Spavamo sat duže, ali smo umorniji: Kako prelazak na zimsko računanje vremena utiče na zdravlje

Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje. Iako dobijamo sat više sna, neizbežno je da se osećamo umornije i bez energije. Lekar specijalista opšte medicine prim. dr Biserka Obradović pojasnila je kako ta promena utiče na organizam i kako se najlakše prilagoditi.

25.10.2025. 09:00

Spavamo sat duže, ali smo umorniji: Kako prelazak na zimsko računanje vremena utiče na zdravlje

Dr Obradović je istakla da prelazak na zimsko računanje vremena, kod većine ljudi ne izaziva veće zdravstvene probleme. Međutim, osobe starije životne dobi i hronični bolesnici mogu osetiti blagu nelagodnost i poteškoće u prilagođavanju.

"Kod mlađih ljudi praktično nema nikakvih promena. Mladi često putuju, menjaju vremenske zone i razlike u satima, pa im organizam lako podnosi ovakve promene. Problem je izraženiji kod starijih osoba koje imaju ustaljen ritam - u isto vreme idu na spavanje, uzimaju lekove i obroke", ukazala je doktorka za portal Newsmax Balkans.

Prema njenim rečima, naš organizam ima cirkadijalni ritam, unutrašnji biološki sat koji određuje kada smo umorni, gladni ili pospani.

"Stariji ljudi, naročito hronični bolesnici, strogo se drže svog rasporeda. Kada dođe do pomeranja sata, često su zbunjeni kada treba da uzmu terapiju, što može izazvati blagu nervozu i nesigurnost", navela je doktorka.

Kako uzimati terapiju kada se pomere kazaljke na satu

Prema njenim rečima, kao najjednostavnije rešenje, preporučuje se postepeno prilagođavanje.

"Šest dana pre promene vremena, savetujem da hronični bolensici lekove počnu da uzimaju po deset minuta ranije svakog dana. Tako će se do momenta prelaska već naviknuti na novi ritam. Druga opcija je da, ukoliko nisu uspeli ranije da se prilagode, jednostavno pomere terapiju za sat vremena unazad kada dođe do promene vremena", savetuje naša sagovornica.

Foto: Envato

Dr Obradović je istakla da je najizraženiji problem psihičke prirode, ljudi osećaju kao da im je "ukraden" jedan sat dana.

"Obično se oseća blaga nervoza ili napetost, jer naš biološki sat nije odmah usklađen sa stvarnim. Ipak, sve se vraća u normalu u roku od 10 do 14 dana", rekla je doktorka.

Dodala je da je kod mlađih i radno aktivnih osoba, prilagođavanje mnogo brže.

"Većina nas ni nema ustaljeno vreme za obroke i odmor, pa promenu praktično i ne osetimo. Jedino prvog dana imamo utisak da je dan kraći, ali s druge strane, spavamo sat vremena duže", pojasnila je naša sagovornica.

Saveti za lakšu adaptaciju

Kako bi se organizam što brže privikao, dr Obradović je preporučila:

- da se terapija uzima u približno isto vreme, uz postepeno pomeranje;

- da se obezbedi dovoljno sna i boravka na dnevnom svetlu.

Kako je navela, nema razloga za zabrinutost.

"Radno sposobni ljudi promenu ne osećaju duže od dva do tri dana. Sve se brzo stabilizuje", zaključila je doktorka.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)