Mešanje kafe i antibiotika može da bude loša ideja, pokazuje studija
Dnevna šoljica kafe mogla bi da ublaži efekte određenih antibiotskih tretmana, prema novoj studiji koja analizira reakciju bakterije Ešerihije koli na kofein.
Međunarodni tim istraživača koji stoje iza studije ispitao je 94 različite hemijske supstance i kako su one promenile Ešerihiju koli, tačnije, kako su promenile sisteme koji kontrolišu šta ulazi i izlazi iz bakterijskih ćelija.
Pokazalo se da oko trećine testiranih supstanci ometa aktivnost gena povezanu sa upravljanjem saobraćajem u i iz ćelije.
Ali kofein se posebno izdvojio. Tačnije, doveo je do toga da E. koli apsorbuje niži nivo nekih antibiotika, uključujući ciprofloksacin, piše Science alert.
Uprava Filozofskog fakulteta u Novom Sadu nije pozvala policiju zbog protesta ispred zgrade, već zbog provale u naše prostorije, rekao je za Newsmax Balkans dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović. Da li je policija smela da uđe na fakultet, razgovarali smo u emisiji "Otvori oči".
Ambasador Bosne i Hercegovine u Srbiji Aleksandar Vranješ rekao je da će Centralna izborna komisija u Sarajevu u četvrtak na zakazanoj sednici po automatizmu raspisati izbore.
U savremenom društvu, ljubimci sve više zauzimaju centralno mesto u životima svojih vlasnika - od posebnih dijeta i garderobe, do hotelskog smeštaja. Međutim, postavlja se pitanje: gde je granica između pažnje i preterivanja koje može prerasti u oblik emocionalnog ili fizičkog maltretiranja života.
"Naši podaci pokazuju da nekoliko supstanci može suptilno, ali sistematski uticati na regulaciju gena kod bakterija", kaže mikrobiolog Kristof Binsfeld sa Univerziteta u Vircburgu u Nemačkoj.
Ovo je deo tekućeg istraživanja onoga što je poznato kao rezistencija na antibiotike niskog nivoa.
Foto: Envato
Ne onog potpuno razvijenog, gde se bakterije prilagođavaju da bi direktno pružile otpor ciljanim tretmanima, već suptilnijih efekata koji su izazvani promenama u načinu na koji geni funkcionišu i načinu na koji ovi mikrobi reaguju na okruženje.
Poznato je da bakterije poput Ešerihije koli koriste adaptivne odgovore kako bi maksimizirale svoje šanse za preživljavanje u bilo kom okruženju u kojem se nađu.
Ono što nije poznato su precizni biološki mehanizmi koji se koriste, a koji naučnicima mogu reći više o tome kako patogene bakterije opstaju i kako bismo mogli da ih pobedimo.
Ne zna se još količina kafe koja utiče na promene
Analiza je pokazala da određeni protein nazvan Rob igra veću ulogu nego što se ranije mislilo u kontroli onoga što ulazi i izlazi iz ćelija bakterija.
Bio je uključen u oko trećinu svih promena koje su istraživači primetili, uključujući i one izazvane unošenjem kofeina.
Foto: Tanjug/AP/Jeff Chiu
"Kofein pokreće kaskadu događaja počevši od genskog regulatora Roba i kulminira promenom nekoliko transportnih proteina u Ešerihiji koli - što zauzvrat dovodi do smanjenog unosa antibiotika kao što je ciprofloksacin", kaže biolog Ana Rita Bročado sa Univerziteta u Tibingenu u Nemačkoj.
Važno je napomenuti da se ovo istraživanje zasniva na testovima sprovedenim u laboratoriji.
Nije potpuno jasno kako bi ovo moglo da funkcioniše kod stvarnih ljudi, niti koliko kafe biste zapravo trebalo da popijete da biste napravili primetnu razliku u odgovoru na antibiotike, ali to je nešto što bi buduća istraživanja mogla da ispitaju.
Isti efekat nije primećen kod druge bakterije
Još jedno otkriće istraživača je da efekat slabljenja antibiotika nije primećen kod Salmonella enterica, još jedne štetne bakterije blisko povezane sa Ešerihijom koli.
Čini se da se ovaj odgovor odnosi samo na određene vrste bakterija.
Postoji nekoliko načina na koje se istraživanje može nastaviti, kako bi se dobila preciznija predstava o čemu se ovde radi, ali bolje razumevanje ove otpornosti niskog nivoa na antibiotike je neophodno kako bi terapijski pristupi bili što efikasniji.
"Na osnovu ovih nalaza, predviđamo izazovan, ali neizbežan i važan zadatak u mapiranju ključnih determinanti transportnih funkcija kod različitih bakterija", pišu istraživači u svom objavljenom radu.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Prošle nedelje zauvek su nas napustili Halid Bešlić i Zdravko Šotra. U „Tražim reč“ se sećamo njih — ali i Đorđa Balaševića, Olivera Dragojevića, Tošeta Proeskog Kultura sećanja nije samo istorija — to je ono što ostaje u nama. Lične priče, umetničko nasleđe i zajedničko pamćenje jednog vremena.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Zašto Emanuel Makron ne uspeva da stabilizuje vlast i šta govori budućnost Pete republike? Odgovore o uzorcima i posledicama francuske političke krize tražimo od dr Slobodana Zečevića sa Instituta za evropske studije. Sinteza sa Milovanom Jovanovićem, večeras u 21 sat
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Predsednik Srpske liste Zlatan Elek izjavio je da je ta stranka na lokalnim izborima na Kosovu i Metohiji odnela ubedljivu pobedu u devet od 10 opština sa srpskom većinom, da u svih 10 opština ima dvotrećinsku većinu i da su četiri opštine severno od Ibra vraćene u srpske ruke.
Dvadeset izraelskih talaca iz Gaze, koje je u zarobljeništvu držao palestinski militantni pokret Hamas, oslobođeno je, a među prvih sedam nalazi se Alon Ohel. Srpski državljanin je predat Crvenom krstu u Gazi, dok narod u Izraelu slavi, javio je Times of Israel.
Počasni konzul Srbije u Izraelu Aleksandar Nikolić izjavio je za Newsmax Balkans da izraelsko-srpski državljanin Alon Ohel stoji na nogama i da je fizički stabilno, ali da su vidljivi znaci izgladnjivanja. On je jedan od sedam talaca koje je Hamas prve oslobodio iz zarobljeništva.
Republički zavod za statistiku (RZS) objavio je podatke da je u Srbiji od januara do avgusta 2025. zabeležen pad broja živorođenih za 3,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ukoliko se nastavi trend pada, na kraju 2025. godine, broj rođenih beba biće ispod istorijskog minimuma.
Postoje neke namirnice koje se često reklamiraju kao zdrave, ali zapravo mogu da spreče gubitak težine. Lekar Franklin Džozef otkrio je pet namirnica koje odbija da drži u svojoj kuhinji jer kaže da potajno sabotiraju proces mršavljenja, iako na prvi pogled izgledaju "zdravo".
Antički hram Partenon na Akropolju prvi put u poslednjih 20 godina je u nedelju bio bez građevinskih skela, što omogućava građanima Atine i turistima koji posećuju grčku prestonicu da uživaju u nesmetanom pogledu na ovaj spomenik.
Redovna upotreba kuvala za vodu rezultira brzim nakupljanjem kamenca, ali postoje jednostavne metode kojima možete vratiti sjaj vašem uređaju za samo nekoliko minuta.
Demencija je progresivna bolest koja utiče na funkciju mozga, uzrokujući pogoršanje kognitivnih sposobnosti poput pamćenja i rasuđivanja, kao i govora i emocija vremenom.
Jedan od simbola Vranja je Beli most, poznat i kao Most ljubavi, za koji se vezuje legenda o zabranjenoj romansi između Turkinje i Srbina. Most se nalazi na rubu grada, u gornjem delu Vranja, u neposrednoj blizini crkve Svete Petke, i jedno je od najprepoznatljivijih obeležja ovog kraja.
Širom sveta, bundeva je posebno popularna s jeseni, a naročito kad zamirišu poslastice poput vruće pite. Vrsta zimske tikvice iz porodice cucurbitaceae, ima malo kalorija, ali je bogata hranljivim materijama, vitaminima, mineralima i antioksidansima.
Visočka banja je planinska banja skrivena u kanjonu Rzava kod Arilja. Prirodni fenomen u kojem se, na samo nekoliko metara razdaljine, susreću ledena voda najčistije reke u Evropi i topli, lekoviti izvor. Ova banja je još uvek biser netaknute prirode, sačuvana od masovnog turizma.
Metan, gas koji zagreva planetu, curi iz pukotina na morskom dnu oko Antarktika kako se region zagreva, a novi izvori se otkrivaju "zapanjujućom brzinom", pokazala su najnovija naučna istraživanja.
Komentari (0)