Kako preskakanje doručka i jedenje kasno uveče mogu da ugroze zdravlje vaših kostiju
Foto: Envato
Mogu li rutinsko preskakanje doručka ili kasna večera da utiču na vaše kosti? Prema novoj studiji, to je moguće.
Izvor: Klix.ba
14.02.2026. 17:23
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of the Endocrine Society, prvo je koje sugeriše specifičnu vezu između ovih obrazaca ishrane i većeg rizika od osteoporotičnih preloma kostiju.
Osteoporoza nastaje kada dođe do smanjenja mineralne gustine kostiju, što čini kosti slabijim i sklonijim prelomima. Četiri puta je veća verovatnoća da pogodi žene, naročito nakon menopauze, piše Klix.ba.
Iako su naučnici odavno utvrdili pušenje, konzumaciju alkohola i nedostatak fizičke aktivnosti kao faktore rizika za osteoporozu, uloga širih obrazaca ishrane nije bila dovoljno jasna, što je podstaklo istraživače da istraže kakav uticaj svakodnevne prehrambene navike mogu da imaju.
"Studija zaista jača ideju da obrasci načina života mogu da utiču na zdravlje kostiju, a ne samo pojedinačne hranljive materije", izjavila je za Health Theresa Gentile, portparolka Akademije za ishranu i dijetetiku, koja nije bila uključena u istraživanje.
Šta su istraživači otkrili
Da bi razumeli kako prehrambene navike i drugi faktori načina života mogu da utiču na rizik, naučnici su analizirali podatke 927.130 odraslih Japanaca starijih od 20 godina, upisanih u medicinsku bazu podataka pod nazivom DeSC.
Učesnici su popunili upitnik o načinu života tokom zdravstvenog pregleda i praćeni su u proseku 2,6 godina kako bi se videlo da li će doći do razvoja osteoporotičnog preloma.
Foto: Envato
Ljudi koji su izjavili da preskaču doručak više od tri puta nedeljno imali su 18 odsto veću verovatnoću da dođe do razvoja preloma.
Oni koji su rekli da večeraju manje od dva sata pre spavanja više od tri puta nedeljno imali su osam odsto veću verovatnoću da dođe do razvoja preloma.
"Takođe smo primetili da ove prehrambene navike često mogu da se kombinuju sa drugim nezdravim ponašanjima, poput pušenja, niske fizičke aktivnosti i nedovoljnog sna", rekao je za Health lekar Hiroki Nakajima, autor studije i istraživač na Medicinskom univerzitetu Nara u Japanu.
Da li treba da brinete?
Ako ste skloni da se odreknete doručka i da večerate kasno, da li nalazi predstavljaju razlog za zabrinutost? Ne nužno, saglasni su stručnjaci.
Iako je studija "robustna", prema Nensi E. Lejn, reumatološkinji i profesorki medicine na UC Dejvisu, koja nije bila uključena u istraživanje, ona ima ograničenja.
Na primer, nisu mereni drugi faktori koji su mogli da utiču na rezultate, poput količine ili vrste hrane koju su učesnici jeli.
Foto: Envato
"Dokazi pokazuju da anoreksija usled niske telesne težine smanjuje vršnu koštanu masu, što predstavlja faktor broj jedan koji može da se modifikuje kako bi se smanjio rizik od preloma u kasnijim godinama. Ovi podaci nisu prikupljeni, ali je poznato da poremećaji u ishrani mogu da smanje koštanu masu i da povećaju rizik od preloma", navodi Lejn.
Još jedna napomena: studija je opservaciona. To znači da može da pokaže vezu između prehrambenih navika i rizika od preloma, ali ne može da dokaže uzročno-posledičnu povezanost.
Zašto ove prehrambene navike mogu da povećaju rizik od osteoporoze
Ponovo, istraživanje nije konačno. Međutim, stručnjaci imaju nekoliko teorija o tome kako ove prehrambene navike mogu da utiču na rizik od osteoporoze.
Jedno moguće objašnjenje uključuje cirkadijalni ritam tela (odnosno 24-časovni biološki sat), koji ima ulogu u zdravlju kostiju. Moguće je da su osobe koje su preskakale doručak i/ili večerale kasno imale manje vremena da iskoriste te hranljive materije kako bi moglo da dođe do preoblikovanja i formiranja kostiju.
Preskakanje doručka takođe može da poveća nivo hormona stresa kortizola, što negativno može da utiče na zdravlje kostiju.
Za sada, međutim, vreme obroka nije primarni fokus kada je reč o zdravlju kostiju. Umesto toga, ono što jedete može da bude važnije od toga kada jedete.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Evakuacija u Sarajevu dok je u poseti NATO delegacija - pretnje Predsedništvu BIH, dojave o bombi u četiri škole i dva tržna centra. Za to vreme, lekari najavljuju proteste, pa se zdravstveni sistem u Federaciji BiH suočava s ozbiljnom krizom. Skupština S. Makedonije odlučila da se krizno stanje zbog problema sa naftom produži do 20. jula. Profesor na Ekonomskom fakultetu Kristijan Kožeski analizira moguće odgovore na negativne globalne trendove. Nova analiza Monstat-a ukazuje da je pozitivan prirodni priraštaj u Crnoj Gori zabeležen samo u Podgorici - o poražavajućim podacima govori prof. Miroslav Doderović, demograf.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto deca danas sve kasnije progovaraju? Kako na razvoj utiču telefoni, tableti i savremeni način života? Koja je razlika između kašnjenja u govoru i ozbiljnih razvojnih poteškoća? Za emisiju „Tražim reč“ govore, defektolog Nevena Vujović, logoped Aleksandar Zlatić i edukator za decu i odrasle Marija Apostolović.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Šta znači iznenadno primirje koje je objavio Donald Tramp samo 90 minuta pre isteka ultimatuma koji je dao? Da li je reč o taktičkom predahu ili početku stvarnog političkog rešenja? Hoće li se sukob ponovo rasplamsati ili je ovo nagoveštaj kraja rata? Odgovore tražimo od bivše ambasadorke Srbije pri Savetu Evrope Dragane Filipović.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Sekretarijat za saobraćaj saopštio je da će od 15. aprila 2026. do 10. februara sledeće godine biti izmenjen režim saobraćaja u Bulevaru despota Stefana, na deonici od Pančevačkog mosta do Cvijićeve ulice.
U naselju Braće Jerković, posle 23 časa u sredu, dogodio se incident u kojem su učestvovali vozač autobusa i vozač putničkog automobila marke "citroen", nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Sve je spremno za start 39. Powerade Beogradskog maratona koji će ove godine biti realizovan po potpuno novom konceptu 18. i 19. aprila. Najmasovnija sportska manifestacija u Srbiji prvi put u svojoj istoriji trajaće dva dana.
Noćno buđenje je iskustvo koje pogađa mnoge ljude, bez obzira na uzrast ili način života. Iako se često smatra bezazlenim, učestalo prekidanje sna može da ima značajan uticaj na fizičko zdravlje, mentalno stanje i svakodnevno funkcionisanje.
Vitamin D je dugo smatran jednim od najvažnijih nutrijenata za zdravlje – od jačanja kostiju do podrške imunom sistemu. Međutim, sve više naučnih istraživanja ukazuje na to da preterano uzimanje ovog vitamina može imati neočekivane i štetne posledice.
Med se često koristi kao prirodna zamena za šećer i mnogi ga smatraju zdravijom opcijom u ishrani. Ipak, u određenim situacijama njegova konzumacija može predstavljati zdravstveni rizik, posebno kod osetljivih grupa ljudi.
Jedan od retkih sačuvanih predmeta sa Titanika prvi put ponuđen na prodaju. Pojas za spasavanje koji je koristila preživela putnica sa broda koji je potonuo biće ponuđen na aukciji a procenjena cena je od 250.000 do 350.000 funti.
Mnogi ljudi misle da, kada kupuju zdravu hranu, automatski biraju ono što je dobro za njihovo telo i mršavljenje. Međutim, stvarnost je često drugačija.
Autori nedavno objavljene naučne studije upozoravaju da se autizam kod dece previše često pogrešno dijagnostikuje što odvlači resurse od onih kojima je podrška najpotrebnija.
Komentari (0)