Kako preskakanje doručka i jedenje kasno uveče mogu da ugroze zdravlje vaših kostiju
Mogu li rutinsko preskakanje doručka ili kasna večera da utiču na vaše kosti? Prema novoj studiji, to je moguće.
Izvor: Klix.ba
14.02.2026. 17:23
Foto: Envato
Istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of the Endocrine Society, prvo je koje sugeriše specifičnu vezu između ovih obrazaca ishrane i većeg rizika od osteoporotičnih preloma kostiju.
Osteoporoza nastaje kada dođe do smanjenja mineralne gustine kostiju, što čini kosti slabijim i sklonijim prelomima. Četiri puta je veća verovatnoća da pogodi žene, naročito nakon menopauze, piše Klix.ba.
Iako su naučnici odavno utvrdili pušenje, konzumaciju alkohola i nedostatak fizičke aktivnosti kao faktore rizika za osteoporozu, uloga širih obrazaca ishrane nije bila dovoljno jasna, što je podstaklo istraživače da istraže kakav uticaj svakodnevne prehrambene navike mogu da imaju.
"Studija zaista jača ideju da obrasci načina života mogu da utiču na zdravlje kostiju, a ne samo pojedinačne hranljive materije", izjavila je za Health Theresa Gentile, portparolka Akademije za ishranu i dijetetiku, koja nije bila uključena u istraživanje.
Šta su istraživači otkrili
Da bi razumeli kako prehrambene navike i drugi faktori načina života mogu da utiču na rizik, naučnici su analizirali podatke 927.130 odraslih Japanaca starijih od 20 godina, upisanih u medicinsku bazu podataka pod nazivom DeSC.
Učesnici su popunili upitnik o načinu života tokom zdravstvenog pregleda i praćeni su u proseku 2,6 godina kako bi se videlo da li će doći do razvoja osteoporotičnog preloma.
Foto: Envato
Ljudi koji su izjavili da preskaču doručak više od tri puta nedeljno imali su 18 odsto veću verovatnoću da dođe do razvoja preloma.
Oni koji su rekli da večeraju manje od dva sata pre spavanja više od tri puta nedeljno imali su osam odsto veću verovatnoću da dođe do razvoja preloma.
"Takođe smo primetili da ove prehrambene navike često mogu da se kombinuju sa drugim nezdravim ponašanjima, poput pušenja, niske fizičke aktivnosti i nedovoljnog sna", rekao je za Health lekar Hiroki Nakajima, autor studije i istraživač na Medicinskom univerzitetu Nara u Japanu.
Da li treba da brinete?
Ako ste skloni da se odreknete doručka i da večerate kasno, da li nalazi predstavljaju razlog za zabrinutost? Ne nužno, saglasni su stručnjaci.
Iako je studija "robustna", prema Nensi E. Lejn, reumatološkinji i profesorki medicine na UC Dejvisu, koja nije bila uključena u istraživanje, ona ima ograničenja.
Na primer, nisu mereni drugi faktori koji su mogli da utiču na rezultate, poput količine ili vrste hrane koju su učesnici jeli.
Foto: Envato
"Dokazi pokazuju da anoreksija usled niske telesne težine smanjuje vršnu koštanu masu, što predstavlja faktor broj jedan koji može da se modifikuje kako bi se smanjio rizik od preloma u kasnijim godinama. Ovi podaci nisu prikupljeni, ali je poznato da poremećaji u ishrani mogu da smanje koštanu masu i da povećaju rizik od preloma", navodi Lejn.
Još jedna napomena: studija je opservaciona. To znači da može da pokaže vezu između prehrambenih navika i rizika od preloma, ali ne može da dokaže uzročno-posledičnu povezanost.
Zašto ove prehrambene navike mogu da povećaju rizik od osteoporoze
Ponovo, istraživanje nije konačno. Međutim, stručnjaci imaju nekoliko teorija o tome kako ove prehrambene navike mogu da utiču na rizik od osteoporoze.
Jedno moguće objašnjenje uključuje cirkadijalni ritam tela (odnosno 24-časovni biološki sat), koji ima ulogu u zdravlju kostiju. Moguće je da su osobe koje su preskakale doručak i/ili večerale kasno imale manje vremena da iskoriste te hranljive materije kako bi moglo da dođe do preoblikovanja i formiranja kostiju.
Preskakanje doručka takođe može da poveća nivo hormona stresa kortizola, što negativno može da utiče na zdravlje kostiju.
Za sada, međutim, vreme obroka nije primarni fokus kada je reč o zdravlju kostiju. Umesto toga, ono što jedete može da bude važnije od toga kada jedete.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Ministar unutrašnjih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić prebačen je sa intenzivne nege i skinut je sa respiratora, potvrdio je za portal Newsmax Balkans ministar bez portfelja i potpredsednik Glavnog odbora SPS Novica Tončev.
Sedmog dana sukoba na Bliskom istoku izraelska avijacija pokrenula je seriju žestokih napada na južno predgrađe Bejruta, dok je NATO pojačao nivo pripravnosti protivbalističke raketne odbrane.
Mač koji potiče iz vremena krstaških ratova proveo je vekove zatrpan peskom i obrastao školjkama i drugim morskim organizmima na mediteranskoj obali Izraela, sve dok jedan student nije primetio njegov balčak kako viri iz morskog dna.
Prema novom istraživanju, jednostavna promena večernje rutine, konkretno prestanak konzumiranja hrane najmanje tri sata pre odlaska na spavanje, mogla bi pozitivno da utiče na zdravlje srca i metabolizam.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, smatraju iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Veštačka inteligencija je poslednjih nekoliko godina suštinski promenila način na koji funkcionišu kako velike svetske IT kompanije i tehnološki giganti, tako i male lokalne kompanije.
Zašto su "hvala" i "izvini" postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta danas prava mera pristojnosti?
Orašasti plodovi bogati su proteinima, vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Takođe, ova mešavina hranljivih materija može pomoći ljudima da održe krvni pritisak na zdravijim nivoima.
Gojazni su i mlađi i stariji i muškarci i žene. Sve je više onih koji se bore sa viškom kilograma, a prema procenama stručnjaka biće ih sve više. Posledice su brojne, jer gojaznost utiče na kvalitet, ali i dužinu života.
Komentari (0)