Mađarska start-ap kompanija Allonic razvila je potpuno novu i revolucionarnu tehnologiju proizvodnje robota pod nazivom 3D Tissue Braiding, koja kombinuje 3D štampu materijala i automatizovano pletenje, omogućavajući stvaranje kompletnih, funkcionalnih tela robota u samo jednom proizvodnom procesu.
Umesto dosadašnjeg tradicionalnog sklapanja stotina pojedinačnih delova da bi se proizveo robot, kompanija Allonic koristi 3D štampani skelet koji predstavlja "kosti" robota, oko kojih se posebnim postupkom upliću vlakna koja funkcionišu kao mišići, tetive i mehaničke veze.
Ovaj pristup značajno ubrzava projektovanje robota i smanjuje troškove proizvodnje, jer eliminiše potrebu za ručnim sastavljanjem desetina, pa i stotina malih delova, i olakšava integraciju funkcionalnih elemenata u jednom koraku.
Druga generacija ovog sistema, koju je mađarska kompanija razvila, pet puta je brža od prve i nudi tri puta veću gustinu broja vlakana, što pokazuje veoma brz napredak i primjenjivost ove platforme.
Poslednjih nekoliko godina dronovi (bespilotne letelice) su postali veoma česti - od snimanja iz vazduha, preko dostave robe i lekova, preko poljoprivrede, sve do bezbednosnih primena.
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija produžila je licencu za rad Naftnoj industriji Srbije na 30 dana, do 20. marta, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.
Inovacija kompanije Allonic prepoznata je u industriji robota, a kompanija je izabrana za finalistu u kategoriji start-ap na Formnext Awards 2025 takmičenju što potvrđuje njen potencijal da transformišu kompletan sektor robotike.
Kom ističe da platforma omogućava stvaranje novih materijala, oblika i proizvodnih procesa koji bi mogli zameniti kompletne lance snabdevanja i rešiti neke od najvećih izazova u proizvodnji robota.
Tehnologija omogućava i proizvodnju robota koji su mekani i savitljivi, ali istovremeno snažni i sigurni za rad sa ljudima, približavajući robotske ruke, udove i humanoidna tela stvarnim biološkim performansama i fleksibilnosti.
Automatizovana proizvodnja takođe olakšava brzo testiranje i optimizaciju dizajna, čime inženjeri mogu precizno podešavati kretanje i strukturalnu čvrstinu robota, dok integracija senzora i motora tokom pletenja smanjuje rizik od kvarova koji su bili česti i karakteristični za sklapanje robota od mnoštva malih delova i brojnih elektronskih komponenti.
Rat u Iranu – sedmi dan. Tramp demantuje mogućnost kopnene ofanzive. Tanka je granica između „ograničene intervencije“ i dugotrajnog rata. Da li smo joj blizu? Da li su diplomatiji zatvorena vrata? Koliko je realna opasnost od nove globalne inflacije? Za Stav dana govore Piter Rof – kolumnista Vašington tajmsa, Obrad Kesić – šef misije BiH u EU, istoričar Tvrtko Jakovina i novinar Euronews-a Ljubiša Ivanović.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
PORTAL
Počela nova faza sukoba u Iranu. Da li je Trampu teže da vodi rat nego njegovim prethodnicima? O posledicama konflikta na Bliskom istoku za svet i posebno za Ukrajinu razgvaramo s Aleksandrom Mitićem iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GrađaНИН
U prvom delu emisije GrađaNIN govorićemo o svetskoj temi broj jedan. Rat u Iranu i posledice koje može da ima po Srbiju. Odgovore tražimo od profesora Mihajla Kopanje. U drugom delu bavimo se pitanjima o kojima se ćutalo. Od sahrane Aleksandra Rankovića, samoubistava partizanki do novih skrnavljenja spomenika, odgovore tražimo od istoričarke Ljubinke Škodrić. GrađaNIN sa Timofejevim.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Ismail Bagei poručio je da će oni koji ostanu nemi biti saučesnici u nepravdi. Upozorio je i da će, ako Evropa nastavi da ćuti pred tim napadom na međunarodno pravo, sve zemlje pre ili kasnije snositi posledice.
Deca iz odeljenja II-3 Osnovne škole "Pavle Savić" u beogradskom naselju Mirijevo ne dolaze na nastavu od petka 27. februara. Roditelji navode da su u strahu zbog pretnji učenika (8), a kako za Newsmax Balkans tvrdi otac jedne devojčice iz tog odeljenja Anđeljko Petrović, nasilje traje od novembra.
Prema novom istraživanju, jednostavna promena večernje rutine, konkretno prestanak konzumiranja hrane najmanje tri sata pre odlaska na spavanje, mogla bi pozitivno da utiče na zdravlje srca i metabolizam.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, smatraju iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Veštačka inteligencija je poslednjih nekoliko godina suštinski promenila način na koji funkcionišu kako velike svetske IT kompanije i tehnološki giganti, tako i male lokalne kompanije.
Zašto su "hvala" i "izvini" postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta danas prava mera pristojnosti?
Orašasti plodovi bogati su proteinima, vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Takođe, ova mešavina hranljivih materija može pomoći ljudima da održe krvni pritisak na zdravijim nivoima.
Gojazni su i mlađi i stariji i muškarci i žene. Sve je više onih koji se bore sa viškom kilograma, a prema procenama stručnjaka biće ih sve više. Posledice su brojne, jer gojaznost utiče na kvalitet, ali i dužinu života.
Američka administracija i Bela Kuća razmatraju uvođenje novih ograničenja na broj čipova koje bi pojedinačne kineske kompanije mogle da kupe od američkih tehnoloških giganata, na prvom mestu kompanije Nvidia.
Komentari (0)