Zašto stopa obolevanja od raka štitne žlezde raste brže od drugih oblika kancera
Rak štitne žlezde je u većini slučajeva izlečiv, ali lekari su zabrinuti koliko brzo stopa broja obolelih vrtoglavo raste u odnosu na bilo koji drugi rak, uprkos napretku medicine. Šta stoji iza ove misteriozne epidemije?
Izvor: BBC
19.11.2025. 23:40
Foto: Envato
Štitna žlezda se nalazi u osnovi vrata, odmah ispod Adamove jabučice. Njen zadatak je da oslobađa hormone koji regulišu srčani ritam, krvni pritisak, telesnu temperaturu i težinu.
Rak štitne žlezde nastaje kada ćelije unutar štitne žlezde počnu nekontrolisano da rastu i dele se, formirajući tumor. Ove abnormalne ćelije mogu da napadnu okolna tkiva i potencijalno se prošire na druge delove tela, piše BBC.
Novi Pazar oduvek važi za grad dobre hrane, trgovine, domaćina, ali i mesta gde se još uvek samo muškarci bave pojedinim poslovima, kao što je ugostiteljstvo. Dugogodišnju praksu prekinula je Sumeja Numanović koja je odlučila da postane prva novopazarska ugostiteljka.
Pneumokokne infekcije mogu dovesti do ozbiljnih oboljenja uključujući meningitis, sepsu, upalu uha, teške upale pluća, a u pojedinim slučajevima i do smrtnog ishoda. Iako je vakcina dostupna, obuhvat imunizacijom kod starijih osoba i osoba koje su u riziku i dalje je zabrinjavajuće nizak.
Prema bazi podataka Surveillance, Epidemiology, and End Results (Seer) - sistemu za prijavljivanje raka u Sjedinjenim Državama - incidenca raka štitne žlezde u SAD se više nego utrostručila između 1980. i 2016. godine, porasla je sa 2,39 na 7,54 na 100.000 kod muškaraca i sa 6,15 na 21,28 na 100.000 kod žena.
Šta stoji iza ovog porasta broja slučajeva?
Prvi osumnjičeni je velika količina jonizujućeg zračenja. Odavno je poznato da izlaganje velikim količinama jonizujućeg zračenja u detinjstvu može izazvati rak štitne žlezde. U godinama nakon nuklearne nesreće u Černobilju 1986. godine, stope bolesti su naglo porasle kod dece u Belorusiji, Ukrajini i Rusiji.
Jedna studija je otkrila da se među preživelima atomske bombe u Japanu oko 36 odsto slučajeva raka štitne žlezde od 1958. godine može pripisati izlaganju zračenju u detinjstvu. Ali u drugim delovima sveta nije bilo nuklearnih katastrofa tokom osamdesetih ili devedesetih koje bi mogle da objasne takav porast.
U početku su stručnjaci bili zbunjeni, međutim, na kraju se pojavilo objašnjenje - da li bi bolja dijagnostika mogla da bude "kriva".
Bolje dijagnostičke metode
Osamdesetih godina prošlog veka, lekari su prvi put počeli da koriste ultrazvuk štitne žlezde, tehniku snimanja koja koristi zvučne talase za stvaranje slika štitne žlezde. Ovo je omogućilo lekarima da otkriju veoma male karcinome štitne žlezde koji im ranije nisu bili vidljivi.
Zatim, devedesetih godina, lekari su takođe počeli da sakupljaju ćelije iz sumnjivih kvržica kako bi utvrdili da li su kancerogene, tehnikom poznatom kao biopsija tankom iglom.
Drugi dokazi takođe su potvrdili teoriju o prekomernoj dijagnozi. Na primer, dok su se stope karcinoma štitne žlezde ubrzavale, smrtnost od raka štitne žlezde izgleda da je ostala stabilna.
U međuvremenu, incidenca raka štitne žlezde je naglo porasla u Južnoj Koreji kada je uveden nacionalni program skrininga za rak štitne žlezde. Ponovo je pala kada je program smanjen.
Nepotrebne terapijske procedure
Sada znamo da mali papilarni karcinomi štitne žlezde obično sporo rastu i često dobro reaguju na lečenje.
Retko su fatalni i imaju dobru prognozu. Ali u to vreme, prekomerno dijagnostikovanje ovih karcinoma dovela je do brojnih nepotrebnih medicinskih intervencija, uključujući potpuno uklanjanje štitne žlezde, nakon čega je usledio tretman radioaktivnim jodom radi uklanjanja preostalih ćelija.
Hirurška intervencija ponekad može dovesti do paralize glasnih žica, dok tretman radioaktivnim jodom takođe može povećati rizik od sekundarnih karcinoma.
U SAD su od tada napravljene promene u kliničkoj praksi tako da se radioaktivni jod sada koristi samo za lečenje agresivnih karcinoma, dok su doze značajno umanjene kako bi se smanjio rizik od neželjenih efekata. Umesto potpunog uklanjanja štitne žlezde, lekari je često delimično uklanjaju ili preduzimaju pristup budnog čekanja.
Zahvaljujući ovakvom pristupu, najnovija statistika kompanije Seer ukazuje da su slučajevi raka štitne žlezde sada stabilizovani u SAD.
Ipak, tokom poslednjih nekoliko godina, neki naučnici su tvrdili da prekomerna dijagnostika sama po sebi ne može da objasni sve aspekte porasta broja obolelih.
Gojaznost
Jedan od glavnih osumnjičenih faktora je gojaznost, čija je prevalencija u porastu od osamdesetih, posebno u SAD i drugim razvijenim zemljama. Kohortne studije, koje počinju sa zdravom populacijom, a zatim se prate tokom vremena, izgleda da pokazuju vezu između prekomerne težine i rizika od raka štitne žlezde.
Foto: Envato
Ljudi sa visokim indeksom telene mase (BMI) su u 50 odsto većem riziku da im se dijagnostikuje rak štitne žlezde tokom života u poređenju sa osobama sa normalnim BMI.
Na primer, osobe sa visokim nivoom hormona koji stimuliše štitnu žlezdu (TSH), hormona koji proizvodi hipofiza i koji reguliše funkciju štitne žlezde, takođe imaju tendenciju da imaju viši BMI.
Četvrti osumnjičeni: hemikalije
Naučnici sumnjaju da bi "hemikalije koje ometaju endokrini sistem" (HE) koje se nalaze u uobičajenim kućnim proizvodima i organskim pesticidima mogle biti odgovorne. To su hemikalije koje imitiraju, blokiraju ili ometaju hormone u telu.
Primeri uključuju perfluoroaktansku kiselinu (PFOA) i perfluorooktansulfonsku kiselinu (PFOS), koje se nalaze u predmetima od posuđa za kuvanje i papirne ambalaže za hranu do proizvoda za ličnu negu, tepiha i pene za gašenje požara.
Međutim, dokazi koji povezuju takve hemikalije sa rakom štitne žlezde su nedosledni.
Elementi u tragovima
Druge studije ukazuju da elementi u tragovima mogu igrati ulogu. Elementi u tragovima su hemijski elementi koji su živim organizmima potrebni samo u veoma malim količinama. Međutim, oni su vitalni za funkciju štitne žlezde.
Postojale su hipoteze o elementima u tragovima povezanim sa vulkanskim erupcijama.
Foto: AP/The Russian Academy of Sciences' Vulcanology Institute/Yury Demyanchuk
Tako je pokazano da su cink, kadmijum i neke druge hemikalije, poput vanadijuma, prisutne u ovim sredinama, zajedno sa visokim stopama raka štitne žlezde, ali nije bilo mnogo dobro osmišljenih epidemioloških studija koje bi potvrdile direktnu vezu.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Anksioznost. Depresija. Sati izgubljeni pred ekranom. Nedostatak konkurencije, vršnjačko nasilje Danska je rekla – DOSTA. Donose zakon o zabrani društvenih mreža za mlađe od 15 godina. Da li je ovo spas za mentalno zdravlje naše dece ili opasan korak ka cenzuri i "zabranjenom voću"? Da li je kasno za našu decu? Gosti: Ivana Todorić, psihoterapeut, Nataša Andonovski, specijalni pedagog i Nenad Bumbić, novinar.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Posle konferencije o klimi - COP30 u Brazilu pitanje je gde je svet 10 godina nakon Pariskog sporazuma? Da li planeta ide ka sigurnosti ili ka povećanju temperature za +3°C? Zašto je COP30 „trenutak istine“ i šta to znači za našu energiju, poljoprivredu, zdravlje i živote? Odgovore tražimo od dr Danijela Božanić, ekspertkinje za klimatske promene.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Vozilo za prevoz državnog novca oteto je u ponedeljak oko 17.50 na putu Novi Pazar - Raška, kod mesta Kućane, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans u Policijskoj upravi Kraljevo.
Na teritoriji Srbije uhapšeno je 18 osoba zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična dela udruživanje radi vršenja krivičnih dela, falsifikovanje isprave u produženom trajanju i zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju.
Za nastavnike i učenike svih razreda Pete beogradske gimnazije koji žele da rade i pohađaju nastavu, obrazovno-vaspitni rad biće organizovan u prostorijama dve osnovne škole na opštini Palilula, saopštilo je Ministarstvo prosvete.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Odeljenja za borbu protiv korupcije Uprave kriminalističke policije, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Kraljevu, uhapsili su B. K. (45) iz Aranđelovca, koji je osumnjičen da je izvršio krivično delo pronevera u obavljanju privredne delatnosti.
Najnoviji pad sistema globalne internet kompanije Cloudflare, usled čega su bile nedostupne brojne onlajn usluge, društvene mreže i web sajtovi, pokazao je da je globalna mreža daleko složenija nego što se to zapravo mislilo.
Većina mašina za pranje veša nudi program pranja na 40 stepeni, koji se često smatra standardom za većinu odevnih predmeta. Međutim, pranje na ovoj temperaturi u većini slučajeva nije potrebno i može imati više negativnih posledica nego koristi.
Nedavna studija Univerziteta Utah objavljena u časopisu Science Advances, pokazuje kako keto dijeta utiče na telo tokom dužeg perioda i izaziva zabrinutost u vezi sa njenom ukupnom sigurnošću i efikasnošću za metaboličko zdravlje.
Prestanak rada sistema američke internet kompanije Cloudflare doveo je do pada dostupnosti velikog broja mreža, sajtova i sistema za skladištenje podataka širom sveta.
Postoji nepisano pravilo među bebama – ako je nešto na dohvat ruke, ide im u usta. Nije važno da li je to rukav njihove košulje, ključevi od auta ili blatnjava cipela. To je normalna faza razvoja deteta, a završava se između 15 meseci i dve godine starosti.
Mutacije u genu povezane sa Kronovom bolešću oduzimaju ključnim imunološkim ćelijama sposobnost da menjaju stanja, zbog čega one preterano reaguju i izazivaju upale.
Gubitak viška kilograma je veliki uspeh, ali nakon značajnog mršavljenja mnogi se suočavaju s problemom viška kože, naročito na stomaku i grudima. Koža je elastičan organ, ali nagli gubitak masnog tkiva može da dovede do opuštene kože koja se teško vraća u prvobitno stanje.
Sve veći broj roditelja okreće se ChatGPT-u za savete o vaspitanju dece, tražeći pomoć za sve, od problema u ponašanju do medicinskih dijagnoza kada su njihovi mališani bolesni.
Komentari (0)