Prepoznat novi tip dijabetesa, od kog boluje bar 20 miliona ljudi: Povezan sa neuhranjenošću u ranom životnom dobu
Dijabetes tip pet upravo je prepoznat kao poseban oblik dijabetesa od strane Međunarodne federacije za dijabetes.
Izvor: RTS
15.05.2025. 18:27
Foto: Envato
Uprkos tome što je novi tip klasifikovan pod brojem pet, zapravo postoji više od deset različitih tipova dijabetesa. Klasifikacija nije tako uredna kao što bi se reklo po numeraciji.
Stoga nije loše objasniti različite tipove dijabetesa, sa informacijama o tome šta ih uzrokuje i kako se leče.
Tip jedan
Dijabetes tipa jedan nastaje kada imuni sistem greškom napada ćelije pankreasa koje proizvode insulin. Ova autoimuna reakcija može se javiti u bilo kom uzrastu, od detinjstva do starosti, piše RTS.
Nije povezan sa ishranom ili stilom života. Umesto toga, verovatno je rezultat kombinacije genetske predispozicije i uticaja iz okoline, poput virusnih infekcija.
Jedan od najvećih izazova u oblasti javnog zdravlja, pored hipertenzije i dijabetesa je adherenca, odnosno nepridržavanje propisanog plana lečenja bilo da se radi o uzimanju lekova ili o usvajanju zdravih životnih navika.
U izveštaju koji je objavila Svetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi se da su evropske zemlje suočene sa trajnim zdravstvenim krizama, sa sve većim brojem psihijatrijskih slučajeva među mladima, sa stagnacijom procesa vakcinacije i velikim brojem hroničnih kardioloških bolesnika i gojaznih.
Promena vremena pogoršala je zdravstvene smetnje kardiološkim pacijentima, pa je u ordinacijama sve više pacijenata sa srčanim tegobama. Veći broj pacijenata beleže i neurolozi.
Lečenje zahteva doživotnu terapiju insulinom, putem injekcija ili pumpi.
Mali broj ljudi koji se suočavaju sa niskim nivoima šećera u krvi (hipoglikemijom) mogu dobiti nove ćelije koje proizvode insulin iz pankreasa donora. Kod mnogih to smanjuje potrebu za injekcijama insulina, a neki čak mogu u potpunosti prestati da ih koriste.
Takođe, desetine ljudi su do sada primile transplantate dobijene iz matičnih ćelija, što je efektivno "izlečilo" njihov dijabetes, iako je i dalje potrebno uzimati jake imunosupresivne lekove. Ova terapija još uvek nije široko dostupna.
Tip dva
Dijabetes tip 2 je najčešći oblik ovog oboljenja i često je povezan sa visokim indeksom telesne mase (BMI). Međutim, može se javiti i kod osoba normalne telesne težine, naročito onih sa jakom genetskom predispozicijom.
Određene etničke grupe, uključujući ljude južnoazijskog, afričkog i karipskog porekla, imaju veći rizik – čak i pri nižoj telesnoj težini.
Povećanje proizvodnje insulina može pomoći u kontroli nivoa šećera u krvi. Neki lekovi povećavaju proizvodnju insulina iz pankreasa, dok drugi poboljšavaju osetljivost tela na insulin.
Primera radi, metformin, koji koristi stotine miliona ljudi širom sveta, poboljšava osetljivost na insulin i smanjuje proizvodnju šećera u jetri.
Postoji na desetine različitih lekova za regulisanje šećera u krvi kod dijabetesa tipa 2, a prilagođavanje terapije svakom pojedincu značajno poboljšava zdravstvene ishode.
Gestacijski dijabetes
Ovaj oblik dijabetesa se razvija tokom trudnoće, obično između 24. i 28. nedelje. Uzrokovan je hormonskim promenama koje smanjuju osetljivost tela na insulin.
Faktori rizika uključuju prekomernu težinu, porodičnu istoriju dijabetesa i rađanje krupne bebe u prethodnoj trudnoći.
Osobe poreklom sa Bliskog istoka, južne Azije, kao i crnci i ljudi afričko-karipskog porekla imaju veći rizik od gestacijskog dijabetesa. Starost je takođe faktor, jer se osetljivost na insulin smanjuje s godinama.
Lečenje uključuje promene u ishrani i fizičku aktivnost, tablete ili insulin.
Ređi oblici dijabetesa
Postoji najmanje devet podtipova dijabetesa koji uključuju retke genetske oblike, ponekad izazvane samo jednom genetskom promenom. Drugi mogu biti izazvani lečenjem, kao što su operacije ili upotreba lekova poput steroida.
Neonatalni dijabetes javlja se veoma rano u životu. Neke genetske promene utiču na to kako se insulin oslobađa iz pankreasa. Neki ljudi i dalje proizvode sopstveni insulin, pa se mogu lečiti tabletama koje pomažu ćelijama pankreasa da oslobađaju insulin.
Dijabetes zrele dobi kod mladih, poznat kao MODY (Maturity Onset Diabetes of the Young), pojavljuje se kasnije u životu i povezan je sa genetskim promenama. Postoji nekoliko različitih genetskih varijacija – neke utiču na to kako ćelije pankreasa prepoznaju šećer, dok druge utiču na sam razvoj pankreasa.
Foto: Envato
Dijabetes tipa tri-Ce je drugačiji. Uzrokovan je oštećenjem pankreasa. Na primer, ljudi koji imaju rak pankreasa mogu razviti dijabetes nakon što im se uklone delovi pankreasa. Takođe se može javiti nakon pankreatitisa (upale pankreasa).
Osobe sa cističnom fibrozom takođe imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa. Ovaj oblik se naziva dijabetes povezan sa cističnom fibrozom. Rizik se povećava sa godinama i vrlo je čest – oko trećina osoba sa cističnom fibrozom razvije dijabetes do 40. godine.
Tip pet
Ovaj novoprepoznati oblik dijabetesa povezan je sa neuhranjenošću u ranom životnom dobu. Dijabetes tip pet češće se javlja u siromašnijim zemljama, a pogađa oko 20–25 miliona ljudi širom sveta.
Ljudi sa ovim tipom dijabetesa imaju nisku telesnu težinu i manjak insulina. Međutim, taj nedostatak insulina nije uzrokovan imunim sistemom. Umesto toga, telo možda tokom detinjstva nije dobijalo odgovarajuću ishranu koja bi omogućila normalan razvoj pankreasa.
Istraživanja na glodarima pokazala su da ishrana sa niskim sadržajem proteina tokom trudnoće ili adolescencije vodi ka slabom razvoju pankreasa. Ovo je poznato već mnogo godina. Manji pankreas je faktor rizika za različite oblike dijabetesa – u suštini, to znači manji broj ćelija koje proizvode insulin.
Dijabetes je termin za niz stanja koja dovode do povišenog šećera u krvi, ali se osnovni uzroci razlikuju. Razumevanje konkretnih tipova dijabetesa koje osoba ima ključno je za pružanje adekvatne terapije.
Kako medicinska nauka napreduje, tako se razvija i klasifikacija dijabetesa. Prepoznavanje dijabetesa povezanog sa neuhranjenošću kao tipa pet će podstaći diskusiju, što je prvi korak ka boljem razumevanju i kvalitetnijoj nezi – posebno u zemljama sa niskim prihodima.
Da li smo zaista povezani ili samo umreženi? Zašto mladi, uprkos stalnoj komunikaciji, sve češće osećaju prazninu? Da li rad od kuće dodatno udaljava jedne od drugih? Odgovore o usamljenosti, poverenju i odnosima u savremenom društvu tražimo od psihološkinje Snežane Anđelić.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Zašto BHANSA mjesecima ignoriše zahtjeve Parlamenta da dostavi finansijske izvještaje, koliki je uticaj političkih i porodičnih veza na upravljanje agencijom koja kontroliše vazdušni prostor i stotine miliona maraka - pitamo Šemsudina Mehmedovića, zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i inicijatora zahtjeva za javno saslušanje BHANSA-e. Tonći Janović, poslanik PES- a i član skupštinskog odbora za ekonomiju analizira šta još može Vlada da uradi kako bi spriječila divljanje cijena goriva. Po prvi put u Makedoniji, svi administrativni službenici obuhvaćeni su kolektivnim ugovorima - za ukupno 59 institucija, kao i celo sudstvo i javno tužilaštvo predviđeno je povećanje plata za 40% u naredne dve godine. O tome razgovaramo sa profesorom radnog prava Lazarom Jovevskim.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Nuklearne bombe i terorizam. Ne zna se od čega savremeno čovečanstvo više strepi. Moć neke zemlje danas se ne meri samo brojem aviona ili tenkova ili dužinom leta raketa, nego mrežom saradnika i ćelija raspoređenih po svetskim centrima sposobnih da blokiraju rad institucija, a u narodu izazovu strah i paniku. Gosti Stava dana analitičari Milovan Jolović u studiju, a uključićemo i Dzevada Galijašević.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Boca čuvenog burgundskog vina Romane-Konti iz berbe 1945. godine prodata je na aukciji za oko 704.903 evra, čime je oboren prethodni rekord od 558.000 dolara.
Optimalna ishrana je od izuzetne važnosti kako za buduću bebu, zbog mnoštva nutrijenata potrebnih za njen rast i razvoj, tako i za buduću mamu. Zbog toga post na vodi nije preporučljiv za vreme drugog stanja.
U periodima kada se mnogi suočavaju sa neizvesnošću, krizama i brzim promenama, bilo da se radi o bitnim događajima, ličnim prekretnicama ili profesionalnim pritiscima, osećaj preplavljenosti i stresa postaje uobičajen.
Insulinska rezistencija nastaje kada stanice vašeg tela postanu manje osetljive na insulin, koji reguliše nivo šećera u krvi (glukoze). Konzumiranje ishrane bogate hranjivim sastojcima, vlaknima, magnezijumom i proteinima može pomoći u preokretanju insulinske rezistencije.
Širom sveta se obeležava 1. april - Dan šale, kada ljudi tradicionalno prave bezazlene podvale. Ovaj običaj ima dugu istoriju, različite tradicije po zemljama i brojne poznate šale koje su kroz vreme zbunjivale javnost.
Komentari (0)