Prvi slučaj u svetu: Pacijent sa dijabetesom tipa 1 proizvodi sopstveni insulin putem genetski modifikovanih ćelija

Muškarac sa dijabetesom tip 1 postao je prvi pacijent koji proizvodi sopstveni insulin nakon što su mu presađene genetski modifikovane ćelije, bez potrebe za lekovima koji suzbijaju imunu reakciju i sprečavaju odbacivanje.

Izvor: Live science

17.08.2025. 21:32

Prvi slučaj u svetu: Pacijent sa dijabetesom tipa 1 proizvodi sopstveni insulin putem genetski modifikovanih ćelija

Slučaj, objavljen ovog meseca u časopisu New England Journal of Medicine, predstavlja mogući proboj u lečenju bolesti koja pogađa 9,5 miliona ljudi širom sveta.

Dijabetes tipa 1 nastaje kada imuni sistem pacijenta uništi specijalizovane ćelije, takozvane "ostrvske ćelije" koje se nalaze u područjima pankreasa poznatim kao Langerhansova ostrvca, u kojima se proizvode hormoni pankreasa, uključujući i insulin koji reguliše nivo šećera u krvi.

Stanje se može držati pod kontrolom redovnim dozama sintetičkog insulina, ali lek za izlečenje ne postoji, piše Live Science.

Transplantacije ostrvskih ćelija mogu obezbediti dugotrajniji izvor insulina za osobe sa dijabetesom tipa 1. Međutim, nakon transplantacije, imuni sistem pacijenta može prepoznati nove ćelije kao strano tkivo, što izaziva reakciju koja uništava transplantat.

Zbog toga pacijenti moraju doživotno uzimati imunosupresivne lekove, što ih čini podložnim infekcijama.

Prvi put da je ovakav tretman primenjen na čoveku

Da bi prevazišli ove prepreke, naučnici iz Švedske i Sjedinjenih Američkih Država transplantirali su ostrvske ćelije iz pankreasa donora, ali genetski izmenjene pomoću CRISPR tehnologije, kako bi se sprečilo njihovo odbacivanje od strane primaočevog imunog sistema. Ovo je prvi put da je takav tretman primenjen na čoveku.

Dvanaest nedelja nakon primanja genetski modifikovanih ćelija, pacijent nastavlja da proizvodi insulin bez imunološke reakcije.

Foto: Envato

Autori u radu navode da njihovo, iako preliminarno, istraživanje sugeriše da je genetski inženjering transplantiranih ćelija, kako bi izbegao imuni odgovor primaoca, vredan alat za sprečavanje odbacivanja novih ćelija ili organa.

U ovom novom pristupu, istraživači su pomoću CRISPR izvršili tri izmene u genetskom kodu donorskih ćelija kako bi smanjili verovatnoću imunog odgovora.

Dve izmene smanjile su nivo proteina na površini ćelija koji našim belim krvnim zrncima signaliziraju da li je ćelija strana ili ne. Treća izmena povećala je proizvodnju proteina CD47, koji odvraća napad drugih imunih ćelija.

Genetski izmenjene ćelije su zatim ubrizgane u podlakticu pacijenta. Njegov organizam nije napao modifikovane ćelije, a preživele ćelije su normalno proizvodile insulin.

Iako je pacijent primio tek malu dozu izmenjenih ćelija pa će i dalje morati svakodnevno da prima terapiju insulinom, slučaj pokazuje da se postupak može bezbedno sprovesti.

Neophodne dodatne studije

Sledeći korak istraživača je da sprovedu dodatne studije kako bi utvrdili da li ćelije mogu dugoročno da prežive, što bi olakšalo upravljanje bolešću i potencijalno dovelo do izlečenja.

Takođe, potrebno je testirati da li ovaj pristup deluje i kod pacijenata sa drugim tipovima dijabetesa.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)