Uprkos tome što je novi tip klasifikovan pod brojem pet, zapravo postoji više od deset različitih tipova dijabetesa. Klasifikacija nije tako uredna kao što bi se reklo po numeraciji.
Stoga nije loše objasniti različite tipove dijabetesa, sa informacijama o tome šta ih uzrokuje i kako se leče.
Tip jedan
Dijabetes tipa jedan nastaje kada imuni sistem greškom napada ćelije pankreasa koje proizvode insulin. Ova autoimuna reakcija može se javiti u bilo kom uzrastu, od detinjstva do starosti, piše RTS.
Nije povezan sa ishranom ili stilom života. Umesto toga, verovatno je rezultat kombinacije genetske predispozicije i uticaja iz okoline, poput virusnih infekcija.
Jedan od najvećih izazova u oblasti javnog zdravlja, pored hipertenzije i dijabetesa je adherenca, odnosno nepridržavanje propisanog plana lečenja bilo da se radi o uzimanju lekova ili o usvajanju zdravih životnih navika.
U izveštaju koji je objavila Svetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi se da su evropske zemlje suočene sa trajnim zdravstvenim krizama, sa sve većim brojem psihijatrijskih slučajeva među mladima, sa stagnacijom procesa vakcinacije i velikim brojem hroničnih kardioloških bolesnika i gojaznih.
Promena vremena pogoršala je zdravstvene smetnje kardiološkim pacijentima, pa je u ordinacijama sve više pacijenata sa srčanim tegobama. Veći broj pacijenata beleže i neurolozi.
Lečenje zahteva doživotnu terapiju insulinom, putem injekcija ili pumpi.
Mali broj ljudi koji se suočavaju sa niskim nivoima šećera u krvi (hipoglikemijom) mogu dobiti nove ćelije koje proizvode insulin iz pankreasa donora. Kod mnogih to smanjuje potrebu za injekcijama insulina, a neki čak mogu u potpunosti prestati da ih koriste.
Takođe, desetine ljudi su do sada primile transplantate dobijene iz matičnih ćelija, što je efektivno "izlečilo" njihov dijabetes, iako je i dalje potrebno uzimati jake imunosupresivne lekove. Ova terapija još uvek nije široko dostupna.
Tip dva
Dijabetes tip 2 je najčešći oblik ovog oboljenja i često je povezan sa visokim indeksom telesne mase (BMI). Međutim, može se javiti i kod osoba normalne telesne težine, naročito onih sa jakom genetskom predispozicijom.
Određene etničke grupe, uključujući ljude južnoazijskog, afričkog i karipskog porekla, imaju veći rizik – čak i pri nižoj telesnoj težini.
Povećanje proizvodnje insulina može pomoći u kontroli nivoa šećera u krvi. Neki lekovi povećavaju proizvodnju insulina iz pankreasa, dok drugi poboljšavaju osetljivost tela na insulin.
Primera radi, metformin, koji koristi stotine miliona ljudi širom sveta, poboljšava osetljivost na insulin i smanjuje proizvodnju šećera u jetri.
Postoji na desetine različitih lekova za regulisanje šećera u krvi kod dijabetesa tipa 2, a prilagođavanje terapije svakom pojedincu značajno poboljšava zdravstvene ishode.
Gestacijski dijabetes
Ovaj oblik dijabetesa se razvija tokom trudnoće, obično između 24. i 28. nedelje. Uzrokovan je hormonskim promenama koje smanjuju osetljivost tela na insulin.
Faktori rizika uključuju prekomernu težinu, porodičnu istoriju dijabetesa i rađanje krupne bebe u prethodnoj trudnoći.
Osobe poreklom sa Bliskog istoka, južne Azije, kao i crnci i ljudi afričko-karipskog porekla imaju veći rizik od gestacijskog dijabetesa. Starost je takođe faktor, jer se osetljivost na insulin smanjuje s godinama.
Lečenje uključuje promene u ishrani i fizičku aktivnost, tablete ili insulin.
Ređi oblici dijabetesa
Postoji najmanje devet podtipova dijabetesa koji uključuju retke genetske oblike, ponekad izazvane samo jednom genetskom promenom. Drugi mogu biti izazvani lečenjem, kao što su operacije ili upotreba lekova poput steroida.
Neonatalni dijabetes javlja se veoma rano u životu. Neke genetske promene utiču na to kako se insulin oslobađa iz pankreasa. Neki ljudi i dalje proizvode sopstveni insulin, pa se mogu lečiti tabletama koje pomažu ćelijama pankreasa da oslobađaju insulin.
Dijabetes zrele dobi kod mladih, poznat kao MODY (Maturity Onset Diabetes of the Young), pojavljuje se kasnije u životu i povezan je sa genetskim promenama. Postoji nekoliko različitih genetskih varijacija – neke utiču na to kako ćelije pankreasa prepoznaju šećer, dok druge utiču na sam razvoj pankreasa.
Foto: Envato
Dijabetes tipa tri-Ce je drugačiji. Uzrokovan je oštećenjem pankreasa. Na primer, ljudi koji imaju rak pankreasa mogu razviti dijabetes nakon što im se uklone delovi pankreasa. Takođe se može javiti nakon pankreatitisa (upale pankreasa).
Osobe sa cističnom fibrozom takođe imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa. Ovaj oblik se naziva dijabetes povezan sa cističnom fibrozom. Rizik se povećava sa godinama i vrlo je čest – oko trećina osoba sa cističnom fibrozom razvije dijabetes do 40. godine.
Tip pet
Ovaj novoprepoznati oblik dijabetesa povezan je sa neuhranjenošću u ranom životnom dobu. Dijabetes tip pet češće se javlja u siromašnijim zemljama, a pogađa oko 20–25 miliona ljudi širom sveta.
Ljudi sa ovim tipom dijabetesa imaju nisku telesnu težinu i manjak insulina. Međutim, taj nedostatak insulina nije uzrokovan imunim sistemom. Umesto toga, telo možda tokom detinjstva nije dobijalo odgovarajuću ishranu koja bi omogućila normalan razvoj pankreasa.
Istraživanja na glodarima pokazala su da ishrana sa niskim sadržajem proteina tokom trudnoće ili adolescencije vodi ka slabom razvoju pankreasa. Ovo je poznato već mnogo godina. Manji pankreas je faktor rizika za različite oblike dijabetesa – u suštini, to znači manji broj ćelija koje proizvode insulin.
Dijabetes je termin za niz stanja koja dovode do povišenog šećera u krvi, ali se osnovni uzroci razlikuju. Razumevanje konkretnih tipova dijabetesa koje osoba ima ključno je za pružanje adekvatne terapije.
Kako medicinska nauka napreduje, tako se razvija i klasifikacija dijabetesa. Prepoznavanje dijabetesa povezanog sa neuhranjenošću kao tipa pet će podstaći diskusiju, što je prvi korak ka boljem razumevanju i kvalitetnijoj nezi – posebno u zemljama sa niskim prihodima.
Jesu li izbori o kojima je govorio predsednik Vučić rešenje za trenutnu društveno-političku situaciju? Da li je Srbija spremna za nuklearnu elektranu i koji će biti glavni zadaci novoosnovane komisije? Šta znači u praksi "država bez keša" koju planira albanski premijer Edi Rama?
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
O poverenju u turističke agencije i prevarama koje se sve češće spominju u zavnosti govori direktor JUTE Aleksandar Seničić.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ (R)
Sa HIV-om se danas živi dug i potpuno normalan život. Sve što treba da uradite je da se redovno testirate i počnete odmah sa terapijom, koja je dostupna i o trošku zdravstvenog osiguranja. Nema potreba plašiti se HIV-a, ne možete ga dobiti dodirima, poljupcima, znojem i slično. Nezaštićen seksualni odnos je definitivno najčešći razlog prenošenja HIV-a u Srbiji. Kako se bore sa stigmama, čak i u okviru svoje profesije ali i zašto su sigurni da će pobediti i da do 2030-te neće biti novih prenosilaca ove infekcije rekli su nam: Profesor Jovan Ranin, načelnik odeljenja za HIV i AIDS Klinike za infektivne i tropske bolesti UKCS Klinički Asistent Ivana Gmizić, izvršni direktor USOP-a - krovnog saveza PLHIV organizacija Srbije Vladimir Antić. Uključila nam se i epidemiološkinja iz Gradskog zavoda za Javno zdravlje dr Biljana Begović Vuksanović i predsednik udruženja "Crvena linija" iz Novog Sada Goran Kljajić.
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je na konferenciji za novinare da se u Valjevskoj bolnici nalaze četiri osobe povređene na protestima sa lakim povredama, a o navodima o povređivanju i smrti maloletnika u Valjevu, istakao je da se to nije desilo.
U organizaciji studenata u blokadi i zborova, četvrto veče zaredom u više mesta u Srbiji održani su protesti pod nazivom "Srbija se umiriti ne može". U Valjevu se dogodio niz incidenata, nakon čega je usledilo hapšenje demonstranata. Incidenti su zabeleženi i u drugim mestima.
Jedna osoba je poginula, a sedam je povređeno u saobraćajnoj nesreći na putu Zaječar–Knjaževac kod sela Grljan, koja se dogodila oko pet sati, saznajemo iz Policijske uprave Zaječar.
Dvadesetak dana pred Gitarijadu, grupa Goblini je objavila da neće nastupiti u Zaječaru jer im je nastup otkazan verovatno iz političkih razloga. Sa njima su se solidarisali i ostali koji su bili najavljeni kao gosti, što je dovelo u pitanje održavanje festivala.
Predsednik Aleksandar Vučić u svom obraćanju javnosti iz Palate Srbije izjavio je da je pitanje dana kada će nekog ubiti, ukoliko država ne bude preduzela odlučnije i snažnije korake.
Muškarac sa dijabetesom tip 1 postao je prvi pacijent koji proizvodi sopstveni insulin nakon što su mu presađene genetski modifikovane ćelije, bez potrebe za lekovima koji suzbijaju imunu reakciju i sprečavaju odbacivanje.
Osobe sa srčanim oboljenjima, nesanicom, poremećajima zgrušavanja krvi, trudnice i deca treba da se konsultuju sa lekarom pre redovnog konzumiranja mače.
Muškarac iz Indije izazvao je pažnju na društvenim mrežama viralnim videom na kom se vidi kako pomoću cevi i kese hvata najdužu otrovnu zmiju na svetu - kraljevsku kobru.
Princ Vilijam i princeza od Velsa, Kejt Midlton, preseliće se u novu rezidenciju Forest Lodž u Vindzor Grejt Parku sa osam spavaćih soba, vrednu oko 18,7 miliona evra.
Prvi mladunci pande zoološkog vrta u Hong Kongu proslavili su svoj prvi rođendan pred posetiocima koji su uživali u razigranim ludorijama blizanaca Đia Đia i De De, dok su padali sa ljuljaški, peli se po drveću i kotrljali se po svom kavezu.
Naučnici sa Univerziteta Sanšajn Koust u Australiji otkrili su da pojedini faktori iz životne sredine, poput zagađenja, mogu uticati na promenu pola kod divljih ptica, što je do sada smatrano izuzetno retkom pojavom kod ove životinjske grupe.
Mladić poreklom iz Srbije, koji trenutno živi u Indiji, izazvao je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je objavio video u kome čisti gomilu otpada koja je stajala na tom mestu više od mesec dana.
Mnogi ljudi ne obraćaju pažnju na način na koji odlažu čaše nakon pranja, ali postoji važan razlog zbog kojeg stručnjaci savetuju da ih nikada ne okrećete naopako.
Komentari (0)