Razvijen novi test krvi koji dijagnostikuje sindrom hroničnog umora
Naučnici su otkrili jedinstven metabolički potpis sindroma hroničnog umora, poznatog i kao mijalgični encefalomijelitis (CFS), u krvi pacijenata sa teškim simptomima.
Izvor: RTS
14.10.2025. 11:26
Foto: Envato
Korišćenjem čak 200 biomarkera iz krvi, istraživači sa Univerziteta Istočna Anglija i biotehnološke kompanije "Oksford bajodajnamiks" tvrde da su razvili test koji može dijagnostikovati CFS sa 96 odsto tačnosti.
"Ovo je značajan korak napred. Znamo da neki pacijenti prijavljuju da ih ignorišu ili im čak govore da je njihova bolest 'samo u njihovoj glavi'. Prvi put imamo jednostavan test iz krvi koji može pouzdano da identifikuje sindrom hroničnog umora – što potencijalno može transformisati način na koji dijagnostikujemo i lečimo ovu složenu bolest", kaže molekularni biolog Dmitri Pšežetski sa UEA, prenosi RTS.
Nije neobično vratiti se kući s posla nakon iscrpljujućeg dana i ne poželeti ništa više nego odmah leći u krevet. Međutim, naučnici su utvrdili da se zbog konzumiranja određenih namirnica možete osećati još umornije.
Simptomi koji utiču na vaš san mogu da ukažu na kognitivno propadanje pre nego što primetite druge znake upozorenja. Stručnjaci upozoravaju da se neki od karakterističnih znakova demencije mogu pojaviti tokom noći.
Otkriće budi nadu kod onih koji traže odgovore za svoj hronični bol, vrtoglavicu i simptome nalik gripu, ali više nezavisnih stručnjaka i organizacija ostaje oprezno prema ovim brojkama.
Alaster Miler, penzionisani lekar koji nije učestvovao u istraživanju, kaže da je takav nivo tačnosti "gotovo nečuven za ovu vrstu testa, tako da je ovo prilično izuzetna tvrdnja".
"Bojim se da bi ovo moglo da se ispostavi kao još jedan lažni zrak nade, lansiran sa mnogo pompe, koji će nerealno podići očekivanja pacijenata", dodaje Miler.
Oslanjanje na brojne biomarkere
Za razliku od ranijih istraživanja krvnih testova za CFS, nova studija se oslanja na brojne biomarkere, a ne samo na jedan ili dva.
Ipak, "jak sistemski" signal koji je pronađen kod teško pogođenih pacijenata bio je jak samo kada se uporedi sa zdravim osobama.
Studija nije analizirala krv osoba sa umerenim ili blagim oblikom CFS, niti pacijenata sa drugim stanjima koja mogu izazvati slične simptome. Sve to je neophodno za razvoj pravog dijagnostičkog testa.
Foto: Envato
Statističar Kevin Makonvej, koji takođe nije bio uključen u istraživanje, objašnjava da "nema garancije" kako bi test funkcionisao kod ljudi sa drugim hroničnim bolestima, poput raka ili autoimunih poremećaja.
Ranije ove godine, naučnici su pregledali postojeća istraživanja o biomarkerima u krvi kod CFS i zaključili da, iako još ne postoji praktičan test, novi rezultati pokazuju obećavajuće potencijale za buduću kliničku primenu.
Kada će se to dogoditi, ostaje nepoznato. Godinama unazad, naučnici širom sveta isprobavali su različite pristupe dijagnostikovanju CFS, sa različitim stepenom uspeha.
Nedavno istraživanje zasniva se na epigenetskim promenama, koje se dešavaju kada naše okruženje ili ponašanje promene način na koji se naši geni izražavaju.
Naučni tim je testirao epigenetske regulatore kod 47 pacijenata sa teškim oblikom CFS i 61 zdrave osobe iste starosne dobi. Korišćenjem 200 ovih markera, testovi su mogli tačno da identifikuju osobu sa CFS u 96 odsto slučajeva.
Jedan od razloga zašto je CFS tako teško dijagnostikovati jeste taj što su njegovi simptomi izuzetno promenljivi na gotovo svaki način. Danas nije poznato da li svi pacijenti pate od istog osnovnog uzroka ili više različitih uzroka doprinosi istoj patologiji. Takođe, postoji mnogo preklapanja sa drugim stanjima.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
13:00
EXPO 2027-MOĆ IGRE (R)
Specijalizovane međunarodne izložbe je „Igra(j) za čovečanstvo: Sport i muzika za sve“. Kako je nastala i kako se oblikovala ideja s namerom da se jedna značajna međunarodna izložba održi u Srbiji?
dokumentarni
13:30
PORTAL (R)
Počela nova faza sukoba u Iranu. Da li je Trampu teže da vodi rat nego njegovim prethodnicima? O posledicama konflikta na Bliskom istoku za svet i posebno za Ukrajinu razgvaramo s Aleksandrom Mitićem iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
PERSPEKTIVA
Veštačka inteligencija i sintetička biologija neverovatnom brzinom menjaju svet i ulogu čovečanstva u njemu. Razvoj je toliko evidentan da je već nezamislivo obično funkcionisanje bez upotrebe veštačke inteligencije. Kada je sve počelo? Da li bi mašine možda postale potpuno samostalne u delovanju i nezavisne od ljudskih odluka? Kakve mogućnosti, ali i kakve opasnosti krije spoj veštačke inteligencije i sintetičke biologije? Da li možemo usporiti starenje i otkloniti većinu poznatih bolesti? Konačno, gde su Makedonija i region na polju veštačke inteligencije i sintetičke biologije i da li postoji mogućnost za značajniju ulogu? Na ova i mnoga druga pitanja u novoj Perspektivi svoj odgovor daje Orce Simov, univerzitetski profesor, pionir na polju veštačke inteligencije u Makedoniji.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Ministar unutrašnjih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić prebačen je sa intenzivne nege i skinut je sa respiratora, potvrdio je za portal Newsmax Balkans ministar bez portfelja i potpredsednik Glavnog odbora SPS Novica Tončev.
Opštinska izborna komisija u Aranđelovcu odbila je zahtev Nemanje Sarića za povlačenje izborne liste "Studenti za Aranđelovac - Mladost pobeđuje" koja je podneta 5. marta u 22.34, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Mač koji potiče iz vremena krstaških ratova proveo je vekove zatrpan peskom i obrastao školjkama i drugim morskim organizmima na mediteranskoj obali Izraela, sve dok jedan student nije primetio njegov balčak kako viri iz morskog dna.
Prema novom istraživanju, jednostavna promena večernje rutine, konkretno prestanak konzumiranja hrane najmanje tri sata pre odlaska na spavanje, mogla bi pozitivno da utiče na zdravlje srca i metabolizam.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, smatraju iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Veštačka inteligencija je poslednjih nekoliko godina suštinski promenila način na koji funkcionišu kako velike svetske IT kompanije i tehnološki giganti, tako i male lokalne kompanije.
Zašto su "hvala" i "izvini" postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta danas prava mera pristojnosti?
Orašasti plodovi bogati su proteinima, vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Takođe, ova mešavina hranljivih materija može pomoći ljudima da održe krvni pritisak na zdravijim nivoima.
Gojazni su i mlađi i stariji i muškarci i žene. Sve je više onih koji se bore sa viškom kilograma, a prema procenama stručnjaka biće ih sve više. Posledice su brojne, jer gojaznost utiče na kvalitet, ali i dužinu života.
Komentari (0)