Koliko puta dnevno je dovoljno da prošetate svog psa
Šetnja sa psom nije samo rutinska obaveza, ona je ključna za njegovo zdravlje, sreću i ponašanje. Iako svi vlasnici znaju da je izlazak neophodan, često se postavlja pitanje: koliko puta dnevno pas zapravo treba da ide u šetnju i koliko te šetnje treba da traju?
Izvor: Prva TV
18.09.2025. 23:10
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Prema veterinarima, većini pasa je potrebno najmanje dva izlaska dnevno da bi ostali srećni i stabilni.
Dužina tih šetnji, međutim, zavisi od rase, starosti i zdravstvenog stanja.
Radne i izuzetno aktivne rase, poput haskija ili border kolija, mogu zahtevati i do dva sata kretanja dnevno, dok su manjim ili mirnijim psima dovoljne šetnje od 30 do 60 minuta.
Policija u Kraljevu uhapsila je P. M. (24) zbog sumnje da je 16. septembra na pešačkom prelazu, oborio osamnaestogodišnju tinejdžerku koja je prelazila ulicu, iako je bilo crveno svetlo na semaforu za pešake.
Gosti Stava dana advokati Jovana Zečević i Aleksandar Radivojević govorili su o tome kakva je procedura nakon podizanja optužnice protiv 13 osoba zbog pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošle godine.
Ako pas ne dobije dovoljno fizičke i mentalne stimulacije, može postati nervozan, teško ga je trenirati i češće ispoljava neželjeno ponašanje.
Šta važi za štence?
Kod štenaca je posebna pažnja još važnija. Njihove kosti i zglobovi se razvijaju, pa preterano vežbanje može da škodi.
Stručnjaci preporučuju pravilo od 5 minuta šetnje po mesecu starosti, dva puta dnevno. Dakle, štene od tri meseca može da šeta po 15 minuta, a štene od četiri meseca oko 20 minuta.
Korist za psa, ali i za vlasnika
Redovna šetnja nije važna samo za psa. Ona je i odličan način da vlasnik ostane fizički aktivan, provede vreme na svežem vazduhu i izgradi jaču vezu sa ljubimcem.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Šetnje su prilika za druženje, istraživanje novih prostora i upoznavanje drugih vlasnika pasa.
Kada potražiti pomoć?
Ako primetite da vam je teško da održite rutinu ili da pas pokazuje višak energije i nezadovoljstvo, stručnjaci savetuju da potražite pomoć, od profesionalnih šetača pasa do pasa-prijatelja iz komšiluka.
Najvažnije je da pas svakodnevno dobije dovoljno fizičke i mentalne stimulacije.
Da li je čitanje danas privilegija ili navika koja nestaje? Da li se ljubav prema čitanju rađa u školi ili u kući? Šta decu više privlači ilustracije u knjizi ili video sadržaji na telefonu? Za emisiju „Tražim reč“ govore, pisci za decu Vesna Aleksić i Toma Nedić i učitelj i pisac Dušan Pejčić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Da li smo zaista povezani ili samo umreženi? Zašto mladi, uprkos stalnoj komunikaciji, sve češće osećaju prazninu? Da li rad od kuće dodatno udaljava jedne od drugih? Odgovore o usamljenosti, poverenju i odnosima u savremenom društvu tražimo od psihološkinje Snežane Anđelić.
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
U periodima kada se mnogi suočavaju sa neizvesnošću, krizama i brzim promenama, bilo da se radi o bitnim događajima, ličnim prekretnicama ili profesionalnim pritiscima, osećaj preplavljenosti i stresa postaje uobičajen.
Insulinska rezistencija nastaje kada stanice vašeg tela postanu manje osetljive na insulin, koji reguliše nivo šećera u krvi (glukoze). Konzumiranje ishrane bogate hranjivim sastojcima, vlaknima, magnezijumom i proteinima može pomoći u preokretanju insulinske rezistencije.
Širom sveta se obeležava 1. april - Dan šale, kada ljudi tradicionalno prave bezazlene podvale. Ovaj običaj ima dugu istoriju, različite tradicije po zemljama i brojne poznate šale koje su kroz vreme zbunjivale javnost.
Posiveli beli veš čest je problem u domaćinstvima, posebno nakon višekratnog pranja ili nepravilnog razdvajanja odeće. Iako na prvi pogled deluje da je takvu odeću teško spasiti, postoje metode koje mogu pomoći da se beloj tkanini vrati svežina i svetlina.
Kosa ne raste od šampona, već od onoga što se unosi u telo. Kosa je zapravo ogledalo unutrašnjeg zdravlja i prvi signal da organizmu nedostaju ključni gradivni blokovi. Umesto skupih površinskih tretmana, tajna bujne frizure krije se u pametnom hranjenju folikula iznutra.
Komentari (0)