Havaji "uvoze" komarce kako bi spasili autohtonu vrstu ptice
Vlasti Havaja su tokom juna i jula ispustile desetine hiljada biograzdradivih kapsula s komarcima iznad havajskih šuma kako bi spasile autohtonu vrstu ptice.
Svaka kapsula sadržala je oko 1.000 genetski prilagođenih komaraca, sterilisanih mužjaka koji ne mogu da oplode ženke.
Cilj ove akcije je da se suzbije populacija invazivnih komaraca koji šire ptičju malariju i predstavljaju direktnu pretnju opstanku autohtonih havajskih ptica, među kojima su i retke vrste medovođa, takozvane hawaiian honeycreepers, prenosi CNN.
Medovođe igraju ključnu ulogu u havajskim ekosistemima kao oprašivači i raspršivači semena, a ujedno su i značajan deo lokalne domorodačke kulture.
Najnovija studija Univerziteta u Oregonu pokazala je da je zbog klimatskih promena ugroženo više od 3.500 životinjskih vrsta, od korala, preko ptica do grbavih kitova, prenose mediji.
Analize krvi morskih ptica koje su progutale plastiku iz zagađenog mora pokazuju da je kod njih došlo do oštećenja mozga sličnog Alchajmerovoj bolesti, pokazuje najnovija studija.
Nekada ih je, kako objašnjava CNN, bilo više od 50 vrsta, a danas ih je ostalo svega 17 i većina je ugrožena.
Kako objašnjava Kris Farmer, direktor havajskog programa Američke organizacije za zaštitu ptica (ABC), najveću pretnju ne predstavljaju urbanizacija i seča šuma, već ptičja malarija koju prenose komarci. Komarci nisu autohtoni na Havajima već su prvi put zabeleženi 1826. godine.
"Komarci su uzrokovali talase izumiranja", ističe Farmer, jer autohtone ptice nisu imale razvijen imunitet na bolest.
Foto: Envato
Dok su ptice ranije bile na planinama gde komarci nisu opstajali zbog nižih temperatura, klimatske promene sada omogućavaju insektima da se sve više penju, potiskujući ptice iz njihovih poslednjih staništa.
"Ako ne prekinemo taj ciklus, izgubićemo naše domorodačke vrste ptica", upozorava Farmer.
Zbog štetnosti pesticida po druge važne insekte, poput vilin-konjica i voćnih mušica, rešenje je potraženo u takozvanoj tehnici inkompatibilnih insekata (IIT), ističe CNN.
Oko milion komaraca nedeljno na Mauiju i Kauaiju
Ova metoda koristi mužjake komaraca koji nose prirodnu bakteriju Volbaija, koja dovodi do neplodnosti kada se pare sa divljim ženkama. U 2023. godini, prvi komarci su ispušteni iz helikoptera na područjima Mauija gde žive ugrožene ptice.
Danas se na nedeljnom nivou oslobađa oko 500.000 komaraca na Mauiju i isto toliko na ostrvu Kauai.
"Imamo procenu koliko divljih komaraca ima, i trudimo se da pustimo deset puta više sterilnih mužjaka kako bi se što veći broj ženki pario sa njima, što rezultira jajima koja se ne izlegu", kaže Farmer.
Ovo je, prema njegovim rečima, prvi put da se IIT koristi u svrhu zaštite prirode na globalnom nivou.
Nepristupana teren glavni izazov
Međutim, upozorava da je ovakva intervencija prikladna samo u okruženjima gde su komarci invazivna vrsta, poput Havaja. Glavni izazov predstavljaju nepristupačan planinski teren i nepovoljni vremenski uslovi, zbog čega je počelo korišćenje dronova koji precizno ispuštaju kapsule sa komarcima.
"Ako se zakasni samo nekoliko godina, šansa za spas drastično opada", upozorava Kristofer Kirijazis, vodeći autor studije.
Postoji nada da bi, uz kontrolu komaraca, ptice mogle da se oporave i razviju otpornost na bolest, a jedna vrsta, 'amakihi, već pokazuje znake adaptacije.
Za vrste koje su već nestale iz divljine, poput akikiki, bezbednije okruženje moglo bi omogućiti ponovno uvođenje primeraka koji se trenutno gaje u specijalizovanim centrima.
"Biti svedok izumiranja ovih ptica razorno je za dušu. Ali znamo da ih možemo spasiti. Ako to ne uradimo u ovoj deceniji – možda nikada više nećemo imati tu priliku", zaključuje Farmer.
Koji su najveći izazovi koje nosi starost i zašto je važno shvatiti značaj rečenice da je "starenje privilegija"? Koliko je otudjenost uzela maha u životu savremenog čoveka? Da li smo spremni da budemo srećni u stvarnom svetu, kao na društvenim mrežama? Za emisiju "Tražim reč" govore dr Spomenka Mujović, autor platforme "Blago za dušu" Dušan Blagojević, dr Danijela Jevtić, psiholog Jasna Bajraktarević, trubačica Danijela Veselinović i Jovan Jovanović učenik Tehničke škole u Čačku.
specijal
04:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS ( R )
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
Strogo poverljivo nudi dubinski prikaz jedne od najintrigantnijih faza regionalne istorije, pružajući uvid u prošlost koja i dalje ima snažan uticaj na savremeno društvo.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
07:00
TRAŽIM REČ (R)
Šta je sindrom hroničnog umora i da li za njega postoji lek? Zašto za osobe sa ovim sindromom okolina nema razumevanja, a samu bolest nazivaju izmišljenom ? Kako se od rečenice "NIJE VAM NIŠTA" dođe do najstrašnijih dijagnoza? Gosti emisije "Tražim reč": Ina Ignjatović, predsednica Udruženja obolelih od sindroma hroničnog umora i krize svesti i profesor doktor Branislav Milovanović iz Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje".
Sonja (57) i Marko Mirotić (69) iz Podgorice ispunili su svoj dugogodišnji san i pokazali da je sve moguće - ostvarili su se kao roditelji posle 22 godine borbe za potomstvo. Sonja je za Newsmax Balkans ispričala kako je izgledao put na kom nikada nisu izgubili nadu, veru i upornost.
Dve 22-godišnje devojke iz Lazarevca preminule su od povreda zadobijenih u sudaru putničkog i teretnog vozila u mestu Čepelica na magistralnom putu Bileća-Trebinje.
Veliki požar zahvatio je područje u okolini sela Mečkovac, nadomak Vranja, a vatrena stihija, potpomognuta jakim vetrom i visokim temperaturama, opasno se približava kućama i poljoprivrednim imanjima.
U pucnjavi u Budvi koja se dogodila rano ujutru na Slovenskoj plaži ubijeni su otac i sin. Za dvostruko ubistvo osumnjičen je S. S. (65), brat i stric dvojice ubijenih, koji je uhapšen.
Predsednik Opštine Budva Nikola Jovanović proglasio je 29. jul za Dan žalosti u toj opštini zbog zločina na Slovenskoj plaži, kada je muškarac ubio svog brata i bratanca.
Opekotine na šapama vašeg psa nisu retka pojava tokom vrelih letnjih dana, a ukoliko ste primetili da su promenile boju i da ih vaš ljubimac liže – možda je vreme da nešto preduzmete.
Konzumiranje soka od kiselih krastavaca postalo je naročito popularno u poslednjih nekoliko godina, posebno nakon napornih treninga. Postavlja se pitanje koliko je on zapravo zdrav.
Tokom vrelih letnjih dana u gradu, malo šta je osvežavajuće kao ulazak u bazen. Ali da li je voda u bazenu zaista čista kao što izgleda kristalno plavo?
Sezona godišnjih odmora je uveliko počela, a mnogi već planiraju beg od svakodnevice i nekoliko dana odmora van svog doma. Ipak, jedno od čestih pitanja koje muči ljubitelje biljaka jeste – kako sačuvati cveće tokom odsustva?
Mnogi tokom leta teže zdravoj, ujednačenoj boji tena. I dok su kreme za sunčanje osnovna zaštita, način ishrane može u velikoj meri doprineti lepšem i dugotrajnijem tenu.
Svi smo se našli u situaciji u kojoj je bilo nemoguće parkirati automobil u hladu ili garaži kako ne bi bio izložen suncu i ekstremnoj vrućini. Toplota negativno utiče na automobile podjednako kao i na ljude, a posledice mogu da budu i te kako ozbiljne.
Komentari (0)