Razvijen novi test krvi koji dijagnostikuje sindrom hroničnog umora
Naučnici su otkrili jedinstven metabolički potpis sindroma hroničnog umora, poznatog i kao mijalgični encefalomijelitis (CFS), u krvi pacijenata sa teškim simptomima.
Izvor: RTS
14.10.2025. 11:26
Foto: Envato
Korišćenjem čak 200 biomarkera iz krvi, istraživači sa Univerziteta Istočna Anglija i biotehnološke kompanije "Oksford bajodajnamiks" tvrde da su razvili test koji može dijagnostikovati CFS sa 96 odsto tačnosti.
"Ovo je značajan korak napred. Znamo da neki pacijenti prijavljuju da ih ignorišu ili im čak govore da je njihova bolest 'samo u njihovoj glavi'. Prvi put imamo jednostavan test iz krvi koji može pouzdano da identifikuje sindrom hroničnog umora – što potencijalno može transformisati način na koji dijagnostikujemo i lečimo ovu složenu bolest", kaže molekularni biolog Dmitri Pšežetski sa UEA, prenosi RTS.
Nije neobično vratiti se kući s posla nakon iscrpljujućeg dana i ne poželeti ništa više nego odmah leći u krevet. Međutim, naučnici su utvrdili da se zbog konzumiranja određenih namirnica možete osećati još umornije.
Simptomi koji utiču na vaš san mogu da ukažu na kognitivno propadanje pre nego što primetite druge znake upozorenja. Stručnjaci upozoravaju da se neki od karakterističnih znakova demencije mogu pojaviti tokom noći.
Otkriće budi nadu kod onih koji traže odgovore za svoj hronični bol, vrtoglavicu i simptome nalik gripu, ali više nezavisnih stručnjaka i organizacija ostaje oprezno prema ovim brojkama.
Alaster Miler, penzionisani lekar koji nije učestvovao u istraživanju, kaže da je takav nivo tačnosti "gotovo nečuven za ovu vrstu testa, tako da je ovo prilično izuzetna tvrdnja".
"Bojim se da bi ovo moglo da se ispostavi kao još jedan lažni zrak nade, lansiran sa mnogo pompe, koji će nerealno podići očekivanja pacijenata", dodaje Miler.
Oslanjanje na brojne biomarkere
Za razliku od ranijih istraživanja krvnih testova za CFS, nova studija se oslanja na brojne biomarkere, a ne samo na jedan ili dva.
Ipak, "jak sistemski" signal koji je pronađen kod teško pogođenih pacijenata bio je jak samo kada se uporedi sa zdravim osobama.
Studija nije analizirala krv osoba sa umerenim ili blagim oblikom CFS, niti pacijenata sa drugim stanjima koja mogu izazvati slične simptome. Sve to je neophodno za razvoj pravog dijagnostičkog testa.
Foto: Envato
Statističar Kevin Makonvej, koji takođe nije bio uključen u istraživanje, objašnjava da "nema garancije" kako bi test funkcionisao kod ljudi sa drugim hroničnim bolestima, poput raka ili autoimunih poremećaja.
Ranije ove godine, naučnici su pregledali postojeća istraživanja o biomarkerima u krvi kod CFS i zaključili da, iako još ne postoji praktičan test, novi rezultati pokazuju obećavajuće potencijale za buduću kliničku primenu.
Kada će se to dogoditi, ostaje nepoznato. Godinama unazad, naučnici širom sveta isprobavali su različite pristupe dijagnostikovanju CFS, sa različitim stepenom uspeha.
Nedavno istraživanje zasniva se na epigenetskim promenama, koje se dešavaju kada naše okruženje ili ponašanje promene način na koji se naši geni izražavaju.
Naučni tim je testirao epigenetske regulatore kod 47 pacijenata sa teškim oblikom CFS i 61 zdrave osobe iste starosne dobi. Korišćenjem 200 ovih markera, testovi su mogli tačno da identifikuju osobu sa CFS u 96 odsto slučajeva.
Jedan od razloga zašto je CFS tako teško dijagnostikovati jeste taj što su njegovi simptomi izuzetno promenljivi na gotovo svaki način. Danas nije poznato da li svi pacijenti pate od istog osnovnog uzroka ili više različitih uzroka doprinosi istoj patologiji. Takođe, postoji mnogo preklapanja sa drugim stanjima.
Kako danas obeležavamo važne datume? Koliko nas koštaju svadbe, rođendani i velika slavlja? Kada tradicija postaje finansijski teret i da li je skromno obeležavanje važnih datuma društveno prihvatljivo? Za emisiju „Tražim reč“ govore, event organizator Ivana Marinković, ekonomista Milorad Ilić i psihoterapeut Kristina Stanković.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto je UDB-a bila nervni sistem Jugoslavije? Kako se čuvao kult ličnosti i monopol na interpretaciju društva? Zašto sloboda nije politička dekoracija već suštinska dimenzija čoveka? Da li je UDB-a bila baštinik boljševičke tradicije i logike? O stradanja srpske humanističe inteligencije i njenoj egzistencijalnoj drami tokom Titove vladavije kao i potrebi autoritarne vlasti da njen pogled na svet bude jedini izvor smisla - odgovore tražimo od istoričara Luke Filipovića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Vojne tenzije na Grenlandu. Postaje li Arktički prostor novo žarište svetskih sukoba? Da li je autonomija univerziteta ugrožena ili ona ne sme biti predmet političkih razmirica? Gosti jutra profesori Vladimir Obradović i Valentina Arsić Arsenijević. Vlada pred rekonstrukcijom? Spremaju li se velike promene u Nemanjinoj 11? Gost emisije ''Otvori oči'', ministar informisanja Boris Bratina.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Bečeju uhapsili su M. N. (34) iz Temerina, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju, saopštio je MUP.
Britanski premijer Kir Starmer našalio se u ponedeljak na račun sunčanih naočala koje je nosio francuski predsednik Emanuel Makron, koji mu je dan kasnije odgovorio "For sure", što je njegova izjava sa foruma u Davosu koja je, poput naočara, postala viralna.
Beograd će u sredu biti domaćin svečane dodele nagrada "Lideri u turizmu 2025", događaja koji okuplja najznačajnije aktere turističke industrije iz Srbije i regiona, a ceremonija će biti održana u 18 časova, u reprezentativnom prostoru Atrijuma Narodnog muzeja Srbije.
Kompanija Neurophos, koja između ostalih investitora ima i finansijsku podršku osnivača Microsofta Bila Gejtsa, privukla je nedavno veliku pažnju globalne tehnološke javnosti predstavljanjem nove generacije optičkih procesora zasnovanih na "silikonskoj fotonici".
Al Kapone, jedan od najpoznatijih američkih gangstera, poznat i kao "Lice sa ožiljkom", stekao je slavu tokom ere prohibicije kao šef Čikaške organizacije. Zajedno sa Džonijem Torijom, kontrolisao je distribuciju ilegalnog alkohola, što je bio glavni izvor njegovog ogromnog bogatstva.
Uzgajivačica pasa Željka Banda Nikolić već devet godina živi u Laplandu, u Finskoj, u koju ju je odvela ljubav prema godišnjem dobu koje tamo dominira, Aurori borealis i haskijima. Za portal Newsmax Balkans Željka je govorila o svom životnom putu, uzgajanju pasa i životu na minus 40.
Ljubitelji pandi okupili su se u zoološkom vrtu u Tokiju kako bi se oprostili od poslednje dve džinovske pande u Japanu, dugogodišnjeg simbola kinesko-japanskog prijateljstva, dva dana pre njihovog odlaska u Kinu, dok su posete zainteresovanih ljubitelja prevazišle unapred određene kapacitete vrta.
Komentari (0)