 sekundi koji prikazuju nečiji virtuelni život, reklamiraju proizvode, treninge... uspevaju da drže pažnju deci više od sedam sati dnevno. Beskonačno skrolovanje bez interakcije, prema istraživanjima, stvara osećaj izolacije, praznine, depresije i anksioznosti.
"I deca i odrasli imaju poteškoće da se potom zadrže na nekim dužim sadržajima i to za budućnost može da predstavlja određeni problem. Treba raditi na takvim sadržajima i na balansu između kratkih sadržaja i dugačkih sadržaja. Zato je jako bitno tradicionalno školovanje, bitni su konstatni razgovori i, naravno, da starije generacije nauče dosta o digitalnoj pismenosti", navodi Jelena Radović, sociolog.
Pasivni konzumenti
Stalna digitalna stimulacija utiče i na razvoj određenih funkcija, pogotovo u periodu od 10. do 19. godine kada se formiraju identitet i osećaj sopstvene vrednosti.
"Važno je da ih naučimo da sami biraju sadržaj pošto su na tim društvenim mrežama algoritmi takvi da više nismo aktivni kreatori na Instagramu, na Tik-toku, već smo pasivni konzumenti. Ne znamo šta ćemo sledeće da vidimo, to samo bude još jedna dopaminska bomba koja opet može da utiče i na njihovo viđenje sveta, njihov doživljaj sebe, da utiče na to da se porede sa drugima, sa nekim nerealističnim standardima", objašnjava Jelena Novković, psihoterapeut pod supervizijom.
Foto: Envato
Iako Instagram i Tik-tok tvrde da štite mlađe korisnike, algoritmi ovih mreža u prvim minutima korišćenja plasiraju sadržaje koji uključuju poremećaje ishrane, samopovređivanje, pa čak i nasilne ili ekstremističke poruke. Zbog toga jedno od petoro adolescenata pati od ozbiljnih psihijatrijskih problema.
"Dopaminske bombe" stižu iz telefona
"Dugoročno i nekontrolisano skrolovanje znamo da može da dovede do različitih nemira pa naravno i do zavisnosti. U mnogim zemljama ovo je prepoznato kao jedan tip zavisnosti pa čak i psiholozi dosta govore na tu temu. Između ostalog, rade ne samo sa decom već i sa odraslima kada je nekontrolisano korišćenje mobilnih uređaja i uopšte platformi, naročito platformi sa kratkim sadržajima", istakla je Jelena Radović.
"Kada značajno krene da opada kvalitet života, kada dete krene da gubi neka interesovanja koja je ranije imalo, da gubi socijalne kontakte koje je imalo, da opada značajno uspeh u školi, da reakcija na recimo oduzimanje telefona ili ograničavanje bude stvarno preterano burna, da nije samo neki tinejdžerski bunt ili traženje autonomije, već stvarno da se javi neka anksioznost, uznemirenost, tada su možda neki znaci da se porazgovara prvo sa detetom možda i sa školskim psihologom, pedagogom", savetuje psihoterapeutkinja Jelena Novković.
Važno je postaviti pravila unapred i što se tiče sadržaja, vremena korišćenja, i pristupa. Savet psihologa je da se detetu nudi više opcija – u vidu sporta, umetnosti, ali je možda najbitniji lični primer.
Ekipa Hitne pomoći intervenisala je u 4.45. sati u Mirijevu zbog požara u ulici Dušana Radovića gde je zatekla muškarca (45) bez svesti, koji je davao znake života.
Uprava Kazneno-popravnog zavoda u Nišu udaljila je sa posla službenika G. B. i pokrenula disciplinski postupak zbog sumnje da je počinio težu povredu radne dužnosti, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Pijadina, italijanska verzija pita-hleba, nalik tortilji, punjena slanim ili slatkim nadevom, proglašena je najpopularnijim jelom u Italiji i drugim na svetu prema godišnjem izveštaju "Deliveroo 100", koji objavljuje kompanija za dostavu hrane "Deliveroo".
Policija u nemačkom gradu Bremenu pokrenula je poteru za muškarcem koji je na društvenim mrežama objavio snimke vožnje sa mladunčem lava u svom automobilu.
Demencija i problemi sa pamćenjem sve češće pogađaju starije osobe, otežavajući svakodnevni život i smanjujući samostalnost. Situaciju dodatno komplikuju druge hronične bolesti koje mnogi stariji ljudi imaju, jer one povećavaju rizik od smanjenja kognitivnih sposobnosti.
Od malih nogu, mnogi maštaju o superherojskim moćima: sposobnosti letenja, mogućnosti da putuju kroz vreme ili da budu nevidljivi, ali često nas u dečjem uzrastu privlači sporazumevanje sa životinjama. Ovaj vid interakcije mogao bi da bude korak bliže stvarnosti zahvaljujući veštačkoj inteligenciji.
Natalijina ramonda, cvet feniks, koji se nalazi na amblemu i u Srbiji nosi na reveru uoči i na Dan primirija 11. novembra, predstavlja simbol stradanja i pobede srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.
Komentari (0)