Zašto stopa obolevanja od raka štitne žlezde raste brže od drugih oblika kancera
Rak štitne žlezde je u većini slučajeva izlečiv, ali lekari su zabrinuti koliko brzo stopa broja obolelih vrtoglavo raste u odnosu na bilo koji drugi rak, uprkos napretku medicine. Šta stoji iza ove misteriozne epidemije?
Izvor: BBC
19.11.2025. 23:40
Foto: Envato
Štitna žlezda se nalazi u osnovi vrata, odmah ispod Adamove jabučice. Njen zadatak je da oslobađa hormone koji regulišu srčani ritam, krvni pritisak, telesnu temperaturu i težinu.
Rak štitne žlezde nastaje kada ćelije unutar štitne žlezde počnu nekontrolisano da rastu i dele se, formirajući tumor. Ove abnormalne ćelije mogu da napadnu okolna tkiva i potencijalno se prošire na druge delove tela, piše BBC.
Novi Pazar oduvek važi za grad dobre hrane, trgovine, domaćina, ali i mesta gde se još uvek samo muškarci bave pojedinim poslovima, kao što je ugostiteljstvo. Dugogodišnju praksu prekinula je Sumeja Numanović koja je odlučila da postane prva novopazarska ugostiteljka.
Pneumokokne infekcije mogu dovesti do ozbiljnih oboljenja uključujući meningitis, sepsu, upalu uha, teške upale pluća, a u pojedinim slučajevima i do smrtnog ishoda. Iako je vakcina dostupna, obuhvat imunizacijom kod starijih osoba i osoba koje su u riziku i dalje je zabrinjavajuće nizak.
Prema bazi podataka Surveillance, Epidemiology, and End Results (Seer) - sistemu za prijavljivanje raka u Sjedinjenim Državama - incidenca raka štitne žlezde u SAD se više nego utrostručila između 1980. i 2016. godine, porasla je sa 2,39 na 7,54 na 100.000 kod muškaraca i sa 6,15 na 21,28 na 100.000 kod žena.
Šta stoji iza ovog porasta broja slučajeva?
Prvi osumnjičeni je velika količina jonizujućeg zračenja. Odavno je poznato da izlaganje velikim količinama jonizujućeg zračenja u detinjstvu može izazvati rak štitne žlezde. U godinama nakon nuklearne nesreće u Černobilju 1986. godine, stope bolesti su naglo porasle kod dece u Belorusiji, Ukrajini i Rusiji.
Jedna studija je otkrila da se među preživelima atomske bombe u Japanu oko 36 odsto slučajeva raka štitne žlezde od 1958. godine može pripisati izlaganju zračenju u detinjstvu. Ali u drugim delovima sveta nije bilo nuklearnih katastrofa tokom osamdesetih ili devedesetih koje bi mogle da objasne takav porast.
U početku su stručnjaci bili zbunjeni, međutim, na kraju se pojavilo objašnjenje - da li bi bolja dijagnostika mogla da bude "kriva".
Bolje dijagnostičke metode
Osamdesetih godina prošlog veka, lekari su prvi put počeli da koriste ultrazvuk štitne žlezde, tehniku snimanja koja koristi zvučne talase za stvaranje slika štitne žlezde. Ovo je omogućilo lekarima da otkriju veoma male karcinome štitne žlezde koji im ranije nisu bili vidljivi.
Zatim, devedesetih godina, lekari su takođe počeli da sakupljaju ćelije iz sumnjivih kvržica kako bi utvrdili da li su kancerogene, tehnikom poznatom kao biopsija tankom iglom.
Drugi dokazi takođe su potvrdili teoriju o prekomernoj dijagnozi. Na primer, dok su se stope karcinoma štitne žlezde ubrzavale, smrtnost od raka štitne žlezde izgleda da je ostala stabilna.
U međuvremenu, incidenca raka štitne žlezde je naglo porasla u Južnoj Koreji kada je uveden nacionalni program skrininga za rak štitne žlezde. Ponovo je pala kada je program smanjen.
Nepotrebne terapijske procedure
Sada znamo da mali papilarni karcinomi štitne žlezde obično sporo rastu i često dobro reaguju na lečenje.
Retko su fatalni i imaju dobru prognozu. Ali u to vreme, prekomerno dijagnostikovanje ovih karcinoma dovela je do brojnih nepotrebnih medicinskih intervencija, uključujući potpuno uklanjanje štitne žlezde, nakon čega je usledio tretman radioaktivnim jodom radi uklanjanja preostalih ćelija.
Hirurška intervencija ponekad može dovesti do paralize glasnih žica, dok tretman radioaktivnim jodom takođe može povećati rizik od sekundarnih karcinoma.
U SAD su od tada napravljene promene u kliničkoj praksi tako da se radioaktivni jod sada koristi samo za lečenje agresivnih karcinoma, dok su doze značajno umanjene kako bi se smanjio rizik od neželjenih efekata. Umesto potpunog uklanjanja štitne žlezde, lekari je često delimično uklanjaju ili preduzimaju pristup budnog čekanja.
Zahvaljujući ovakvom pristupu, najnovija statistika kompanije Seer ukazuje da su slučajevi raka štitne žlezde sada stabilizovani u SAD.
Ipak, tokom poslednjih nekoliko godina, neki naučnici su tvrdili da prekomerna dijagnostika sama po sebi ne može da objasni sve aspekte porasta broja obolelih.
Gojaznost
Jedan od glavnih osumnjičenih faktora je gojaznost, čija je prevalencija u porastu od osamdesetih, posebno u SAD i drugim razvijenim zemljama. Kohortne studije, koje počinju sa zdravom populacijom, a zatim se prate tokom vremena, izgleda da pokazuju vezu između prekomerne težine i rizika od raka štitne žlezde.
Foto: Envato
Ljudi sa visokim indeksom telene mase (BMI) su u 50 odsto većem riziku da im se dijagnostikuje rak štitne žlezde tokom života u poređenju sa osobama sa normalnim BMI.
Na primer, osobe sa visokim nivoom hormona koji stimuliše štitnu žlezdu (TSH), hormona koji proizvodi hipofiza i koji reguliše funkciju štitne žlezde, takođe imaju tendenciju da imaju viši BMI.
Četvrti osumnjičeni: hemikalije
Naučnici sumnjaju da bi "hemikalije koje ometaju endokrini sistem" (HE) koje se nalaze u uobičajenim kućnim proizvodima i organskim pesticidima mogle biti odgovorne. To su hemikalije koje imitiraju, blokiraju ili ometaju hormone u telu.
Primeri uključuju perfluoroaktansku kiselinu (PFOA) i perfluorooktansulfonsku kiselinu (PFOS), koje se nalaze u predmetima od posuđa za kuvanje i papirne ambalaže za hranu do proizvoda za ličnu negu, tepiha i pene za gašenje požara.
Međutim, dokazi koji povezuju takve hemikalije sa rakom štitne žlezde su nedosledni.
Elementi u tragovima
Druge studije ukazuju da elementi u tragovima mogu igrati ulogu. Elementi u tragovima su hemijski elementi koji su živim organizmima potrebni samo u veoma malim količinama. Međutim, oni su vitalni za funkciju štitne žlezde.
Postojale su hipoteze o elementima u tragovima povezanim sa vulkanskim erupcijama.
Foto: AP/The Russian Academy of Sciences' Vulcanology Institute/Yury Demyanchuk
Tako je pokazano da su cink, kadmijum i neke druge hemikalije, poput vanadijuma, prisutne u ovim sredinama, zajedno sa visokim stopama raka štitne žlezde, ali nije bilo mnogo dobro osmišljenih epidemioloških studija koje bi potvrdile direktnu vezu.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-SPOMENICI SRBIJE-GRADOVI
Naš dokumentarni program otvara vrata u svet prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srbije i Balkana.
dokumentarni
16:00
SINTEZA (R)
Šta je srebrna ekonomija i kako može promeniti našu budućnost? Kako starije generacije mogu doprineti razvoju društva, umesto da budu posmatrane kao teret? Odgovore tražimo od doktorke Snežane Simić, specijalistkinje socijalne medicine, koja sa 75 godina živi primer aktivnog starenja.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
18:30
STAV DANA
Kakva je bila 2025. u ekonomskom smislu? Kakav je odnos direktnih stranih investicija, ulaganja u infrastrukturu i podrške domaćim privrednicima? Živimo li bolje? Kakav je životni standard socijalno najosetljivijih grupa ljudi, poput penzionera, za Stav dana govore Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije i profesorka Ekonomskog fakulteta u penziji Snežana Šantić.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 7. januara proslavljaju Božić, a mnogi se i dalje bune oko toga kako se pravilno čestita i šta se na to odgovara.
Na beogradskim ulicama nalazi se ukupno 1.445 vozila za prevoz putnika i neka od njih su išla izmenjenom trasom zbog otežanih uslova na saobraćajnicima, ali su sada skoro sve linije vraćene na redovnu trasu, rečeno je Tanjugu u Gradskom saobraćajnom preduzeću.
Prema Zakonu o državnim i drugim praznicima u Srbiji, Božić je verski praznik koji se 7. januara obeležava kao zvanični neradni dan zbog čega većina trgovinskih lanaca i drugih prodavnica neće raditi, radiće nekoliko dežurnih apoteka i pošti, a parking u Beogradu biće besplatan.
General-major u penziji Luka Kastratović ocenjuje za Newsmax Balkans da je vraćanje vojnog roka i jačanje Vojske Srbije odgovor na globalnu nestabilnost i pritiske na Srbiju, uz poruku da snažan odbrambeni sistem služi odvraćanju, a ne pripremi za rat.
Pravoslavni vernici u Srbiji slave drugi dan Božića, Sabor presvete Bogorodice, kada nakon obeležavanje uspomene na dan rođenja Isusa Hrista saborovanjem odaju zahvalnost Bogorodici što je rodila spasitelja ljudskog roda.
Za slonove, pande i druge životinje u zoološkom vrtu u Berlinu konačno je došlo vreme da raspakuju svoje božićne poklone, a upravo su jelke koje nisu pronašle svoj dom tokom praznika završile kod njih.
Da bi staklene čaše ostale sjajne i bez ogrebotina tokom pranja u mašini za sudove, potrebno je pridržavati se nekoliko jednostavnih pravila. Pravilno postavljanje, izbor programa i deterdženta mogu značajno smanjiti rizik od oštećenja i produžiti vek trajanja čaša.
U nedelju 4. januara 2026, u Beogradu, većem delu Vojvodine i ponekim drugim mestima desilo se nešto što je, nažalost, sada već postalo nesvakidašnje u nizijskoj Srbiji: pao je sneg, i zadržao se.
Nutricionista Branka Mirković izjavila je da pravilno sproveden post predstavlja važno vreme za čišćenje organizma, ali i da je najveća greška tokom posta nedovoljan unos tečnosti.
Američka kompanija 'Boston Dynamics' je na sajmu tehnologije i inovacija CES 2026 u Las Vegasu predstavila finalnu verziju njenog humanoidnog robota Atlas, čime je jedna od najpoznatijih robotskih platformi konačno napravila prelazak iz eksperimentalne faze u stvarnu industrijsku primenu.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 7. januara proslavljaju Božić, a mnogi se i dalje bune oko toga kako se pravilno čestita i šta se na to odgovara.
Jaja su nutritivno bogata namirnica koja može da igra važnu ulogu u ishrani beba. Bogata su proteinima, vitaminima i mineralima, a njihovim uvođenjem u ishranu beba podstiče se zdrav rast, kao i razvoj mozga i vida.
Komentari (0)