Nošenje određene vrste parfema može da poveća sivu masu mozga, pokazala studija
Prema rezultatima nove studije, nošenje određene vrste parfema ili kolonjske vode može povećati sivu masu vašeg mozga.
Izvor: Science alert
31.08.2025. 22:04
Foto: Envato
Istraživači sa Univerziteta u Kjotu i Univerziteta u Cukubi u Japanu zamolili su 28 žena da nose specifično ulje ruže na odeći mesec dana, dok su još 22 dobrovoljca bila uključena kao kontrolna grupa koja je umesto toga koristila običnu vodu.
Skeniranje magnetnom rezonancom (MRI) pokazalo je povećanje zapremine sive mase kod učesnica koje su koristile miris ruže, piše Science alert.
Geolog Dragan Milovanović Kene izjavio je da njegova knjiga "Od velikog praska do stene“, na kojoj je radio 12 godina, a koja teži četiri kilograma, predstavlja zbir znanja svih geologa na planeti i svojevrsnu sintezu onoga što nauka do sada zna o univerzumu i Zemlji.
Nova studija Univerzitetske bolnice u Kopenhagenu pokazala je da konzumiranje hrane bogate kalijumom, poput avokada, banana i spanaća, može da umanji rizik od srčanih oboljenja, hospitalizacije i smrti za 24 odsto.
Iako povećanje zapremine mozga ne mora nužno da znači veću moć razmišljanja, nalazi bi mogli imati određene implikacije kada su u pitanju neurodegenerativna stanja poput demencije.
Razlike u povećanju u zavisnosti od regije mozga
"Ova studija je prva koja pokazuje da kontinuirano udisanje određenog mirisa menja strukturu mozga. Videli smo da mirisi poput ovog poboljšavaju pamćenje i kognitivne performanse, ali ovde smo mi kao tim želeli da isprobamo dugoročni eksperiment kako bismo videli kako aktiviranje našeg čula mirisa može dovesti do merljivih promena u strukturi mozga", pišu istraživači u naučnom radu.
Iako se ukupna siva mase povećala, bilo je razlika u zavisnosti od regiona.
Male promene su bile u amigdali (gde se upravlja emocijama) ili u orbitofrontalnom korteksu (gde se obrađuju lepi mirisi).
Znatno više sive mase bilo je u zadnjem cingularnom korteksu ili PCC (povezanom sa pamćenjem i asocijacijom).
Foto: Envato
Prethodne studije su pokazale da je kod ljudi koji imaju problema sa svojim olfaktornim sistemom, amigdala (direktno povezana sa mirisom) manje aktivna, dok je zadnji cingularni korteks (indirektno povezan sa mirisom) aktivniji.
Istraživači sugerišu da se mehanizam funkcioniše tako što amigdala ne mora stalno da upozorava mozak na miris ruže, jer je on uvek tu – ali zadnji cingularni korteks mora kontinuirano da ga obrađuje i čuva povezana sećanja.
"PCC je uključen u asocijacije pamćenja i mirisa, vraćanje mirisnih memorija i procese semantičke memorije. PCC, koji obrađuje mirisne memorije, bio je aktiviraniji od amigdale, koja je odgovorna za osećaj mirisa", pišu istraživači.
Mozak zapravo označava miris ruže kao neprijatan
Međutim, teško je tačno utvrditi šta uzrokuje ovo povećanje sive mase.
Jedno od mogućih objašnjenja koju su istraživači izneli je da mozak zapravo označava miris ruže kao neprijatan, sa naknadnom emocionalnom regulacijom koja je odgovorna za to da PCC radi jače i povećava se u smislu veličine.
Foto: Envato
Istraživači se nadaju da bi ovi nalazi mogli biti korisni u razvoju aromaterapija koje poboljšavaju mentalno zdravlje i strukturu mozga.
Dodavanje mirisa odeći bilo bi baš kao nošenje parfema ili losiona posle brijanja – jeftino, lako i potencijalno korisno za zdravlje mozga.
Korak u smanjenju rizika od demencije
Dalje u budućnosti, uz nova testiranja na različitim vrstama mirisa i većim grupama ljudi, otkrića bi se čak mogla koristiti u cilju razvoja terapija za smanjenje rizika od demencije.
Poznato je da se zadnji korteks smanjuje kod ljudi sa Alchajmerovom bolešću, a njegovo stimulisanje mirisima moglo bi biti način da se ovaj deo mozga održi aktivnim i da dobro funkcioniše.
Foto: Envato
"Stoga, rezultat trenutne studije sugeriše da kontinuirano udisanje esencijalnog ulja ruže može sprečiti atrofiju mozga i sprečiti demenciju", objašnjavaju istraživači.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Brain Research Bulletin.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Šta je deci na Kosovu i Metohiji važnije, poklon ili to da neko nije zaboravio da dođe? Da li je sabiranje u manastirima na Kosovu i Metohiji danas čin vere ili hrabrosti? Zašto je „Osmeh na dar“ više od paketića I koliko snage Srbima na Kosovu I Metohiji može doneti dolazak samo jednog čoveka sa strane? Da li je rečenica “VIDIMO SE USKORO“ moćnija od rečenice “NISTE SAMI”? Za emisiju “Tražim reč” govore Srbi sa Kosova I Metohije – iz Prilužja, Babinog Mosta, Orahovca, Vidanja, Crkoleza, Suvig Grla i Banje i članovi humanitarne organizacije “Osmeh na dar”.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Arheolozi u Španiji otkrili su skoro hiljadu natpisa na lokalitetu Azaila, što predstavlja najveću poznatu arhivu predrimskog pisanja u Hispaniji i pruža uvid u svakodnevni život, trgovinu i pismenost pre rimskog osvajanja.
Istraživački tim predvođen američkim naučnicima verifikovao je prvu masovnu grobnicu u regionu Mediterana, u današnjem Jordanu, gde su sahranjene žrtve najranije zabeležene pandemije na svetu.
Japanski prodavac star 35 godina stigao je u Rim kako bi zaključio posao vredan skoro četvrt miliona evra. Četiri luksuzna „roleksa“ trebalo je da zameni za 247.000 evra u gotovini. Međutim, ono što je delovalo kao susret kolekcionara pretvorilo se u prevaru.
Kroz vekove, verenički prsten je služio kao fizički dokaz namere dve osobe da se venčaju, a njegovo značenje i tradicionalna vrednost variraju širom sveta.
Holesterol je masna supstanca koja se prirodno nalazi u krvi i ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju organizma. Neophodan je za izgradnju ćelijskih membrana, proizvodnju hormona, žučnih kiselina i vitamina D.
Naučnici razmatraju novu mogućnost da budući fuzioni reaktori, koji će prvenstveno služiti kao izvor pouzdane i čiste energije, mogu imati i sasvim neočekivanu ulogu u razotkrivanju jedne od najvećih misterija savremene fizike i nauke uopšte - tamne materije.
Astronomi su otkrili novu planetu veličine Zemlje, udaljenu oko 146 svetlosnih godina, za koju naučnici procenjuju da ima oko 50 odsto šanse da se nalazi u nastanjivoj zoni svoje zvezde, saopštili su istraživači.
Komentari (0)