SpejsEks lansirao raketu na granici sa Meksikom, peti test probnog leta
Kompanija SpejsEks lansirala je, iz svog objekta blizu granice s Meksikom, ogromnu Staršip raketu, na petom po redu probnom letu.
18:44Pre 376 d13.10.2024.
AutorNewsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Ogroman meteorit, čije je mesto udara otkriveno 2014. godine, izazvao je cunami veći nego bilo koji u Zemljinoj istoriji, skuvao okeane, a sa neba je padala vatrena kiša. Svemirska stena bila je 200 puta veća od one koja je zbrisala dinosauruse, a pogodila je našu planetu pre tri milijarde godina.
Naoružani macolama i drugim alatkama, naučnici su se zaputili na mestu udara u Južnoj Africi da uzmu uzorke, kako bi bolje razumeli kakvi su efekti pada džinovskog meteorita bili.
Tim je pronašao dokaze o masivnom asteroidu koji je ne samo doneo veliku destrukciju, već pomogao bujanju novog života.
"Znamo da je nakon što se Zemlja oblikovala postojalo mnogo ostataka koji su leteli u blizini i padali na nju. Ali sad smo otkrili da je život bio veoma otporan na takve destruktivne udare, pa čak je i bujao nakon njih", kaže profesor Nađa Dragon sa Univerziteta Harvard, prenosi RTS.
Kompanija SpejsEks lansirala je, iz svog objekta blizu granice s Meksikom, ogromnu Staršip raketu, na petom po redu probnom letu.
18:44Pre 376 d13.10.2024.
Autor
Evropska sonda Hera, koja će ponovo obići asteroid Dimorfos, lansirana je iz Floride na raketi kompanije Space X Ilona Maska.
19:31Pre 382 d07.10.2024.
AutorMeteorit S2 bio je mnogo veći od svemirske stene koja je pogodila Zemlju pre 66 miliona godina i dovela do izumiranja dinosaurusa.
Za razliku od nje, S2 je bio prečnika 40 do 60 kilometara i imao 50 do 200 puta veću masu.
Pogodio je Zemlju i njenoj "mladosti", kada je izgledala mnogo drugačije. Tada je bila vodeni svet sa vrlo malo kontinenata. Život je bio jednostavniji – jednoćelijski mikroorganizmi.
Profesorka Dragon zajedno sa troje svojih kolega otišla je u zabačeni predeo Južne Afrike gde su rendžeri, naoružani automatskim puškama, morali da ih prate zbog opasnosti od divljih životinja kao lovokradica.
Tražili su sitne fragmente stene koji su ostali nakon udara. Sakupili su stotine kilograma kamenja i odneli ih na analize.
Najvrednije primerke stavili su u lični prtljag.
"Obično me zaustavi aerodromsko obezbeđenje, ali onda počnem da im naširoko objašnjavam koliko je ovo naučno uzbudljivo, a njima posle nekog vremena bude dosadno i puste me", rekla je Dragon.
Njen tim je sada rekonstruisao šta je tačno S2 uradio i koliko je žestoko udario u Zemlju. Ostavio je iza sebe 500 kilometara širok krater i izbacio stene toliko silinom da su formirale oblak koji je kružio širom planete.
"Zamislite oblak, ali umesto kiše, sa neba na zemlju padaju istopljene kapi kamenja", opisala je Dragonova.
Džinovski cunami bi prošao oko planete, iskidao i podigao morsko dno i potopio obalske predele. Cunami koji je pogodio Indijski okean 2004. godine ne bi bio ni vredan poređenja.
Sva oslobođena energija generisala bi masivne količine toplote koje bi skuvale okeane zbog čega bi desetine metara vode u okeanima isparile. Takođe je podigao temperaturu vazduha i do 100 stepeni.
Nebo bi postalo crno od prašine i čestica. Bez sunčeve svetlosti da probije tminu, jednostavni život na kopnu i u plitkoj vodi koji je zavisio od fotosinteze bio je zbrisan.
Sledeće što su naučnici utvrdili, međutim, ih je iznenadilo.
Nasilni udar podigao je u atmosferu hranjive supstance poput fosfora i gvožđa koje su hranile jednostavne organizme.
"Život nije samo otporan, već se i vrlo brzo povratio i počeo da buja. Slično je kao kada ujutru operemo zube. Ubijemo 99,9 odsto bakterija, ali do uveče su se već vratile", objasnila je profesorka Dragon.
Novi nalazi ukazuju na to da su ovakvi udari velikih nebeskih tela bili poput ogromnog nađubrivača, šireći esencijalne sastojke za život širom planete.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje. Iako dobijamo sat više sna, neizbežno je da se osećamo umornije i bez energije. Lekar specijalista opšte medicine prim. dr Biserka Obradović pojasnila je kako ta promena utiče na organizam i kako se najlakše prilagoditi.
09:00Pre 4 h25.10.2025.
Autor
Banane spadaju u jedan od najboljih izbora za obrok (užinu) ako vam nedostaje kalijuma ili vlakana u ishrani. Ipak, neke od koristi banana se ne odnose samo na njihovo konzumiranje. Sve više, banane se koriste za spoljnu primenu na koži, jer mogu da reše brojne dermatološke probleme.
23:59Pre 13 h24.10.2025.
Autor
Visoke potpetice mogu biti omiljeni izbor za večernji izlazak, ali vožnja kući na kraju večeri, u njima, mogla bi postati problematična.
23:22Pre 13 h24.10.2025.
Autor
Nova naučna analiza ponovo je potvrdila koliko je doručak važan za naše zdravlje.
16:55Pre 20 h24.10.2025.
Autor
Šest od deset Italijana koristi veštačku inteligenciju (AI) u kuvanju, pokazala je anketa platforme "Academia.tv" o kulinarskim navikama i upotrebi tehnologije u 2025. godini.
10:24Pre 1 d24.10.2025.
Autor
Mnogo dokaza ukazuje na to da ljudski um funkcioniše drugačije ako ste budni noću. Posle ponoći, negativne emocije imaju tendenciju da privuku našu pažnju više od pozitivnih, opasne ideje postaju sve privlačnije, a inhibicije nestaju.
23:34Pre 1 d23.10.2025.
Autor
Započinjanje rutine vežbanja može izgledati neugodno, frustrirajuće i teže nego što se čini. Motivacija često nije uvek dovoljna. To je osećaj, a osećaji su nedosledni. Ono što funkcioniše jeste izgradnja navika koje odgovaraju vašem rasporedu, interesima i načinu života.
22:21Pre 1 d23.10.2025.
Autor
Jesen je vreme pojačanog linjanja pasa, a ukoliko se mučite sa dlakama koje su svuda po vašem domu, trebalo bi da obratite pažnju na ishranu psa, ali i da ga redovno četkate.
17:48Pre 1 d23.10.2025.
Autor
Svetski tehnološki gigant Google, čije onlajn usluge koriste praktično svi korisnici interneta na neki od načina, sada želi da bude i prva svetska kompanija koja će kvantne kompjutere uvesti u svakodnevnu upotrebu.
09:07Pre 2 d23.10.2025.
Autor
Komentari (0)