Omiljeno pecivo nije izum francuskih pekara, kroasani potiču iz Austrije
Kroasani su poznati kao simbol francuske kuhinje i obožavani su širom sveta, međutim, retki znaju da oni zapravo potiču iz Austrije i da su inspirisani austrijskim pecivom kipferl.
Izvor: Klixa.ba
18.06.2025. 13:14
Foto: Pixabay
Kroasani su puterasto, lisnato testo. Moderni kroasan razvili su francuski pekari u 19. i početkom 20. veka, a postoje mnoge teorije i debate o njegovom nastanku i poreklu.
Francuski pekari koji su razvili moderni kroasan su bili inspirisani austrijskim testom u obliku polumeseca zvanim kipferl. Reč kroasan takođ potiče od ovog oblika polumeseca.
Kipferl se u Austriji pravi i jede stotinama godina, još od 13. veka. Kipferl se pravi od raznih vrsta testa, a dolazi i u slatkoj i u slanoj verziji.
Međutim, ako naručite kipferl, najverovatnije ćete dobiti kolačić.
Jedna legenda kaže da su austrijski pekari stvorili kipferl kako bi proslavili poraz Osmanskog carstva u bici kod Beča 1683. godine - inspirisan oblikom polumeseca na osmanskoj zastavi.
Foto: Pixabay
Takođe, za njegov dolazak u Francusku se veže još jedna legenda koja kaže da su kroasani u Francusku došli s Marijom Antoanetom, donoseći dašak njenog austrijskog odgoja na dvor kralja Luja XVI. Ipak, ne postoje stvarni istorijski dokazi ni za jednu od ovih priča.
Kako su kroasani stigli do Francuske?
Kroasani su se počeli pojavljivati u Francuskoj krajem 17. veka, iako su tek u 19. veku stekli široku popularnost.
Krajem 1830-ih austrijski oficir August Zang otvorio je bečku pekaru (Boulangerie Viennoise ) u Parizu. Pekara je služila bečke specijalitete, uključujući kipferl. Brzo je postala popularna i inspirisala druge francuske pekare.
Novopazarske mantije našle su se na prvom mestu top 10 najboljih peciva na svetu, objavio je gastro vodič TasteAtlas na svom Instagramu, dok je bosanski burek pozicioniran na 10 mestu.
Jaja su sastavni deo ishrane mnogih, a njihov svakodnevni unos može doneti brojne koristi za organizam, počev od povećanja mišićne mase do smanjenja upale u telu.
Kroasani su postali popularni kao doručak - čak ih je i Čarls Dikens spomenuo u svom časopisu 1870-ih.
Pomenuto pecivo je postalo neizostavni dio francuske kulture doručka tokom 20. veka, posebno s porastom broja kafića i poslastičarnica. Do 1920-ih, bio je glavna poslastica u kafićima.
Popularnost ovog peciva proširila se na međunarodno tržište, učvršćujući njegov status tipične francuske delicije.
Danas se kroasan dodatno razvio, s varijacijama koje uključuju verzije punjene čokoladom i slane opcije punjene šunkom i sirom, prenosi Klix.ba.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Kada će Srbi da odluče: socijalizam ili kapitalizam? Ko nam je više prirastao srcu Rusija ili Amerika? Šta nam u politici i u ekonomiji donosi eventualni razvod sa Moskvom? Odgovore tražimo od Milka Štimca, eksperta za berzanske poslove i finansijska tržišta.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Da li je mogućnost otkupa jednogodišnje zatvorske kazne lak izlaz za mnoge u BIH koji tako izbegnu pravi smisao sankcije? Gost u sarajevskom studiju je Vlado Adamović, advokat. Viktorija Trajkov, zamenica ministra za evropska pitanja Severne Makedonije analizira naredne korake uoči samita EU – Zapadni Balkan i aktuelnu blokadu Bugarske. Podgorica je izabrana za Evropsku prijestonicu mladih za 2028. godine. Vladimir Perazić, generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore komentariše šta ta titula znači za Podgoricu, kakav je položaj mladih u CG i vide li mladi EU kao šansu?
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Zaštitnik građana Zoran Pašalić izjavio je da je ta institucija završila predlog zakona kojim bi se zabranila upotreba mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama.
Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je da je 5G mreža dostupna u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a da je u planu da sledeće godine budu pokriveni svi gradovi u Srbiji.
Četrdesetogodišnji vozač autobusa N. P, koji je oko 12 časova trebalo da prevozi učenike trećeg razreda Osnovne škole "Ujedinjene nacije" na Ceraku od pomenute škole do "Teatra Vuk" u Bulevaru kralja Aleksandra, isključen je iz saobraćaja jer je bio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Mnogi od predmeta koje svakodnevno koristimo, a bez kojih ne možemo da zamislimo život, sadrže takozvana PFAS jedinjenja, poznata kao "večne hemikalije", odnosno one koje se ne razgrađuju u prirodi.
Španija je za samo tri godine dobila 1,2 miliona novih samaca, dok je broj osoba koje su u isto vreme stupile u brak povećan za samo 105.000, prema podacima španskog Nacionalnog zavoda za statistiku (INE).
Prženje i pečenje hrane u ulju česta je svakodnevna praksa u mnogim domaćinstvima. Često se postavlja pitanje koliko je bezbedno ponovo koristiti isto ulje i šta se događa kada se ono više puta zagreva.
U poslednje vreme, neretko se budimo uz maglovita jutra, što je i uobičajeno za decembar. Ipak, ako se desi da osetimo kako malo teže dišemo, možda nije reč o magli, već o smogu. Kako razlikovati te dve pojave koje se mogu javiti i "udruženo".
Prema novoj studiji čaša soka od narandže dnevno može da uradi mnogo više od pukog snabdijevanja vitaminom C - može da utiče na aktivnost gena na način koji podržava zdravlje srca.
Poslednjih nekoliko godina, veštačka inteligencija (eng. AI, Artificial intelligence) je postala sveprisutna na internetu, smartfonima i kompjuterima - želeli to korisnici ili ne.
U svetu u kome su informacije dostupne i na jedan klik, lako je dobiti gotov odgovor na bilo koje pitanje. Ta brzina, međutim, ima cenu – kada se u procesu učenja oslanjamo na veštačku inteligenciju, mozak manje angažuje svoje mehanizme za duboko razmišljanje i pamćenje.
Čini se da nema čoveka koji u toku dana ne pojede keks, kockicu čokolade, možda i koju više, omiljeni kolač. Mnogi vole da se zaslade uz obrazloženje da im je pao šećer. Neko ne računa da je ručao ako se nije zasladio. Godinama, to prelazi u zavisnost od slatkog, ali i ozbiljan problem za zdravlje.
Jedan od nekoliko albino aligatora koji postoje na svetu i nezvanična maskota San Franciska uginuo je, saopštila je Kalifornijska akademija nauka u San Francisku.
Poslednjih nekoliko godina najveće svetske kompanije, ali i mnoge države, promovisale su modele veštačke inteligencije kao "četvrtu industrijsku revoluciju" i "najveći napredak čovečanstva od izuma ličnih kompjutera".
Komentari (0)