Iako širom sveta postoji na desetine hiljada vrhunskih stručnjaka koji na dnevnom nivou prate nove viruse, njih je jednostavno toliko veliki broj da se mnogi 'provuku' ispod radar stručnjaka.
Ovaj virus koristi propuste u NFC tehnologiji bezkontaktnog plaćanja za koje se koriste smartfoni (tap to pay, dodirni za plaćanje). Virus je u mogućnosti da 'klonira' podatke koji se šalju prilikom ovakvog plaćanja, te da ih pošalje nazad hakerima, koji ih onda mogu iskoristiti kao da su oni zapravo pravi vlasnici naloga.
Foto: Envato
Iako gotovo svi NFC Tap-to-pay sistemi koriste 'dinamičke kodove' da spreče zloupotrebe hakeri su našli način i da ovaj metod zaobiđu, najčešći šaljući obaveštenje da je potrebno ponovo uneti PIN kod (glavnu šifru) naloga. Kada se ovo desi, virus u pozadini kopira sve finansijske podatke na uređaju. Virus se najčešće širi putem zaraženih SMS poruka sa linkovima ka malicioznim web straniciama, ili email porukama koje takođe sadrže štetne linkove. Neke od verzija 'NGate' virusa čak mogu i da kopiraju podatke o platnim karticama sa uređaja.
Iako se poslednje dve godine tehnološka industrija u celom svetu posvetila razvoju modela veštačke inteligencije i njihovoj primeni u što više oblasti i kroz različite industrije, investitori i ekonomisti upozoravaju da ovakva ulaganja mogu lako biti ne samo bez profita, već i propasti.
Poslednja dva meseca na većini društvenih mreža, pre svega Facebook i TikTok, pojavilo se na hiljade novih stranica i naloga koji imaju zajedničku temu - objave i fotografije ruskog predsednika Vladimira Putina.
Inače, broj ovakvih virusai malwarea, kako za smartfone tako i za kompjutere, je u velikom porastu poslednjih godina, uporedo sa rastom korisnika bezgotovinskog plaćanja. Neke hakerske grupe čak razvijaju i sopstveni 'RMM' (eng. Remote Monitoring and Management) softvere, tzv. 'pogled preko ramena', koji mogu da u kompjuterima finansijskih institucija budu skriveni mesecima, pa čak i godinama, za koje vreme hakeri prikupljaju i kopiraju sve informacije do koji mogu da dođu.
I Evropska unija je nedavno upozorila na porast broja sajber napada vezanih za sektor finansija, ali i na činjenicu da sada tzv. 'exploit' napadi čime gotovo polovinu svih sajbet napada hakera.
Usled rata na bliskom istoku planovi za letovanje se menjaju, gejmeri sve češće pričaju o duševnoj praznini posle omiljene igre, a na Kopaoniku konkurencija tera ugostitelje da budu sve bolji. Uz to, TikTok i ’second hand’ moda menjaju način na koji kupujemo, kombinujemo i gledamo odeću. U najnovijem izdanju emisije BIZLife Week saznajte kako se danas mešaju odmor, navike, trendovi i stil života.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Gost emisije je Želimir Nešković, delegat PDP u Domu naroda BiH. Da li će prijedlog Zakona o akcizama dobiti podršku ili će Dom naroda ostati u blokadi? Evropski zakoni na čekanju a lista primjedbi na sadržaj zakona nikad duža, može li se BiH pomjeriti na EU putu ili se stagnacija očekuje do oktobarskih izbora?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li je čitanje danas privilegija ili navika koja nestaje? Da li se ljubav prema čitanju rađa u školi ili u kući? Šta decu više privlači ilustracije u knjizi ili video sadržaji na telefonu? Za emisiju „Tražim reč“ govore, pisci za decu Vesna Aleksić i Toma Nedić i učitelj i pisac Dušan Pejčić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
U periodima kada se mnogi suočavaju sa neizvesnošću, krizama i brzim promenama, bilo da se radi o bitnim događajima, ličnim prekretnicama ili profesionalnim pritiscima, osećaj preplavljenosti i stresa postaje uobičajen.
Insulinska rezistencija nastaje kada stanice vašeg tela postanu manje osetljive na insulin, koji reguliše nivo šećera u krvi (glukoze). Konzumiranje ishrane bogate hranjivim sastojcima, vlaknima, magnezijumom i proteinima može pomoći u preokretanju insulinske rezistencije.
Širom sveta se obeležava 1. april - Dan šale, kada ljudi tradicionalno prave bezazlene podvale. Ovaj običaj ima dugu istoriju, različite tradicije po zemljama i brojne poznate šale koje su kroz vreme zbunjivale javnost.
Posiveli beli veš čest je problem u domaćinstvima, posebno nakon višekratnog pranja ili nepravilnog razdvajanja odeće. Iako na prvi pogled deluje da je takvu odeću teško spasiti, postoje metode koje mogu pomoći da se beloj tkanini vrati svežina i svetlina.
Kosa ne raste od šampona, već od onoga što se unosi u telo. Kosa je zapravo ogledalo unutrašnjeg zdravlja i prvi signal da organizmu nedostaju ključni gradivni blokovi. Umesto skupih površinskih tretmana, tajna bujne frizure krije se u pametnom hranjenju folikula iznutra.
Komentari (0)