Mešanje kafe i antibiotika može da bude loša ideja, pokazuje studija
Dnevna šoljica kafe mogla bi da ublaži efekte određenih antibiotskih tretmana, prema novoj studiji koja analizira reakciju bakterije Ešerihije koli na kofein.
Izvor: Science alert
29.08.2025. 09:01
Foto: Envato
Međunarodni tim istraživača koji stoje iza studije ispitao je 94 različite hemijske supstance i kako su one promenile Ešerihiju koli, tačnije, kako su promenile sisteme koji kontrolišu šta ulazi i izlazi iz bakterijskih ćelija.
Pokazalo se da oko trećine testiranih supstanci ometa aktivnost gena povezanu sa upravljanjem saobraćajem u i iz ćelije.
Ali kofein se posebno izdvojio. Tačnije, doveo je do toga da E. koli apsorbuje niži nivo nekih antibiotika, uključujući ciprofloksacin, piše Science alert.
Uprava Filozofskog fakulteta u Novom Sadu nije pozvala policiju zbog protesta ispred zgrade, već zbog provale u naše prostorije, rekao je za Newsmax Balkans dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović. Da li je policija smela da uđe na fakultet, razgovarali smo u emisiji "Otvori oči".
Ambasador Bosne i Hercegovine u Srbiji Aleksandar Vranješ rekao je da će Centralna izborna komisija u Sarajevu u četvrtak na zakazanoj sednici po automatizmu raspisati izbore.
U savremenom društvu, ljubimci sve više zauzimaju centralno mesto u životima svojih vlasnika - od posebnih dijeta i garderobe, do hotelskog smeštaja. Međutim, postavlja se pitanje: gde je granica između pažnje i preterivanja koje može prerasti u oblik emocionalnog ili fizičkog maltretiranja života.
"Naši podaci pokazuju da nekoliko supstanci može suptilno, ali sistematski uticati na regulaciju gena kod bakterija", kaže mikrobiolog Kristof Binsfeld sa Univerziteta u Vircburgu u Nemačkoj.
Ovo je deo tekućeg istraživanja onoga što je poznato kao rezistencija na antibiotike niskog nivoa.
Foto: Envato
Ne onog potpuno razvijenog, gde se bakterije prilagođavaju da bi direktno pružile otpor ciljanim tretmanima, već suptilnijih efekata koji su izazvani promenama u načinu na koji geni funkcionišu i načinu na koji ovi mikrobi reaguju na okruženje.
Poznato je da bakterije poput Ešerihije koli koriste adaptivne odgovore kako bi maksimizirale svoje šanse za preživljavanje u bilo kom okruženju u kojem se nađu.
Ono što nije poznato su precizni biološki mehanizmi koji se koriste, a koji naučnicima mogu reći više o tome kako patogene bakterije opstaju i kako bismo mogli da ih pobedimo.
Ne zna se još količina kafe koja utiče na promene
Analiza je pokazala da određeni protein nazvan Rob igra veću ulogu nego što se ranije mislilo u kontroli onoga što ulazi i izlazi iz ćelija bakterija.
Bio je uključen u oko trećinu svih promena koje su istraživači primetili, uključujući i one izazvane unošenjem kofeina.
Foto: Tanjug/AP/Jeff Chiu
"Kofein pokreće kaskadu događaja počevši od genskog regulatora Roba i kulminira promenom nekoliko transportnih proteina u Ešerihiji koli - što zauzvrat dovodi do smanjenog unosa antibiotika kao što je ciprofloksacin", kaže biolog Ana Rita Bročado sa Univerziteta u Tibingenu u Nemačkoj.
Važno je napomenuti da se ovo istraživanje zasniva na testovima sprovedenim u laboratoriji.
Nije potpuno jasno kako bi ovo moglo da funkcioniše kod stvarnih ljudi, niti koliko kafe biste zapravo trebalo da popijete da biste napravili primetnu razliku u odgovoru na antibiotike, ali to je nešto što bi buduća istraživanja mogla da ispitaju.
Isti efekat nije primećen kod druge bakterije
Još jedno otkriće istraživača je da efekat slabljenja antibiotika nije primećen kod Salmonella enterica, još jedne štetne bakterije blisko povezane sa Ešerihijom koli.
Čini se da se ovaj odgovor odnosi samo na određene vrste bakterija.
Postoji nekoliko načina na koje se istraživanje može nastaviti, kako bi se dobila preciznija predstava o čemu se ovde radi, ali bolje razumevanje ove otpornosti niskog nivoa na antibiotike je neophodno kako bi terapijski pristupi bili što efikasniji.
"Na osnovu ovih nalaza, predviđamo izazovan, ali neizbežan i važan zadatak u mapiranju ključnih determinanti transportnih funkcija kod različitih bakterija", pišu istraživači u svom objavljenom radu.
Aljbin Kurti nije uspeo da formira Vladu na Kosovu. Šta dalje? Nova Vlada ili novi izbori? Da li su razgovori predsednika Vučića, najavljeni za ovu nedelju, presudni za energetsku stabilnost Srbije? Kako da komemorativni skup u Novom Sadu, 1. novembra, protekne kao čin poštovanja, a ne političkih tenzija?
jutarnji program
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-PUT NA MESEC ( R )
Osvajanje kosmosa posle Drugog svetskog rata postalo je prestiž u novom hladnom ratu. U toj borbi SSSR je pobeđivao tako što je poslao prvog čoveka u kosmos. Misija Apola 11 i prvi čovek na Mesec bio je pokušaj vraćanja dominacije SAD u toj kosmičkoj borbi. U velikom timu misije Apolo 11 bili su i naučnici poreklom iz Srbije. Svi ti događaji danas su postali deo sumnji i zavera koje su stvorile horde sledbenika u Srbiji koji veruju da sletanja na Mesec nije bilo i da je Zemlja ravna ploča. Nova epizoda Dekada obrađuje te teme, ali i priču o tome da li je Tito stvarao kosmički program u SFRJ i pokušao da pošalje Jugoslovene u kosmos.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Kada dete ide u školu bez straha, kada se igra bez opasnosti, kada se čuje, razume i zaštiti – tada društvo pokazuje svoju zrelost. Bezbednost dece nije tema – to je temelj - jer bezbedna deca znače bezbednu budućnost. Gosti u studiju: Ivan Miletić, predsednik organizacije “Zaustavljači zločina”, Dejan Milutinović, predsednik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti i dr Milica Mladenović - "Globalna bezbednost"
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Kada se 1. novembra prošle godine nadstrešnica na novosadskoj Železničkoj stanici obrušila na ljude koji su stajali ispod nje, sve je delovalo kao još jedan nesrećan splet okolnosti koji će u javnosti proći tek tako, kao i mnogi pre.
Građani iz mnogih delova Srbije okupili su se u Novom Sadu, gde je održan komemorativni skup nakon godinu dana od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici, kada je poginulo 14 osoba, nakon čega je još dvoje povređenih umrlo u bolnici, a povređeno je više od 40 ljudi.
Ekipe Beogradskog vodovoda i kanalizacije izvodiće radove na redovnom ispiranju vodovodne mreže na opštinama Novi Beograd, Zemun i Surčin, od ponedeljka, 3. novembra, do subote, 8. novembra, saopštilo je to javno komunalno preduzeće.
Mladić je vrištao i čupao kosu, nedaleko od njega čovek je u stanju šoka govorio: "Deca su tamo". Mami sam u programu uživo uspela samo da otkucam poruku "Nisam bila na Ž". Ovako naša novinarka iz Novog Sada opisuje 1. novembar prošle godine, dan kada je pala nadstrešnica na Železničkoj stanici.
Cipele su njegov život, četka alat, a ulica pozornica. Već 40 godina po kiši, vetru, snegu, suncu, uz vešte pokrete pravog majstora svog zanata i poslednjeg čistača obuće u Beogradu Mustafe Mehmedovića Muje, cipele postaju ogledala.
Pečurke su omiljeni sastojak u mnogim jelima - od ukusnog priloga i kremastih soseva do sofisticiranih gurmanskih specijaliteta. Ipak, postoji jedna česta dilema među domaćicama i kulinarskim entuzijastima, a to je treba li ih oprati pre upotrebe.
U parku u Pragu svake jeseni oživljava duh starih vremena - visoki bicikli peni-farting vraćaju se na stazu, a vozači u retro kostimima dokazuju da stil i ravnoteža nikad ne izlaze iz mode.
Manekenka Hajdi Klum i ove godine napravila je zabavu povodom proslave Noći veštica, pojavivši se u kostimu Meduze sa jarko zelenim detaljima i zmijama na glavi. Tim od više od 35 stručnjaka pomogao je Hajdi da kreira taj izgled.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) obeležava Mitrovske zadušnice, u narodu poznate i kao jesenje i to su poslednje zadušnice u 2025. godini. Na zadušnice se izlazi na groblja, gde se pale sveće na grobovima najbližih.
Posle šest meseci, preko 550 dobijenih predloga, pripremljenog šireg i užeg izbora, žirijskog i javnog glasanja, takmičenje "Najbolja nova srpska reč" – objavljene su pobedničke reči za 2025. godinu.
Tim naučnika otkrio je više od 30 do sada nepoznatih vrsta na dnu Južnog okeana. Među njima su mesožderni sunđer "smrtonosna lopta", svetleći crveni crvi i "zombi" crv koji se hrani mastima iz kostiju velikih morskih životinja.
Sagrada Familija u Barseloni postala je najviša crkva na svetu. Centralni toranj sada doseže 162,91 metar, nadmašivši nemački Ulm Minster. Gaudijevo delo i dalje se uspinje ka nebu, a završetak se očekuje u narednim godinama.
Kako dani postaju kraći, a noći sve hladnije, mnogima je san sve teži. Promene u svetlu i temperaturi, zajedno sa sezonskim varijacijama raspoloženja, mogu poremetiti naše unutrašnje ritmove.
Sa više od 5,5 milijardi ljudi u svetu koji koriste neku od brojnih društvenih mreža - ili nekoliko njih - jasno je da su danas internet, smartfoni i aplikacije postali značajan deo života. One su takođe postale i veoma važan kanal za informacije, vesti i razmenu mišljenja između korisnika.
Komentari (0)