Kako sprečiti buđ u veš mašini: Dva jednostavna koraka koja morate uraditi posle pranja
Mašine za veš mogu biti sklone buđi jer su stalno u kontaktu s vlagom, ali jedan dodatni korak tokom dana pranja može sprečiti njeno stvaranje.
Izvor: Klix.ba
25.01.2026. 16:17
Foto: Envato
Mašine za veš nam u velikoj meri olakšavaju život, ali zahtevaju pravilno održavanje da bi radile bez problema. Možda mislite da to nije važno, ali redovno čišćenje i nega mašine mogu joj pomoći da efikasno pere vašu odeću i spreči pojavu neprijatnog, buđavog mirisa.
Pošto mašine za veš koriste mnogo vode, pojedini delovi uređaja su podložni stvaranju buđi. To se posebno odnosi na mesta gde se voda zadržava duže vreme - poput fioke za deterdžent i gumene zaptivke oko vrata.
Ako dozvolite da se ti delovi zaprljaju, biće potrebno temeljno čišćenje, a ponekad čak i zamena delova.
Požar koji je u subotu izbio u magacinima firme za proizvodnju tekstila i poslovnom prostoru u Novom Pazaru je ugašen, izjavio je načelnik Odeljenja za vanredne situacije u Novom Pazaru Darko Belić.
Uhapšeno je 86 osoba nakon što je grupa demonstranata koji podržavaju aktivistu Umera Kalida koji štrajkuje glađu i povezan je s organizacijom "Palestinska akcija" upala na teritoriju zatvora Vormvud Skrabs u Londonu.
Gumene zaptivke su naročito problematične ako se na njima pojavi buđ, jer ona može nagristi gumu i izazvati pukotine - što znači da mašina više neće biti vodootporna i mogla bi da propušta vodu.
Ipak, nije potrebno da posle svakog pranja dubinski čistite mašinu da biste sprečili pojavu buđi. Dovoljno je da uradite dve jednostavne stvari koje traju svega minut, a koje će osigurati da se buđ ne pojavi, prenosi Klix.ba.
Sve što treba da uradite jeste da obrišete gumenu zaptivku krpom i ostavite vrata mašine otvorena kako bi vazduh mogao da cirkuliše.
Takođe, možete izvaditi fioku za deterdžent, prosuti višak vode i ostaviti je da se potpuno osuši pre nego što je vratite u mašinu. To bi trebalo da spreči pojavu buđi u bilo kom delu vaše mašine.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Rat u Iranu – sedmi dan. Tramp demantuje mogućnost kopnene ofanzive. Tanka je granica između „ograničene intervencije“ i dugotrajnog rata. Da li smo joj blizu? Da li su diplomatiji zatvorena vrata? Koliko je realna opasnost od nove globalne inflacije? Za Stav dana govore Piter Rof – kolumnista Vašington tajmsa, Obrad Kesić – šef misije BiH u EU, istoričar Tvrtko Jakovina i novinar Euronews-a Ljubiša Ivanović.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Šta je sporno u zakonima o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost Crne Gore i zbog čega stručnjaci kažu da nijesu u skladu sa EU standardima, dok Vlada tvrdi suprotno - pitamo advokata Veselina Radulović. Najvažnije teme u S. Makedoniji komentarišu urednici Newsmax Balkans tv, Predrag Kukić i Dragan Milosavljević - poslednji slučaj porodičnog nasilja koji je pokrenuo pitanje sistemskih propusta, kao i nastavak akcije zaplene marihuane. Nerma Halilović Kibrić, docentica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu analizira upad kineskih hakera u institucije BiH - da li je to jedina država u Evropi bez "štita" od cyber napada?
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako prepoznati razliku između duboke religioznosti i fanatizma i koliko je opasno kada politički sukobi počnu da se predstavljaju kao religijski? Kako će podela između sunita i šiita uticati na rasplet situacije na Bliskom istoku? Može li verski fanatizam dodatno zakomplikovati već nestabilnu bezbednosnu sliku sveta i da li I Balkan očekuje period nestabilnosti na ovom polju? Za emisiju “Tražim reč” govore profesor Fakulteta za bezbednost Zoran Dragišić, geopolitički analitičar i novinar Andrej Mlakar, stručnjak za bezbednost I terorizam Dževad Galijašević i sociolog Aleksa Vukašinović.
specijal
04:30
GrađaНИН (R)
U prvom delu emisije GrađaNIN govorićemo o svetskoj temi broj jedan. Rat u Iranu i posledice koje može da ima po Srbiju. Odgovore tražimo od profesora Mihajla Kopanje. U drugom delu bavimo se pitanjima o kojima se ćutalo. Od sahrane Aleksandra Rankovića, samoubistava partizanki do novih skrnavljenja spomenika, odgovore tražimo od istoričarke Ljubinke Škodrić.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Ministar unutrašnjih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić prebačen je sa intenzivne nege i skinut je sa respiratora, potvrdio je za portal Newsmax Balkans ministar bez portfelja i potpredsednik Glavnog odbora SPS Novica Tončev.
Sedmog dana sukoba na Bliskom istoku izraelska avijacija pokrenula je seriju žestokih napada na južno predgrađe Bejruta, dok je NATO pojačao nivo pripravnosti protivbalističke raketne odbrane.
Mač koji potiče iz vremena krstaških ratova proveo je vekove zatrpan peskom i obrastao školjkama i drugim morskim organizmima na mediteranskoj obali Izraela, sve dok jedan student nije primetio njegov balčak kako viri iz morskog dna.
Prema novom istraživanju, jednostavna promena večernje rutine, konkretno prestanak konzumiranja hrane najmanje tri sata pre odlaska na spavanje, mogla bi pozitivno da utiče na zdravlje srca i metabolizam.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, smatraju iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Veštačka inteligencija je poslednjih nekoliko godina suštinski promenila način na koji funkcionišu kako velike svetske IT kompanije i tehnološki giganti, tako i male lokalne kompanije.
Zašto su "hvala" i "izvini" postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta danas prava mera pristojnosti?
Orašasti plodovi bogati su proteinima, vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Takođe, ova mešavina hranljivih materija može pomoći ljudima da održe krvni pritisak na zdravijim nivoima.
Gojazni su i mlađi i stariji i muškarci i žene. Sve je više onih koji se bore sa viškom kilograma, a prema procenama stručnjaka biće ih sve više. Posledice su brojne, jer gojaznost utiče na kvalitet, ali i dužinu života.
Komentari (0)