Borba za dostojanstveniji život u invalidskim kolicima: Đorđe (49) je pronašao inovativna rešenja i kreirao pametni dom
Đorđe Jović (49) je, zbog povrede vratne kičme, od svoje 17. godine u invallidskim kolicima. Za Newsmax Balkans podelio je svoja iskustva i inovativna rešenja koja je razvio u okviru života sa kvadriplegijom.
Đorđe je za Newsmax Balkans pojasnio da je do povrede zbog koje je kao tinejdžer završio u invalidskim kolicima došlo usled pada s motora.
Istakao je da mu je to promenilo život iz korena.
"Ne brojim više godine, ovakav život je drugačije merljiv. Ovo je jedna katastrofalna povreda koja menja život iz korena. Menja i tvoj i život cele tvoje porodice i onih koji su oko tebe. Treba puno godina da prođe da mentalno prihvatiš svoje stanje i nove okolnosti i da počneš da živiš život na neki nametnut način na koji te niko ne može obučiti niti pripremiti", naglasio je sagovornik u razgovoru za naš portal.
"Suočavanje sa ovolikom količinom nemoći natera te da odrasteš preko noći"
Naveo je da pod tim podrazumeva brojne zdravstvene probleme koji prate ovakvu vrstu povrede, simptome i razne signale koje telo šalje i koje zbog povrede ne možeš da osetiš.
"Sa svim tim moraš da naučiš da živiš. Bezbrojna lična, fizička i arhitektonska i društvena ograničenja, nerazumevanje, ignorisanje. Suočavanje sa ovolikom količinom nemoći i prepreka natera te da odrasteš preko noći. Nema tu nikakvog herojstva, kakvog iz iskustva znam da ljudi površno umeju da prokomentarišu. Ogroman procenat ovakvog načina života je čist čemer i patnja", ukazao je Đorđe.
Počeo da nalazi rešenja kad je shvatio da nema onoga što mu treba
Našem sagovorniku tehnologije su, kako kaže, umnogome olakšale način života i funkcionisanje.
"Ne bih mogao da preživim bez tehnologije - ni nove, ni stare. Svakodnevno pratim sve u vezi tehnologija i konstantno razmišljam o načinima kako bi nešto moglo da se primeni ili prilagodi u mom slučaju. Koristim sve od tehnologija koje čine svaku mrvu života lakšim, meni i svima oko mene. Od dizalice za ustajanje iz kreveta do dobrih kolica preko pametnog prekidača za paljenje lampe, adaptiranog kombija sa rampom…", napomenuo je Đorđe.
Gledaoci emisije "Tražim reč" na Newsmax Balkans imali su prilike da upoznaju Bojanu Jović (22), osobu sa invaliditetom, koja kaže da joj nije potrebno sažaljenje i dodaje da joj je san da jednog dana sa radija čujete baš njen glas.
Nastavnica srpskog jezika i književnosti i autorka priručnika "Ti ličiš na sebe" Milica Bijelić govorila je za Newsmax Balkans o ulozi prosvetnih radnika u inkluzivnom obrazovanju, kao i o njihovim reakcijama na inkluziju i pripremljenosti za rad sa učenicima koji imaju Individualan obrazovni plan.
Bojana Pavlović je 1986. godine, kada je imala 14 meseci primila vakcinu, iako, kako jre navela, nije bila potpuno zdrava, zbog čega je pala u komu, doživela kliničku smrt i u potpunosti izgubila sluh. O svom iskustvu, odrastanju i životu bez zvuka, ali i bez granica govorila je za Newsmax Balkans.
Dodao je da tehnologija, u odnosu na prošlost, i te kako spašava i produžava živote.
Đorđe je, u težnji da sebi olakša život, otišao i korak dalje - i sam je postao inovator.
"Počeo sam da nalazim rešenja onda kada sam shvatio da ono što mi treba – ne postoji ili je preskupo. Tada ne ostaje ništa drugo nego da sam smisliš, prilagodiš ili napraviš. Pomagalo je alat za rešavanje tačno određenog problema - često unikatnog. Na internetu se može dosta naći, ali za ono specifično, moraš sam da se snađeš", napomenu je Đorđe.
Đorđev "pametni dom"
Naš sagovornik je tražeći rešenja za specifične probleme kreirao "pametni dom".
"Prvo što smo uradili, a to je bilo baš davno, ugradili smo električne brave i na kabl instalirali prekidače pri ruci za stolom gde radim za kompjuterom. Potom smo uveli video-nadzor. To je bilo veliko mentalno olakšanje za mene. Mogao sam da vidim svoju neposrednu okolinu u realnom vremenu. Na taj način sam mogao da vidim ljude koji su dolazili kod mene i sam da im otvaram vrata na dugme. Svi ti pomaci bili su ogromna stvar za mene", naglasio je Đorđe za naš portal.
Dodao je da su kasnije počela na tržištu da se pojavljuju razna pametna rešenja.
"Od Gugl pametnog zvučnika i glasovne komande za paljenje i gašenje svetla, otvaranja vrata (sklonili smo stare kablove), preko mobilnog telefona upravljanje sa svom elektronikom po kući - multimedija, streaming servisi, klima uređaj, razni senzori, pametne utičnice, između ostalog koje koristim za punjenje mobilnog, a kad se mobilni napuni, utičnica prekine struju a punjač ostane u utičnici. To je za nas jako zgodno što se tiče samostalnog priključenja telefona na punjenje, ali takođe i ušteda električne energije i zaštita od ne daj bože da se zapali punjač", istakao je sagovornik Newsmax Balkans.
Đorđe je naglasio da osobama sa invaliditetom, ovi izumi mnogo znače jer im omogućuju neku samostalnost do maksimuma.
"Recimo kao neki čaroban štapić sa kojim možeš glasom da kontrolišeš sve te užasno dosadne ponavljajuće radnje koje bi inače radili tvoji ukućani za tebe. To s godinama postane strašno naporno. Ovako ih maksimalno rasterećuješ i čuvaš njihovu energiju jer bez osobe koja te neguje nema života", napomenuo je on.
Naš sagovornik je istakao da izume koje je kreirao iz lične potrebe mogu da koriste i drugi sa sličnim fizičkim izazovima.
Govoreći o tome da li je uspeo da distribuira svoje projekte, istakao je da su oni 'mladi', ali da se nada da će njegove inovacije dospeti do šireg kruga ljudi.
Među Đorđevim projektima nalaze se automatski ventil za pražnjenje urin kese, držač za telefon, sistem za pranje zuba za osobe sa minimalnom pokretljivošću ruku, TURNIO - sistem koji olakšava okretanje nepokretnih osoba u krevetu.
Dodao je da sve u vezi smišljanja i prototipovanja, pogotovo specifičnih stvari traje dugo i materijalno može da bude izazovno.
"Potrebno je puno faktora da se slože da bi se napravio neki proizvod", rekao nam je Đorđe.
Automatski ventil za pražnjenje urin kese
Jedna od prvih i najvažnijih stvari koje je napravio bio je električni ventil za pražnjenje urin kese kada se sedi u kolicima.
"To smatram kao neizbežni dnevni alat koji bi svako od nas trebalo da ima. Pogotovo ako izlaziš iz kuće na više sati. Na ovaj način više ne zavisim od nekoga da mi ručno isprazni kesu kada se napuni, nego to mogu da uradim jednostavnim pritiskom na dugme, gde hoću i kad hoću. Oni koji su u mojoj ili sličnoj situaciji razumeju ovaj vid rasterećenja i slobode", naglasio je Đorđe.
Đorđe je napravio i držač za telefon od mikrofonskog stalka.
Foto: Privatna arhiva/Đorđe Jović
"Njega koristim dok ležim. Postavljen je odmah uz krevet na dohvat ruke i tako je mobilni telefon uvek uz mene", rekao je naš sagovornik.
Sistem za pranje zuba za osobe sa minimalnom pokretljivošću ruku
Kad je reč o ovom sistemu, Đorđe je istakao da je u pitanju pažljivo osmišljen sistem uz koji sa malim pomeranjem ruke osoba može da obuhvati sve pravce koji su potrebni električnoj četkici da priđe zubima sa svih strana.
"Prednost ovakvog pomagala je ta da imaš slobodu da opereš zube kad ti hoćeš. Ne mora niko da ti drži četkicu. Važno je samo da je sistem pričvršćen ispred tebe gde možeš da mu priđeš sa unapred postavljenom četkicom. Ostale detalje i snimke ću da objavim uskoro na svom sajtu", napomenuo je on.
Sistem za brijanje za osobe sa minimalnom pokretljivošću ruku
"Svi znamo koliko je brijanje komplikovana stvar za nekog sa kvadriplegijom i uvek ti treba neko da te obrije. Ranije dok sam bio mlađi uz pomoć specijalnog držača zgloba, mogao sam donekle da se obrijem. Ali ni to odavno ne mogu. Kako starimo tako su nam i ruke sve slabije", rekao je naš sagovornik.
Dodao je da je baš iz tog razloga i napravio sve ove sisteme.
"Kao neki zalog za budućnost i malo dostojanstva u životu", istakao je on.
Dodao je da je sistem za brijanje nešto na čemu je dugo radio.
"Koristeći male precizne motore i linearna kretanja, aparat za brijanje može da se rotira po željenim uglovima tako da se njegova oštrica lako prilagodi konturama lica i brade.
Ovo je sistem na kom sam dugo radio i modelovao i prepravljao i konačno se nadam da će funkcionisati kako očekujem. Testiranje je u završnoj fazi i nadam se da ću uskoro podeliti video-prikaz", rekao nam je Đorđe.
TURNIO - sistem koji olakšava okretanje nepokretnih osoba u krevetu
TURNIO je Đorđev veliki projekat, koji je, kako je istakao, funkcionalni prototip koji koristi pune četiri godine.
"To je sistem koji olakšava okretanje nepokretnih osoba u krevetu. Ovaj sistem čoveku vraća dostojanstvo. Direktno utiče na prevenciju dekubitusa, rasterećuje negovatelje fizičkog dodira tela. Nema više ručnog okretanja ili povlačenja tela. Oni koji nekog neguju savršeno će razumeti prednosti ovog sistema. Mogućnost povrede za osobu koja leži i onu koja je okreće je svedena na minimum. Takođe ko može prstima da kontroliše daljinski upravljač, može sam da se okrene kad hoće. Ne mora nikog satima da čeka da bi ga okrenuo ili mu pomogao oko sitnih korekcija u vezi ležanja", podvukao je on.
Dodao je da su ovo fundamentalni problemi kod "armije od očiju skrivenih nepokretnih ljudi i istinskim junacima koji se brinu o njima".
"Ovo je možda i najvažnija stvar koju sam napravio. To je sistem koji postavlja nove standarde nege kod nepokretnih ljudi", naglasio je naš sagovornik.
Neophodna saradnja i podrška
Naš sagovornik je naglasio da bi mu značila pomoć u daljoj realizaciji ovog važnog projekta.
"Trenutno sam u fazi u kojoj je potrebno proizvesti nekoliko funkcionalnih primeraka kako bi se sistem testirao u realnim uslovima – kod korisnika u kućnom okruženju ili u nekoj zdravstvenoj ustanovi. Cilj je da se na osnovu tih testiranja sistem dodatno unapredi, a zatim i komercijalizuje, kako bi bio dostupan svima kojima je ovakva pomoć neophodna. Ova misija mi je lična i duboko značajna, ali je ne mogu ostvariti sam.
Dodao je da mu je potrebna podrška u smislu finansijske i tehničke realizacije, preko testiranja, do pomoći u pronalaženju poslovnih partnera za plasman na tržište.
"Što pre uđemo u proces realizacije, to će ovaj sistem brže postati dostupan onima kojima može spasiti zdravlje i unaprediti kvalitet života. Što se tiče zaštite, sistem je prijavljen u Zavodu za intelektualnu svojinu Republike Srbije. Trenutno nemam aktivnog tehničkog saradnika koji bi mogao da mi asistira u sklapanju raznih stvari, jer ja rukama zbog invaliditeta ne mogu ništa od toga da uradim sam. I to je jedan od razloga što je razvoj svega malo sporiji", napomenuo je Đorđe.
Bad Quad Cave - blog
Đorđe je nedavno napravio i sajt - Bad Quad Cave na kome aktivno piše o svojim inovativnim rešenjima.
"Sajt sam napravio negde u maju ove godine. To se dogodilo relativno spontano zato što stvari na kojima radim nisam primetio da iko kod nas radi i pomislio sam, zašto možda ne bih to mogao negde da objavim. Pošto sam već napravio razna rešenja, polako sam počeo da pišem o njima i da kačim na sajt. Ljudi su počeli da me kontaktiraju, šalju podršku, i to mi je dalo vetar u leđa", ukazao je sagovornik.
Dodao je da mu je pisanje sada postalo skoro svakodnevna aktivnost.
"Sajt može da bude platforma za sve one koji imaju ista ili slična interesovanja i možemo da se organizujemo i radimo neke sjajne stvari. Slobodno može svako da mi piše", zaključio je Đorđe.
Da li ste čuli za advokata osuđenog po nalogu Tita samo zato što je profesionalno branio Dražu Mihailovića? Otkrijte kako su sudstvo i tužilaštvo bili izuzetno „partizovani“ i kako je zapisnik sa Dražinog streljanja kružio među ministrima kao trofej - pre nego što je misteriozno nestao… Zavirite u pozadinu Staljinovih optužbi protiv Komunističke partije - potez osmišljen da bi se obračunao sa Titom. Prvi put javno, saznajte istinu o patološkom mučenju u režiji Državne bezbednosti! Naši sagovornici su dr Srđan Cvetković, autor knjige “Ozna” i prof. dr Boško Bojović, istoričar. STROGO POVERLJIVO je dokumentarni serijal koji predstavlja autentične autore i njihove jedinstvene interpretacije istorijskih događaja na Balkanu. Prikazujući ključne momente, serijal stavlja Balkan u centar političkih previranja koja su oblikovala ne samo ovaj region već i Evropu i svet.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ (R)
Šta se dešava kada hrana postane neprijatelj? Zašto ćutimo o poremećajima u ishrani, iako pogađaju hiljade mladih? Kako izgleda dan osobe koja se bori sa anoreksijom ili bulimijom? Za emisiju "Tražim reč" govorili su Kristina Vukašinović iz Udruženja za borbu protiv poremećaja u ishrani Hestija, Bojana Radenković - devojka koja se borila sa anoreksijom i bulimijom, dijetetičar–nutricionista Milka Raičević i psiholog i psihoterapeut Centra za dečiju psihologiju Danijela Posedi.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U saobraćajnoj nesreći koja se u utorak dogodila na magistralnom putu Čačak-Požega nastradao je srpski karatista Luka Petković (26), saopštio je Šotokan karate savez Srbije.
Guverner Narodne banke Severne Makedonije Trajko Slaveski otkrio je u intervjuu za Newsmax Balkans Skoplje da je u toku proces ocene ponude za preuzimanje Stopanske banke Bitola od strane srpske Alta banke.
Vatrogasci na grčkom ostrvu Tasosu pokušavali su tokom noći da stave po potpunu kontrolu požare koji su izbili na ostrvu u sredu uveče, prenosi Katimerini.
Veterinarska inspekcija je redovnom kontrolom otkrila salmonelu u 40 tona mesa u Ćićevcu, a Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarsku proizvodnju Privredne komore Srbije, za Newsmax Balkans istakao je da u tom slučaju nema dalje proizvodnje mesa i da kazne za farmera mogu biti veoma visoke.
Pomoćniku direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije Igoru Popoviću, optuženom za krivično delo "izazivanje razdora i netrpeljivosti", sudija Osnovnog suda na sporazumnom ročištu o priznavanju krivice odredio je kaznu od 3.000 evra i dve godine zabrane ulaska na Kosovo.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je da je uhapšen Đ. S. zbog osnova sumnje da je naneo imovinsku štetu Gradu Novom Sadu u ukupnom iznosu od 7.060.000 dinara.
Prema informacijama Uprave granične policije dobijenim u 5.15 časova, na putničkim terminalima naših graničnih prelaza vozila se zadržavaju najduže na izlazu na Batrovcima i to 180 minuta, dok na teretnim terminalima nema zadržavanja.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) očekuje se porast temperature, tako da će za dane vikenda i tokom većeg dela naredne sedmice biti veoma toplo, u većini mesta od 34 do 38 stepeni, lokalno i više.
Srbija godišnje gubi grad veličine Kikinde, a broj stanovnika smanjen je za više od 500.000 između popisa 2011. i 2022. godine, pokazuju statistički podaci.
Načelnik Generalštaba Milan Mojsilović predstavio je viziju Vojske Srbije od 2030. do 2050. godine, koja obuhvata modernizaciju, sprovođenje projekta "Digitalna armija", nastavak opremanja savremenim borbenim sistemima i veliko ulaganje u infrastrukturu za obuku i rad vojnika.
Povodom sve češće upotrebe privatnog obezbeđenja na javnim događajima i skupovima, advokatica Sara El Sarag ukazuje da su službenici privatnog obezbeđenja dužni da postupaju u skladu sa zakonom, uz jasno određena ovlašćenja i odgovornosti.
Nakon ukidanja moratorijuma na nuklearne elektrane i početka rada Komisije za nuklearnu energiju Instituta za nuklearne nauke "Vinča", Srbija, nakon 35 godina, nastavlja da hoda nuklearnim putem.
Komentari (0)