Prepoznat novi tip dijabetesa, od kog boluje bar 20 miliona ljudi: Povezan sa neuhranjenošću u ranom životnom dobu
Dijabetes tip pet upravo je prepoznat kao poseban oblik dijabetesa od strane Međunarodne federacije za dijabetes.
Izvor: RTS
15.05.2025. 18:27
Foto: Envato
Uprkos tome što je novi tip klasifikovan pod brojem pet, zapravo postoji više od deset različitih tipova dijabetesa. Klasifikacija nije tako uredna kao što bi se reklo po numeraciji.
Stoga nije loše objasniti različite tipove dijabetesa, sa informacijama o tome šta ih uzrokuje i kako se leče.
Tip jedan
Dijabetes tipa jedan nastaje kada imuni sistem greškom napada ćelije pankreasa koje proizvode insulin. Ova autoimuna reakcija može se javiti u bilo kom uzrastu, od detinjstva do starosti, piše RTS.
Nije povezan sa ishranom ili stilom života. Umesto toga, verovatno je rezultat kombinacije genetske predispozicije i uticaja iz okoline, poput virusnih infekcija.
Jedan od najvećih izazova u oblasti javnog zdravlja, pored hipertenzije i dijabetesa je adherenca, odnosno nepridržavanje propisanog plana lečenja bilo da se radi o uzimanju lekova ili o usvajanju zdravih životnih navika.
U izveštaju koji je objavila Svetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi se da su evropske zemlje suočene sa trajnim zdravstvenim krizama, sa sve većim brojem psihijatrijskih slučajeva među mladima, sa stagnacijom procesa vakcinacije i velikim brojem hroničnih kardioloških bolesnika i gojaznih.
Promena vremena pogoršala je zdravstvene smetnje kardiološkim pacijentima, pa je u ordinacijama sve više pacijenata sa srčanim tegobama. Veći broj pacijenata beleže i neurolozi.
Lečenje zahteva doživotnu terapiju insulinom, putem injekcija ili pumpi.
Mali broj ljudi koji se suočavaju sa niskim nivoima šećera u krvi (hipoglikemijom) mogu dobiti nove ćelije koje proizvode insulin iz pankreasa donora. Kod mnogih to smanjuje potrebu za injekcijama insulina, a neki čak mogu u potpunosti prestati da ih koriste.
Takođe, desetine ljudi su do sada primile transplantate dobijene iz matičnih ćelija, što je efektivno "izlečilo" njihov dijabetes, iako je i dalje potrebno uzimati jake imunosupresivne lekove. Ova terapija još uvek nije široko dostupna.
Tip dva
Dijabetes tip 2 je najčešći oblik ovog oboljenja i često je povezan sa visokim indeksom telesne mase (BMI). Međutim, može se javiti i kod osoba normalne telesne težine, naročito onih sa jakom genetskom predispozicijom.
Određene etničke grupe, uključujući ljude južnoazijskog, afričkog i karipskog porekla, imaju veći rizik – čak i pri nižoj telesnoj težini.
Povećanje proizvodnje insulina može pomoći u kontroli nivoa šećera u krvi. Neki lekovi povećavaju proizvodnju insulina iz pankreasa, dok drugi poboljšavaju osetljivost tela na insulin.
Primera radi, metformin, koji koristi stotine miliona ljudi širom sveta, poboljšava osetljivost na insulin i smanjuje proizvodnju šećera u jetri.
Postoji na desetine različitih lekova za regulisanje šećera u krvi kod dijabetesa tipa 2, a prilagođavanje terapije svakom pojedincu značajno poboljšava zdravstvene ishode.
Gestacijski dijabetes
Ovaj oblik dijabetesa se razvija tokom trudnoće, obično između 24. i 28. nedelje. Uzrokovan je hormonskim promenama koje smanjuju osetljivost tela na insulin.
Faktori rizika uključuju prekomernu težinu, porodičnu istoriju dijabetesa i rađanje krupne bebe u prethodnoj trudnoći.
Osobe poreklom sa Bliskog istoka, južne Azije, kao i crnci i ljudi afričko-karipskog porekla imaju veći rizik od gestacijskog dijabetesa. Starost je takođe faktor, jer se osetljivost na insulin smanjuje s godinama.
Lečenje uključuje promene u ishrani i fizičku aktivnost, tablete ili insulin.
Ređi oblici dijabetesa
Postoji najmanje devet podtipova dijabetesa koji uključuju retke genetske oblike, ponekad izazvane samo jednom genetskom promenom. Drugi mogu biti izazvani lečenjem, kao što su operacije ili upotreba lekova poput steroida.
Neonatalni dijabetes javlja se veoma rano u životu. Neke genetske promene utiču na to kako se insulin oslobađa iz pankreasa. Neki ljudi i dalje proizvode sopstveni insulin, pa se mogu lečiti tabletama koje pomažu ćelijama pankreasa da oslobađaju insulin.
Dijabetes zrele dobi kod mladih, poznat kao MODY (Maturity Onset Diabetes of the Young), pojavljuje se kasnije u životu i povezan je sa genetskim promenama. Postoji nekoliko različitih genetskih varijacija – neke utiču na to kako ćelije pankreasa prepoznaju šećer, dok druge utiču na sam razvoj pankreasa.
Foto: Envato
Dijabetes tipa tri-Ce je drugačiji. Uzrokovan je oštećenjem pankreasa. Na primer, ljudi koji imaju rak pankreasa mogu razviti dijabetes nakon što im se uklone delovi pankreasa. Takođe se može javiti nakon pankreatitisa (upale pankreasa).
Osobe sa cističnom fibrozom takođe imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa. Ovaj oblik se naziva dijabetes povezan sa cističnom fibrozom. Rizik se povećava sa godinama i vrlo je čest – oko trećina osoba sa cističnom fibrozom razvije dijabetes do 40. godine.
Tip pet
Ovaj novoprepoznati oblik dijabetesa povezan je sa neuhranjenošću u ranom životnom dobu. Dijabetes tip pet češće se javlja u siromašnijim zemljama, a pogađa oko 20–25 miliona ljudi širom sveta.
Ljudi sa ovim tipom dijabetesa imaju nisku telesnu težinu i manjak insulina. Međutim, taj nedostatak insulina nije uzrokovan imunim sistemom. Umesto toga, telo možda tokom detinjstva nije dobijalo odgovarajuću ishranu koja bi omogućila normalan razvoj pankreasa.
Istraživanja na glodarima pokazala su da ishrana sa niskim sadržajem proteina tokom trudnoće ili adolescencije vodi ka slabom razvoju pankreasa. Ovo je poznato već mnogo godina. Manji pankreas je faktor rizika za različite oblike dijabetesa – u suštini, to znači manji broj ćelija koje proizvode insulin.
Dijabetes je termin za niz stanja koja dovode do povišenog šećera u krvi, ali se osnovni uzroci razlikuju. Razumevanje konkretnih tipova dijabetesa koje osoba ima ključno je za pružanje adekvatne terapije.
Kako medicinska nauka napreduje, tako se razvija i klasifikacija dijabetesa. Prepoznavanje dijabetesa povezanog sa neuhranjenošću kao tipa pet će podstaći diskusiju, što je prvi korak ka boljem razumevanju i kvalitetnijoj nezi – posebno u zemljama sa niskim prihodima.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Rusko-ukrajinski rat – 1437. dan Da li će pregovori Rusije, Ukrajine i Amerike u Abu Dabiju biti uspešni i koliko su zaraćene strane spremne na kompromis? Brisel planira da već sledeće godine primi Ukrajinu u Evropsku uniju. Da li je to zamena za širenje NATO-a na istok? Gosti Stava dana: diplomata Zoran Milivojević i politikolog Emil Zoronjić
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je dugoročnu prognozu do jula, a prema toj prognozi srednja minimalna temperatura u februaru biće iznad višegodišnjeg proseka.
Policija u Sremskoj Mitrovici uhapsila je S. M. (30) i M. M. (21) u kući u Rumi koju koriste, pronašla i zaplenila kilogram i 700 grama amfetamina, pištolj sa pripadajućim okvirom i četiri metka, kao i digitalnu vagicu.
Velike nemačke korporacije i globalni brendovi masovno sele proizvodnju u Srbiju i Mađarsku, od auto-delova do lepka, gde su privučeni povoljnom političkom klimom za investitore, piše "Berliner cajtung".
Holesterol je masna supstanca koja se prirodno nalazi u krvi i ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju organizma. Neophodan je za izgradnju ćelijskih membrana, proizvodnju hormona, žučnih kiselina i vitamina D.
Naučnici razmatraju novu mogućnost da budući fuzioni reaktori, koji će prvenstveno služiti kao izvor pouzdane i čiste energije, mogu imati i sasvim neočekivanu ulogu u razotkrivanju jedne od najvećih misterija savremene fizike i nauke uopšte - tamne materije.
Astronomi su otkrili novu planetu veličine Zemlje, udaljenu oko 146 svetlosnih godina, za koju naučnici procenjuju da ima oko 50 odsto šanse da se nalazi u nastanjivoj zoni svoje zvezde, saopštili su istraživači.
Melanija Tramp premijerno je u Vašingtonu predstavila dokumentarni film "Melania", koji otkriva njene pripreme za inauguraciju 2025. godine i nudi pogled iza kulisa povratka u ulogu prve dame SAD, uz prisustvo supruga Donalda Trampa i brojnih visokih zvaničnika i međunarodnih zvanica.
Holandski lekari sada propisuju skoro dvostruko više lekova za mršavljenje nego prošle godine, a trenutno se procenjuje da oko 80.000 ljudi koristi lekove na bazi semaglutida, odnosno GLP-1 receptorskih agonista, pokazuju podaci holandske Fondacije za farmaceutske statistike.
Naučnici su u malom kamenolomu u Kini otkrili gotovo stotinu fozilizovanih, do sada nepoznatih, životinjskih vrsta koje su preživele masovno izumiranje pre oko 500 miliona godina.
Brojni konflikti koji se javljaju u dugim vezama često se svode na tri osnovna uverenja koja tiho podrivaju iskrenu komunikaciju. Psiholog Moli Burets navodi da postoje određene toksične navike kojih bi se trebalo otarasiti kako bi vaša veza sa partnerom bila zdrava i sigurna.
Komentari (0)