Prepoznat novi tip dijabetesa, od kog boluje bar 20 miliona ljudi: Povezan sa neuhranjenošću u ranom životnom dobu
Dijabetes tip pet upravo je prepoznat kao poseban oblik dijabetesa od strane Međunarodne federacije za dijabetes.
Izvor: RTS
15.05.2025. 18:27
Foto: Envato
Uprkos tome što je novi tip klasifikovan pod brojem pet, zapravo postoji više od deset različitih tipova dijabetesa. Klasifikacija nije tako uredna kao što bi se reklo po numeraciji.
Stoga nije loše objasniti različite tipove dijabetesa, sa informacijama o tome šta ih uzrokuje i kako se leče.
Tip jedan
Dijabetes tipa jedan nastaje kada imuni sistem greškom napada ćelije pankreasa koje proizvode insulin. Ova autoimuna reakcija može se javiti u bilo kom uzrastu, od detinjstva do starosti, piše RTS.
Nije povezan sa ishranom ili stilom života. Umesto toga, verovatno je rezultat kombinacije genetske predispozicije i uticaja iz okoline, poput virusnih infekcija.
Jedan od najvećih izazova u oblasti javnog zdravlja, pored hipertenzije i dijabetesa je adherenca, odnosno nepridržavanje propisanog plana lečenja bilo da se radi o uzimanju lekova ili o usvajanju zdravih životnih navika.
U izveštaju koji je objavila Svetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi se da su evropske zemlje suočene sa trajnim zdravstvenim krizama, sa sve većim brojem psihijatrijskih slučajeva među mladima, sa stagnacijom procesa vakcinacije i velikim brojem hroničnih kardioloških bolesnika i gojaznih.
Promena vremena pogoršala je zdravstvene smetnje kardiološkim pacijentima, pa je u ordinacijama sve više pacijenata sa srčanim tegobama. Veći broj pacijenata beleže i neurolozi.
Lečenje zahteva doživotnu terapiju insulinom, putem injekcija ili pumpi.
Mali broj ljudi koji se suočavaju sa niskim nivoima šećera u krvi (hipoglikemijom) mogu dobiti nove ćelije koje proizvode insulin iz pankreasa donora. Kod mnogih to smanjuje potrebu za injekcijama insulina, a neki čak mogu u potpunosti prestati da ih koriste.
Takođe, desetine ljudi su do sada primile transplantate dobijene iz matičnih ćelija, što je efektivno "izlečilo" njihov dijabetes, iako je i dalje potrebno uzimati jake imunosupresivne lekove. Ova terapija još uvek nije široko dostupna.
Tip dva
Dijabetes tip 2 je najčešći oblik ovog oboljenja i često je povezan sa visokim indeksom telesne mase (BMI). Međutim, može se javiti i kod osoba normalne telesne težine, naročito onih sa jakom genetskom predispozicijom.
Određene etničke grupe, uključujući ljude južnoazijskog, afričkog i karipskog porekla, imaju veći rizik – čak i pri nižoj telesnoj težini.
Povećanje proizvodnje insulina može pomoći u kontroli nivoa šećera u krvi. Neki lekovi povećavaju proizvodnju insulina iz pankreasa, dok drugi poboljšavaju osetljivost tela na insulin.
Primera radi, metformin, koji koristi stotine miliona ljudi širom sveta, poboljšava osetljivost na insulin i smanjuje proizvodnju šećera u jetri.
Postoji na desetine različitih lekova za regulisanje šećera u krvi kod dijabetesa tipa 2, a prilagođavanje terapije svakom pojedincu značajno poboljšava zdravstvene ishode.
Gestacijski dijabetes
Ovaj oblik dijabetesa se razvija tokom trudnoće, obično između 24. i 28. nedelje. Uzrokovan je hormonskim promenama koje smanjuju osetljivost tela na insulin.
Faktori rizika uključuju prekomernu težinu, porodičnu istoriju dijabetesa i rađanje krupne bebe u prethodnoj trudnoći.
Osobe poreklom sa Bliskog istoka, južne Azije, kao i crnci i ljudi afričko-karipskog porekla imaju veći rizik od gestacijskog dijabetesa. Starost je takođe faktor, jer se osetljivost na insulin smanjuje s godinama.
Lečenje uključuje promene u ishrani i fizičku aktivnost, tablete ili insulin.
Ređi oblici dijabetesa
Postoji najmanje devet podtipova dijabetesa koji uključuju retke genetske oblike, ponekad izazvane samo jednom genetskom promenom. Drugi mogu biti izazvani lečenjem, kao što su operacije ili upotreba lekova poput steroida.
Neonatalni dijabetes javlja se veoma rano u životu. Neke genetske promene utiču na to kako se insulin oslobađa iz pankreasa. Neki ljudi i dalje proizvode sopstveni insulin, pa se mogu lečiti tabletama koje pomažu ćelijama pankreasa da oslobađaju insulin.
Dijabetes zrele dobi kod mladih, poznat kao MODY (Maturity Onset Diabetes of the Young), pojavljuje se kasnije u životu i povezan je sa genetskim promenama. Postoji nekoliko različitih genetskih varijacija – neke utiču na to kako ćelije pankreasa prepoznaju šećer, dok druge utiču na sam razvoj pankreasa.
Foto: Envato
Dijabetes tipa tri-Ce je drugačiji. Uzrokovan je oštećenjem pankreasa. Na primer, ljudi koji imaju rak pankreasa mogu razviti dijabetes nakon što im se uklone delovi pankreasa. Takođe se može javiti nakon pankreatitisa (upale pankreasa).
Osobe sa cističnom fibrozom takođe imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa. Ovaj oblik se naziva dijabetes povezan sa cističnom fibrozom. Rizik se povećava sa godinama i vrlo je čest – oko trećina osoba sa cističnom fibrozom razvije dijabetes do 40. godine.
Tip pet
Ovaj novoprepoznati oblik dijabetesa povezan je sa neuhranjenošću u ranom životnom dobu. Dijabetes tip pet češće se javlja u siromašnijim zemljama, a pogađa oko 20–25 miliona ljudi širom sveta.
Ljudi sa ovim tipom dijabetesa imaju nisku telesnu težinu i manjak insulina. Međutim, taj nedostatak insulina nije uzrokovan imunim sistemom. Umesto toga, telo možda tokom detinjstva nije dobijalo odgovarajuću ishranu koja bi omogućila normalan razvoj pankreasa.
Istraživanja na glodarima pokazala su da ishrana sa niskim sadržajem proteina tokom trudnoće ili adolescencije vodi ka slabom razvoju pankreasa. Ovo je poznato već mnogo godina. Manji pankreas je faktor rizika za različite oblike dijabetesa – u suštini, to znači manji broj ćelija koje proizvode insulin.
Dijabetes je termin za niz stanja koja dovode do povišenog šećera u krvi, ali se osnovni uzroci razlikuju. Razumevanje konkretnih tipova dijabetesa koje osoba ima ključno je za pružanje adekvatne terapije.
Kako medicinska nauka napreduje, tako se razvija i klasifikacija dijabetesa. Prepoznavanje dijabetesa povezanog sa neuhranjenošću kao tipa pet će podstaći diskusiju, što je prvi korak ka boljem razumevanju i kvalitetnijoj nezi – posebno u zemljama sa niskim prihodima.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-JAT NA NEBU SVETA
Premijera nove epizoda dokumentarnog serijala DEKADE počinje pričom o JAT-u koji je obeležio avio saobraćaj u SFRJ. Sećanje na JAT nam otkriva kako je jugoslavija bila povezana sa svetom i na koji način je ta kompanija bila među deset najcenjenijih tokom svog postojanja. Svoja sećanja na razvoj JAT-a u epizodi “JAT na nebu sveta” podelili su bivši piloti, stjuardese, direktori kompanije, tehnike, ali i svi oni koji su bili deo njegovog uspona.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Makedonski pop pevač Danijel Kajmakoski (42) otet je u centru Beograda nakon nastupa u blizini Beton hale, i pronađen je nakon policijske potere na auto-putu kod isključenja za Rumu kad su otmičari udarili u bankinu, nezvanično je potvrđeno za Newsmax Balkans.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku, upozorava građane na pojavu novog vida internet prevare kojom se zloupotrebljava aplikacija WhatsApp.
U mestu Jelovik, na teritoriji opštine Bajina Bašta, oko 7.20 časova došlo je do teške saobraćajne nesreće u kojoj je poginula jedna osoba, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Građani Srbije do ponoći mogu da podnesu prijave za upis bespravnih po osnovu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima (Svoj na svome), a prema poslednjim podacima Republičkog geodetskog zavoda do sada je stiglo oko 2,3 miliona prijava građana.
Sanseverija, poznata i kao "svekrvin jezik", prisutna je u gotovo svakom domu, kancelariji ili javnoj zgradi. Njeni uspravni, čvrsti listovi, različitih oblika i boja, kao i izuzetna otpornost, učinili su je jednom od najrasprostranjenijih sobnih biljaka na svetu.
Tutinski deo Pešteri krije dva fenomena – čuda prirode. Drvo, koje je grom više puta pogađao, i vodom obilan izvor od dve vode, koje na mahove ali ne istovremeno, bez očiglednog razloga presušuje na par sati.
Od doručka koji se neretko preskače do japanskog čizkejka koji je "zaludeo" Internet. Saveti i trendovi u ishrani nikada nisu bili brojniji, ali ni kontradiktorniji.
Britanski Telegraf sastavio je kratak turistički vodič kroz Beograd, u kojem strancima savetuje da što pre upoznaju čari srpske prestonice, grada koji je preživeo oko 40 invazija, a i danas zrači jedinstvenim šarmom i lepotom.
Istraživači sa Politehničkog Univerziteta u Milanu razvili su novu vrstu kompjuterskog čipa, koji obećava znatno brže izvođenje složenih proračuna uz drastično manju potrošnju energije u poređenju sa današnjim klasičnim digitalnim procesorima.
Komentari (0)