Zašto stopa obolevanja od raka štitne žlezde raste brže od drugih oblika kancera
Foto: Envato
Rak štitne žlezde je u većini slučajeva izlečiv, ali lekari su zabrinuti koliko brzo stopa broja obolelih vrtoglavo raste u odnosu na bilo koji drugi rak, uprkos napretku medicine. Šta stoji iza ove misteriozne epidemije?
Izvor: BBC
19.11.2025. 23:40
Štitna žlezda se nalazi u osnovi vrata, odmah ispod Adamove jabučice. Njen zadatak je da oslobađa hormone koji regulišu srčani ritam, krvni pritisak, telesnu temperaturu i težinu.
Rak štitne žlezde nastaje kada ćelije unutar štitne žlezde počnu nekontrolisano da rastu i dele se, formirajući tumor. Ove abnormalne ćelije mogu da napadnu okolna tkiva i potencijalno se prošire na druge delove tela, piše BBC.
Novi Pazar oduvek važi za grad dobre hrane, trgovine, domaćina, ali i mesta gde se još uvek samo muškarci bave pojedinim poslovima, kao što je ugostiteljstvo. Dugogodišnju praksu prekinula je Sumeja Numanović koja je odlučila da postane prva novopazarska ugostiteljka.
Pneumokokne infekcije mogu dovesti do ozbiljnih oboljenja uključujući meningitis, sepsu, upalu uha, teške upale pluća, a u pojedinim slučajevima i do smrtnog ishoda. Iako je vakcina dostupna, obuhvat imunizacijom kod starijih osoba i osoba koje su u riziku i dalje je zabrinjavajuće nizak.
Prema bazi podataka Surveillance, Epidemiology, and End Results (Seer) - sistemu za prijavljivanje raka u Sjedinjenim Državama - incidenca raka štitne žlezde u SAD se više nego utrostručila između 1980. i 2016. godine, porasla je sa 2,39 na 7,54 na 100.000 kod muškaraca i sa 6,15 na 21,28 na 100.000 kod žena.
Šta stoji iza ovog porasta broja slučajeva?
Prvi osumnjičeni je velika količina jonizujućeg zračenja. Odavno je poznato da izlaganje velikim količinama jonizujućeg zračenja u detinjstvu može izazvati rak štitne žlezde. U godinama nakon nuklearne nesreće u Černobilju 1986. godine, stope bolesti su naglo porasle kod dece u Belorusiji, Ukrajini i Rusiji.
Jedna studija je otkrila da se među preživelima atomske bombe u Japanu oko 36 odsto slučajeva raka štitne žlezde od 1958. godine može pripisati izlaganju zračenju u detinjstvu. Ali u drugim delovima sveta nije bilo nuklearnih katastrofa tokom osamdesetih ili devedesetih koje bi mogle da objasne takav porast.
U početku su stručnjaci bili zbunjeni, međutim, na kraju se pojavilo objašnjenje - da li bi bolja dijagnostika mogla da bude "kriva".
Bolje dijagnostičke metode
Osamdesetih godina prošlog veka, lekari su prvi put počeli da koriste ultrazvuk štitne žlezde, tehniku snimanja koja koristi zvučne talase za stvaranje slika štitne žlezde. Ovo je omogućilo lekarima da otkriju veoma male karcinome štitne žlezde koji im ranije nisu bili vidljivi.
Zatim, devedesetih godina, lekari su takođe počeli da sakupljaju ćelije iz sumnjivih kvržica kako bi utvrdili da li su kancerogene, tehnikom poznatom kao biopsija tankom iglom.
Drugi dokazi takođe su potvrdili teoriju o prekomernoj dijagnozi. Na primer, dok su se stope karcinoma štitne žlezde ubrzavale, smrtnost od raka štitne žlezde izgleda da je ostala stabilna.
U međuvremenu, incidenca raka štitne žlezde je naglo porasla u Južnoj Koreji kada je uveden nacionalni program skrininga za rak štitne žlezde. Ponovo je pala kada je program smanjen.
Nepotrebne terapijske procedure
Sada znamo da mali papilarni karcinomi štitne žlezde obično sporo rastu i često dobro reaguju na lečenje.
Retko su fatalni i imaju dobru prognozu. Ali u to vreme, prekomerno dijagnostikovanje ovih karcinoma dovela je do brojnih nepotrebnih medicinskih intervencija, uključujući potpuno uklanjanje štitne žlezde, nakon čega je usledio tretman radioaktivnim jodom radi uklanjanja preostalih ćelija.
Hirurška intervencija ponekad može dovesti do paralize glasnih žica, dok tretman radioaktivnim jodom takođe može povećati rizik od sekundarnih karcinoma.
U SAD su od tada napravljene promene u kliničkoj praksi tako da se radioaktivni jod sada koristi samo za lečenje agresivnih karcinoma, dok su doze značajno umanjene kako bi se smanjio rizik od neželjenih efekata. Umesto potpunog uklanjanja štitne žlezde, lekari je često delimično uklanjaju ili preduzimaju pristup budnog čekanja.
Zahvaljujući ovakvom pristupu, najnovija statistika kompanije Seer ukazuje da su slučajevi raka štitne žlezde sada stabilizovani u SAD.
Ipak, tokom poslednjih nekoliko godina, neki naučnici su tvrdili da prekomerna dijagnostika sama po sebi ne može da objasni sve aspekte porasta broja obolelih.
Gojaznost
Jedan od glavnih osumnjičenih faktora je gojaznost, čija je prevalencija u porastu od osamdesetih, posebno u SAD i drugim razvijenim zemljama. Kohortne studije, koje počinju sa zdravom populacijom, a zatim se prate tokom vremena, izgleda da pokazuju vezu između prekomerne težine i rizika od raka štitne žlezde.
Foto: Envato
Ljudi sa visokim indeksom telene mase (BMI) su u 50 odsto većem riziku da im se dijagnostikuje rak štitne žlezde tokom života u poređenju sa osobama sa normalnim BMI.
Na primer, osobe sa visokim nivoom hormona koji stimuliše štitnu žlezdu (TSH), hormona koji proizvodi hipofiza i koji reguliše funkciju štitne žlezde, takođe imaju tendenciju da imaju viši BMI.
Četvrti osumnjičeni: hemikalije
Naučnici sumnjaju da bi "hemikalije koje ometaju endokrini sistem" (HE) koje se nalaze u uobičajenim kućnim proizvodima i organskim pesticidima mogle biti odgovorne. To su hemikalije koje imitiraju, blokiraju ili ometaju hormone u telu.
Primeri uključuju perfluoroaktansku kiselinu (PFOA) i perfluorooktansulfonsku kiselinu (PFOS), koje se nalaze u predmetima od posuđa za kuvanje i papirne ambalaže za hranu do proizvoda za ličnu negu, tepiha i pene za gašenje požara.
Međutim, dokazi koji povezuju takve hemikalije sa rakom štitne žlezde su nedosledni.
Elementi u tragovima
Druge studije ukazuju da elementi u tragovima mogu igrati ulogu. Elementi u tragovima su hemijski elementi koji su živim organizmima potrebni samo u veoma malim količinama. Međutim, oni su vitalni za funkciju štitne žlezde.
Postojale su hipoteze o elementima u tragovima povezanim sa vulkanskim erupcijama.
Foto: AP/The Russian Academy of Sciences' Vulcanology Institute/Yury Demyanchuk
Tako je pokazano da su cink, kadmijum i neke druge hemikalije, poput vanadijuma, prisutne u ovim sredinama, zajedno sa visokim stopama raka štitne žlezde, ali nije bilo mnogo dobro osmišljenih epidemioloških studija koje bi potvrdile direktnu vezu.
Beograd će 2027. godine biti svetska „prestonica igre“: od 15. maja do 15. avgusta održava se EXPO s temom „Igra(j) za čovečanstvo – Sport i muzika za sve“. Tada će na izložbenom prostoru države učesnice prikazati svoj doživljaj teme, ali i svoju kulturu i običaje. Na drugom Međunarodnom sastanku učesnika, predstavnici 138 država doneli su brojna pitanja, ali i predloge o tome kako bi trebalo da izgleda nastup na EXPO 2027.
dokumentarni
13:30
STAV DANA (R)
Evropska unija se uključuje u mirovne pregovore Rusije i Ukrajine… ili se ne uključuje? Različite informacije stižu iz Brisela. U Uniji žele da se prvo međusobno dogovore oko tema pregovora i uslova koje će postaviti Putinu, pa tek onda o imenu pregovarača. a to vreme spremaju novi paket sankcija Rusiji, dok Moskva upozorava da je rat sa Zapadom sve bliži. Taktika ili ne? Gosti Stava dana: Jadranka Joksimović, bivša ministarka za evropske integracije, i novinar Newsmax Balkansa Vlastimir Vidić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
PERSPEKTIVA
Za sada nedokazana špijunska afera u kabinetu makedonske predsednice ponovo otvara pitanje o radu makedonskih bezbednosnih službi. Kakav sistem rada, da li informacioni ili analitički po uzoru na zapadne države treba primenjivati i da li su makedonske službe zaista spremne za zaštitu nacionalnih interesa, analizira Zoran Ivanov bivši direktor makedonske kontraobaveštajne službe.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Koliko dece pobegne od kuće, a koliko njih postanu žrtve ozbiljnijih oblika kriminala? Ko je ugroženiji, dečaci ili devojčice? Koliko često roditelji prijavu nestanka odlažu misleći da će se dete samo vratiti i zašto je to opasno? Da li roditelji danas više kontrolišu decu ili ih zapravo manje poznaju? Za emisiju „Tražim reč“ govore predsednik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti Dejan Milutinović, generalni sekretar Biroa za borbu protiv trgovine ljudima Maja Jovanović, bivši inspektor Bratislav Timotijević, psihijatar Snežana Anđelić i osnivačica Romske ženske mreže Srbije Maja Simić.
Jedna od najpoštovanijih relikvija pravoslavnog sveta, Pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save na Vračaru, gde se svakodnevno okupljaju hiljade vernika iz Srbije i regiona.
Direktor policije Dragan Vasiljević potvrdio je da se tokom trenažnog leta srušio helikopter MUP Srbije i naveo da su povređena dva pilota, ali da nemaju teže povrede i nalaze se kod kuće.
Nakon uspešnog širenja u regionu, Newsmax nastavlja svoj evropski uspon, pokretanjem novog informativnog kanala Newsmax Polska koji kreće sa radom u junu i donosi "američki format" koji bi, prema najavama, trebalo da se izdvoji na već zasićenom poljskom tržištu.
ok čistimo police i bacamo ostatke hrane, bočice kečapa, majoneza ili senfa često ostaju zaboravljene mesecima, pa čak i godinama. Iako neki od ovih proizvoda imaju dug rok trajanja, drugi mogu postati ozbiljan rizik po zdravlje, izazvati stomačne tegobe, pa čak i teže infekcije.
Stručnjaci za parfeme ističu da mnogi ljudi nesvesno prave greške prilikom nanošenja parfema, što utiče na njegovu dugotrajnost i intenzitet. Savremeni pristup naglašava pravilnu tehniku, negu kože i očuvanje prirodne strukture mirisa.
Izgrizene cipele, izgrebana vrata, uništen nameštaj i prevrnuti predmeti često su prizori koji dočekuju vlasnike pasa koji pate od separacione anksioznosti.
Skidanje starih tapeta za mnoge je jedan od zahtevnijih kućnih poslova, ali uz nekoliko proverenih metoda ceo postupak može biti znatno jednostavniji nego što deluje na prvi pogled. Ipak, potrebno je vreme i strpljenje, naročito ako želite da izbegnete oštećenja zidova.
Holandske vlasti i Nacionalni centar za sajber bezbednost (NCSC) sproveli su jednu od najvećih evropskih operacija protiv sajber kriminala poslednjih godina, ugasivši takozvanu "botnet mrežu", sastavljenu od najmanje 17 miliona kompromitovanih uređaja širom sveta.
Ako vas brine što se ponekad ponašate previše agresivno, možda postoji način da povratite unutrašnji mir. Istraživanja pokazuju da jedan dodatak ishrani može da pomogne u smanjenju agresije i to za čak 28 odsto.
Bebe i deca više su sklona dehidraciji od odraslih osoba. Ukoliko je beba dehidrirala to znači da u organizmu ima manje tečnosti nego što je potrebno i to se može dogoditi ukoliko recimo mališan gubi tečnost zbog dijareje, povraćanja, groznice ili pojačanog znojenja.
Američka kompanija General Atomics razvija jednu od najnaprednijih bespilotnih borbenih letelica današnjice, MQ-20 Avenger, koja predstavlja spoj klasičnih dronova i budućih autonomnih borbenih sistema.
Komentari (0)