Razvijen novi test krvi koji dijagnostikuje sindrom hroničnog umora
Foto: Envato
Naučnici su otkrili jedinstven metabolički potpis sindroma hroničnog umora, poznatog i kao mijalgični encefalomijelitis (CFS), u krvi pacijenata sa teškim simptomima.
Izvor: RTS
14.10.2025. 11:26
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Korišćenjem čak 200 biomarkera iz krvi, istraživači sa Univerziteta Istočna Anglija i biotehnološke kompanije "Oksford bajodajnamiks" tvrde da su razvili test koji može dijagnostikovati CFS sa 96 odsto tačnosti.
"Ovo je značajan korak napred. Znamo da neki pacijenti prijavljuju da ih ignorišu ili im čak govore da je njihova bolest 'samo u njihovoj glavi'. Prvi put imamo jednostavan test iz krvi koji može pouzdano da identifikuje sindrom hroničnog umora – što potencijalno može transformisati način na koji dijagnostikujemo i lečimo ovu složenu bolest", kaže molekularni biolog Dmitri Pšežetski sa UEA, prenosi RTS.
Nije neobično vratiti se kući s posla nakon iscrpljujućeg dana i ne poželeti ništa više nego odmah leći u krevet. Međutim, naučnici su utvrdili da se zbog konzumiranja određenih namirnica možete osećati još umornije.
Simptomi koji utiču na vaš san mogu da ukažu na kognitivno propadanje pre nego što primetite druge znake upozorenja. Stručnjaci upozoravaju da se neki od karakterističnih znakova demencije mogu pojaviti tokom noći.
Otkriće budi nadu kod onih koji traže odgovore za svoj hronični bol, vrtoglavicu i simptome nalik gripu, ali više nezavisnih stručnjaka i organizacija ostaje oprezno prema ovim brojkama.
Alaster Miler, penzionisani lekar koji nije učestvovao u istraživanju, kaže da je takav nivo tačnosti "gotovo nečuven za ovu vrstu testa, tako da je ovo prilično izuzetna tvrdnja".
"Bojim se da bi ovo moglo da se ispostavi kao još jedan lažni zrak nade, lansiran sa mnogo pompe, koji će nerealno podići očekivanja pacijenata", dodaje Miler.
Oslanjanje na brojne biomarkere
Za razliku od ranijih istraživanja krvnih testova za CFS, nova studija se oslanja na brojne biomarkere, a ne samo na jedan ili dva.
Ipak, "jak sistemski" signal koji je pronađen kod teško pogođenih pacijenata bio je jak samo kada se uporedi sa zdravim osobama.
Studija nije analizirala krv osoba sa umerenim ili blagim oblikom CFS, niti pacijenata sa drugim stanjima koja mogu izazvati slične simptome. Sve to je neophodno za razvoj pravog dijagnostičkog testa.
Foto: Envato
Statističar Kevin Makonvej, koji takođe nije bio uključen u istraživanje, objašnjava da "nema garancije" kako bi test funkcionisao kod ljudi sa drugim hroničnim bolestima, poput raka ili autoimunih poremećaja.
Ranije ove godine, naučnici su pregledali postojeća istraživanja o biomarkerima u krvi kod CFS i zaključili da, iako još ne postoji praktičan test, novi rezultati pokazuju obećavajuće potencijale za buduću kliničku primenu.
Kada će se to dogoditi, ostaje nepoznato. Godinama unazad, naučnici širom sveta isprobavali su različite pristupe dijagnostikovanju CFS, sa različitim stepenom uspeha.
Nedavno istraživanje zasniva se na epigenetskim promenama, koje se dešavaju kada naše okruženje ili ponašanje promene način na koji se naši geni izražavaju.
Naučni tim je testirao epigenetske regulatore kod 47 pacijenata sa teškim oblikom CFS i 61 zdrave osobe iste starosne dobi. Korišćenjem 200 ovih markera, testovi su mogli tačno da identifikuju osobu sa CFS u 96 odsto slučajeva.
Jedan od razloga zašto je CFS tako teško dijagnostikovati jeste taj što su njegovi simptomi izuzetno promenljivi na gotovo svaki način. Danas nije poznato da li svi pacijenti pate od istog osnovnog uzroka ili više različitih uzroka doprinosi istoj patologiji. Takođe, postoji mnogo preklapanja sa drugim stanjima.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
09:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U drugoj epizodi serijala Put znanja vraćamo se na sam početak domaće inovatorske priče. U Muzeju nauke i tehnike obeleženo je 100 godina od prvog srpskog patenta – simbola vremena kada su ideje počele da dobijaju pravnu i društvenu vrednost. Autori izložbe, Dušan Petrović i Saša Šepec, predstavili su značaj ovog jubileja kroz priču o tome kako je sve počelo. Nakon toga odlazimo u Savez pronalazača Srbije, gde nam je predsednik Saveza, Željko Zdravković, predstavio ulogu Saveza, značaj pronalazaštva danas i načine na koje se neguje tradicija srpskih pronalazača. Na ovaj način povezujemo prošlost i sadašnjost, pokazujući da je pronalazaštvo i dalje deo našeg kulturnog i naučnog identiteta.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li društvo uopšte razume kroz šta žena prolazi posle porođaja i imamo li razvijenu svest od čega je sve treba poštedeti? Znači li postporođajna depresija da žena ne voli svoje dete i kako se izboriti sa postporođajnom tugom? Zašto se od majke očekuje da sve može? Koliko žena u Srbiji prolazi kroz postporođajnu depresiju, a da to nikome ne kaže? Za emisiju “Tražim reč” govore dr Maja Milosavljević Marković psihijatar, patronažna sestra Tamara Obućina, autorka platforme @nisam.samomama Jelena Teofilović, majka devetoro dece Vesna Milićević, direktorka Centra za mamae Jovana Ružičić i osnivačica MAMF konferencije Meliha Žiško.
specijal
11:00
AVANTURA BALKAN
"Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" u drugoj epizodi vas vodi kroz prelepu Barselonu, a takmičari će nastaviti svoju trku gde će pobednik osvojiti 5000e. Dušan će im ostavljati tajne tragove kod Sagrada Familije, Kuće Batiljo i čuvene pijace La Bukerije, a takmičarima će zadatak biti da ih pronadju.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Veliki kvar na primarnom snabdevanju električnom energijom celokupnog beogradskog vodovodnog sistema je popravljen, saopšteno je iz Javnog komunalnog preduzeća "Beogradski vodovod i kanalizacija".
Policija u Kruševcu uhapsila je L. B. (19) i A. K. (18) zbog sumnje da su u gradskom parku noćas oštrim predmetom usmrtili mladića (22), koji je od zadobijenih povreda preminuo u bolnici.
Nepravnosnažnim rešenjem Višeg suda u Nišu odbijen je kao neosnovan predlog Višeg javnog tužilaštva za određivanje pritvora osumnjičenom Lj. P. (74) iz okoline Žitorađe, koji je 4. maja uhapšen zbog sumnje da je pokušao da obljubi devojčicu (12), saznaje portal Newsmax Balkans.
Kardio trening smatra se idealnim za zdravlje srca, kondiciju i potrošnju kalorija, a stručnjaci ističu da je preporučljivo da se kombinuje sa vežbama snage.
Stručnjaci upozoravaju da problem kod mršavljenja nije samo količina hrane, već i njen sastav, jer ultraprerađene namirnice podstiču prejedanje, dok proteini i vlakna duže održavaju osećaj sitosti i olakšavaju kontrolu kalorija.
Trudnoća je poseban i lep period, ali sa sobom često donosi i određene fizičke tegobe, među kojima su bolovi u donjem delu leđa jedni od najčešćih. Oni nastaju kao posledica brojnih fizičkih i hormonskih promena kroz koje telo trudnice prolazi.
Ako postoji nešto što dodirujemo gotovo koliko i telefon, to su tastatura, miš, tablet i punjači. Razlika je samo u tome što ih mnogo ređe čistimo - iako se na njima skuplja sve: prašina, masnoća sa ruku, mrvice hrane i bakterije.
Sa dolaskom toplijeg vremena, Beogradom se, pored mirisa lipa, širi i dobro poznato zujanje. Svake godine stiče se utisak da je komaraca "nikad više", ali stručnjaci objašnjavaju da situacija nije alarmantna, već je reč o prirodnom ciklusu i aktivaciji određenih vrsta komaraca.
Instagram će prestati da šifruje privatne poruke između korisnika, nakon kritike od strane organa za sprovođenje zakona i bezbednosti dece zbog ove funkcije.
Prvo mesto na listi najboljih evropskih destinacija za solo putovanja u 2026. godini zauzela je Italija, prema indeksu koji je sastavila Much Better Adventures.
Komentari (0)