Nemanja je za Newsmax Balkans govorio o prvim susretima sa foto-manipulacijom, kao i o tome kako je tekao proces usavršavanja.
"Za 20. rođendan sam dobio Fotošop kao rođendanski poklon i počeo polako da istražujem njegove mogućnosti. U početku sam mislio da je to jedan vrlo prost softver bez nekih preteranih mogućnosti, ali sam ubrzo shvatio da to nije tako. Prva alatka koju sam naučio da koristim bila je ona za selekciju i isecanje objekta iz pozadine. To je vodilo ka mojoj prvoj foto-manipulaciji", naglasio je naš sagovornik.
Foto: Privatna arhiva/Nemanja Sekulić
Dodao je da je tom prilikom skenirao fotografiju svog oca, kao i još nekoliko fotografija iz časopisa, isekao neke delove tih fotografija u Fotošopu i napravio novu fotografiju oca koji stoji na planini pored logorske vatre, držeći pušku u ruci.
"Za mene je ta mogućnost da od nekoliko fotografija napravim skroz novu priču bila fascinantna. Iako je to u stvari isto kao da sam uzeo sve te fotografije, fizički ih isekao makazama, zalepio na novi papir i napravio klasičan kolaž. Ali mogućnost da se to napravi u digitalnom obliku je otvorilo vrata ka svetu neograničenih mogućnosti", ukazao je Nemanja.
"Foto-manipulacija ne poznaje granice"
Dodao je da je ubrzo shvatio da ne može da koristi samo skenirane fotografije iz raznih časopisa jer ne može da nađe sve što mu treba za njegovu zamisao.
"Tada sam otkrio svet digitalne fotografije. Kupio prvi digitalni fotoaparat i počeo da fotografišem ono što mi treba za buduće foto-manipulacije. Vremenom sam postajao sve veštiji i u fotografiji i sa Fotošopom. Praksa čini čuda. Pravio sam razne nove fotografije za svoje prijatelje, a kasnije i prve klijente", naglasio je grafički dizajner.
Sagovornik je u razgovoru za naš portal istakao da se za foto-manipulaciju opredelio jer ona ne poznaje granice.
"Jedina granica je mašta. Koristeći razne tehnike i softvere, može se napraviti apsolutno sve što čovek može da zamisli. Ona otvara vrata ka neograničenim mogućnostima", napomenuo je sagovornik.
Govoreći o rasprostranjenosti foto-manipulacije u našoj zemlji, Nemanja je rekao da je danas popularnija nego nekada.
"U momentu kada sam time počeo da se bavim, foto-manipulacija nije bila toliko popularna i nije bilo mnogo ljudi koji su se ozbiljno bavili time. Kasnije je postala sve popularnija. Dok je u inostranstvu, Amerika i Evropa, bila već uveliko korištena tehnika pogotovo za reklame", ukazao je sagovornik Newsmax Balkans.
Nastanak jedne foto-manipulacije može da traje i do nekoliko meseci
Nemanja je pojasnio kako nastaje njegova "magija".
"Proces nastanka jedne foto manipulacije je u isto vreme i jednostavan i veoma kompleksan. Prvo treba osmisliti ideju, kako će foto manipulacije izgledati na kraju. Onda treba naći sve potrebne delove, fotografije, koje će se kombinovati u novu priču. Nekada to podrazumeva odlazak na neku dalju lokaciju radi fotografisanja predela ili nekih znamenitosti. Možda čak i putovanje u inostranstvo kako bi se fotografisali određeni modeli", naglasio je on.
Dodao je da je nekad potrebno napraviti neke 3D modele objekata koji ne postoje u realnosti.
Foto: Privatna arhiva/Nemanja Sekulić
"Na primer neki svemirski brod. Nakon toga ide sastavljanje svih tih elemenata u finalnu manipulaciju. Sve u svemu nastanak jedne foto-manipulacije može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana ili nedelja, meseci. Sve zavisi od kompleksnosti projekta", objasnio je Nemanja.
Govoreći o tome koliku ulogu u njegovom radu igra veštačka inteligencija, sagovornik je rekao da može da ubrza proces izrade.
"Što se tiče veštačke inteligencije, to je posebna priča. U određenom segmentu može olakšati i ubrzati proces, recimo isecanje objekata iz pozadine ili brisanje nekih nepotrebnih stvari sa fotografija. Takođe može poslužiti i kao alatka za pronalaženje inspiracije za nove projekte", zaključio je Nemanja.
Savo Milutinović (33) iz Ivanjice već 11 godina ima interesantan hobi - modelarstvo. Za Newsmax Balkans govorio je o počecima bavljenja ovim nesvakidašnjim hobijem, pre svega avio-modelarstvom, ali i o napretku i širenju svojih interesovanja.
Đorđe Jović (49) je, zbog povrede vratne kičme, od svoje 17. godine u invallidskim kolicima. Za Newsmax Balkans podelio je svoja iskustva i inovativna rešenja koja je razvio u okviru života sa kvadriplegijom.
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Arheolozi u Španiji otkrili su skoro hiljadu natpisa na lokalitetu Azaila, što predstavlja najveću poznatu arhivu predrimskog pisanja u Hispaniji i pruža uvid u svakodnevni život, trgovinu i pismenost pre rimskog osvajanja.
Istraživački tim predvođen američkim naučnicima verifikovao je prvu masovnu grobnicu u regionu Mediterana, u današnjem Jordanu, gde su sahranjene žrtve najranije zabeležene pandemije na svetu.
Japanski prodavac star 35 godina stigao je u Rim kako bi zaključio posao vredan skoro četvrt miliona evra. Četiri luksuzna „roleksa“ trebalo je da zameni za 247.000 evra u gotovini. Međutim, ono što je delovalo kao susret kolekcionara pretvorilo se u prevaru.
Kroz vekove, verenički prsten je služio kao fizički dokaz namere dve osobe da se venčaju, a njegovo značenje i tradicionalna vrednost variraju širom sveta.
Holesterol je masna supstanca koja se prirodno nalazi u krvi i ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju organizma. Neophodan je za izgradnju ćelijskih membrana, proizvodnju hormona, žučnih kiselina i vitamina D.
Naučnici razmatraju novu mogućnost da budući fuzioni reaktori, koji će prvenstveno služiti kao izvor pouzdane i čiste energije, mogu imati i sasvim neočekivanu ulogu u razotkrivanju jedne od najvećih misterija savremene fizike i nauke uopšte - tamne materije.
Astronomi su otkrili novu planetu veličine Zemlje, udaljenu oko 146 svetlosnih godina, za koju naučnici procenjuju da ima oko 50 odsto šanse da se nalazi u nastanjivoj zoni svoje zvezde, saopštili su istraživači.
Komentari (0)