Omiljeno pecivo nije izum francuskih pekara, kroasani potiču iz Austrije
Kroasani su poznati kao simbol francuske kuhinje i obožavani su širom sveta, međutim, retki znaju da oni zapravo potiču iz Austrije i da su inspirisani austrijskim pecivom kipferl.
Kroasani su puterasto, lisnato testo. Moderni kroasan razvili su francuski pekari u 19. i početkom 20. veka, a postoje mnoge teorije i debate o njegovom nastanku i poreklu.
Francuski pekari koji su razvili moderni kroasan su bili inspirisani austrijskim testom u obliku polumeseca zvanim kipferl. Reč kroasan takođ potiče od ovog oblika polumeseca.
Kipferl se u Austriji pravi i jede stotinama godina, još od 13. veka. Kipferl se pravi od raznih vrsta testa, a dolazi i u slatkoj i u slanoj verziji.
Međutim, ako naručite kipferl, najverovatnije ćete dobiti kolačić.
Jedna legenda kaže da su austrijski pekari stvorili kipferl kako bi proslavili poraz Osmanskog carstva u bici kod Beča 1683. godine - inspirisan oblikom polumeseca na osmanskoj zastavi.
Foto: Pixabay
Takođe, za njegov dolazak u Francusku se veže još jedna legenda koja kaže da su kroasani u Francusku došli s Marijom Antoanetom, donoseći dašak njenog austrijskog odgoja na dvor kralja Luja XVI. Ipak, ne postoje stvarni istorijski dokazi ni za jednu od ovih priča.
Kako su kroasani stigli do Francuske?
Kroasani su se počeli pojavljivati u Francuskoj krajem 17. veka, iako su tek u 19. veku stekli široku popularnost.
Krajem 1830-ih austrijski oficir August Zang otvorio je bečku pekaru (Boulangerie Viennoise ) u Parizu. Pekara je služila bečke specijalitete, uključujući kipferl. Brzo je postala popularna i inspirisala druge francuske pekare.
Novopazarske mantije našle su se na prvom mestu top 10 najboljih peciva na svetu, objavio je gastro vodič TasteAtlas na svom Instagramu, dok je bosanski burek pozicioniran na 10 mestu.
Jaja su sastavni deo ishrane mnogih, a njihov svakodnevni unos može doneti brojne koristi za organizam, počev od povećanja mišićne mase do smanjenja upale u telu.
Kroasani su postali popularni kao doručak - čak ih je i Čarls Dikens spomenuo u svom časopisu 1870-ih.
Pomenuto pecivo je postalo neizostavni dio francuske kulture doručka tokom 20. veka, posebno s porastom broja kafića i poslastičarnica. Do 1920-ih, bio je glavna poslastica u kafićima.
Popularnost ovog peciva proširila se na međunarodno tržište, učvršćujući njegov status tipične francuske delicije.
Danas se kroasan dodatno razvio, s varijacijama koje uključuju verzije punjene čokoladom i slane opcije punjene šunkom i sirom, prenosi Klix.ba.
Koliko je veronauka važna u procesu jačanju moralnih vrednosti kod dece i koliki je značaj mladih veroučitelja koji su uspeli da pronađu put do mladih komunicirajući važne verske sadržaje kroz mreže? Da li veronauka u školama doprinesu razumevanja različitih vera? Za emisiju „Tražim reč“ govore: teolog Nebojša Lazić, veroučitelj Aleksandar Đurđević i sociolog Aleksa Vukašinović. U emisiji ćete videti i na koji način se vera neguje među našim ljudima u dijaspori.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES
Od kreativne zamisli do gotovog proizvoda, preko planiranja, razvoja, testiranja proizvodnje i lansiranja proizvoda – put je dug. Zovemo ga Proces. Danas ćete gledati naš muzički specijal. Počinjemo sa pravljenjem jednog od omiljenih žičanih instrumenata. Pogađate, to je gitara. Ručno rpavljene gitare su jako cenjene zbog finog završnog rada koji često promakne mašinama, a i sami muzičari se udobnije osećaju kada znaju da njihove ruke sviraju ono što je kreacija takođe veštih i talentovanih ruku. Potom, odlazimo u studio i gledamo kako nastaje fina gitarska balada jednog mladog autora. Snimanje na više kanala, hvatanje zvuka mikrofonima, tejkovi i postprodukcija – kompleksan je proces kroz koji nas vodi iskusan audio producent. U poslednjem prilogu gledamo kako se plodovi rada iz prethodnog priloga nasnimavaju na sve popularniji nosač zvuka – a to je vinil. Gledamo kako se zvuk utiskuje na ovaj čvrst materijal, ali pričamo i priču o pločama koje su romantičarski pogled na konzumiranje muzike i koje su decenijama jedne od omiljenih kolekcionarskih predmeta.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su O. Ž. (27) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Punih 40 godina Kadivka Kaća Vuković (92) živi u Gerontološkom centru u Nišu. Suprotno ustaljenom mišljenju, niti je sama, a još manje usamljena. Nema proslave, rođendana ili godišnjice, na koju je ne pozove neko od brojne dece kojima je bila dadilja. Kažu da je baš Kadivka ta koja ih drži na okupu.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje, 26. oktobra, u tri časa ujutru. Kazaljke na časovnicima se tada pomeraju za jedan sat unazad.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Izdavačka kuća Kosmos je u nemačkom gradu Esenu organizovala popularnu društvenu igru kartama Katan, u kojoj je istovremeno učestvovalo 1.170 osoba, čime je postignut novi svetski rekord.
Desetine miliona crvenih kraba započele su godišnju migraciju tokom koje prolaze ulicama i vrtovima na australijskom Božićnom ostrvu, seleći se prema Indijskom okeanu, prenose mediji.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje. Iako dobijamo sat više sna, neizbežno je da se osećamo umornije i bez energije. Lekar specijalista opšte medicine prim. dr Biserka Obradović pojasnila je kako ta promena utiče na organizam i kako se najlakše prilagoditi.
Banane spadaju u jedan od najboljih izbora za obrok (užinu) ako vam nedostaje kalijuma ili vlakana u ishrani. Ipak, neke od koristi banana se ne odnose samo na njihovo konzumiranje. Sve više, banane se koriste za spoljnu primenu na koži, jer mogu da reše brojne dermatološke probleme.
Šest od deset Italijana koristi veštačku inteligenciju (AI) u kuvanju, pokazala je anketa platforme "Academia.tv" o kulinarskim navikama i upotrebi tehnologije u 2025. godini.
Komentari (0)