Mađarska start-ap kompanija Allonic razvila je potpuno novu i revolucionarnu tehnologiju proizvodnje robota pod nazivom 3D Tissue Braiding, koja kombinuje 3D štampu materijala i automatizovano pletenje, omogućavajući stvaranje kompletnih, funkcionalnih tela robota u samo jednom proizvodnom procesu.
Umesto dosadašnjeg tradicionalnog sklapanja stotina pojedinačnih delova da bi se proizveo robot, kompanija Allonic koristi 3D štampani skelet koji predstavlja "kosti" robota, oko kojih se posebnim postupkom upliću vlakna koja funkcionišu kao mišići, tetive i mehaničke veze.
Ovaj pristup značajno ubrzava projektovanje robota i smanjuje troškove proizvodnje, jer eliminiše potrebu za ručnim sastavljanjem desetina, pa i stotina malih delova, i olakšava integraciju funkcionalnih elemenata u jednom koraku.
Druga generacija ovog sistema, koju je mađarska kompanija razvila, pet puta je brža od prve i nudi tri puta veću gustinu broja vlakana, što pokazuje veoma brz napredak i primjenjivost ove platforme.
Poslednjih nekoliko godina dronovi (bespilotne letelice) su postali veoma česti - od snimanja iz vazduha, preko dostave robe i lekova, preko poljoprivrede, sve do bezbednosnih primena.
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija produžila je licencu za rad Naftnoj industriji Srbije na 30 dana, do 20. marta, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.
Inovacija kompanije Allonic prepoznata je u industriji robota, a kompanija je izabrana za finalistu u kategoriji start-ap na Formnext Awards 2025 takmičenju što potvrđuje njen potencijal da transformišu kompletan sektor robotike.
Kom ističe da platforma omogućava stvaranje novih materijala, oblika i proizvodnih procesa koji bi mogli zameniti kompletne lance snabdevanja i rešiti neke od najvećih izazova u proizvodnji robota.
Tehnologija omogućava i proizvodnju robota koji su mekani i savitljivi, ali istovremeno snažni i sigurni za rad sa ljudima, približavajući robotske ruke, udove i humanoidna tela stvarnim biološkim performansama i fleksibilnosti.
Automatizovana proizvodnja takođe olakšava brzo testiranje i optimizaciju dizajna, čime inženjeri mogu precizno podešavati kretanje i strukturalnu čvrstinu robota, dok integracija senzora i motora tokom pletenja smanjuje rizik od kvarova koji su bili česti i karakteristični za sklapanje robota od mnoštva malih delova i brojnih elektronskih komponenti.
U prvom delu emisije GrađaNIN sa Petrom Ćurčićem sa Instituta za evropske studije govorićemo o geopolitičkim odnosima u svetu, sa posebnim osvrtom na Srbiju. A da li je kod žena promenjen ideal muškosti? I zašto mladi više neće Ramba?, odgovore tražimo od psihološkinje Snežane Repac.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
09:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U dvanaestoj epizodi serijala Put znanja predstavljamo vam sjajnu priču o spasilačkim psima kroz reči Dejana Ševkovića, međunarodno sertifikovanog instruktora za vodiče spasilačkih pasa. Dejan otkriva kako se psi obučavaju za spasilačke misije, koje veštine i testove moraju savladati, i koliko je snažna posebna veza između psa i čoveka. Kroz njegova iskustva vidimo posvećenost, strpljenje i poverenje koje stvaraju tim sposoban da spašava živote.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Život u stanu ne znači da morate da odustanete od psa. Prava rasa omogućava skladan suživot u manjim prostorima, jer je važnije kako se pas ponaša, koliko je aktivan i kako se prilagođava svakodnevnom ritmu stana nego veličina kvadrature.
Raspoloženje majke, posebno smeh, ima direktan uticaj na nerođeno dete. Naučna istraživanja pokazuju da emocije prolaze kroz telo i da beba u materici oseća i reaguje na majčino raspoloženje.
Vodeći američki kardiolozi objavili su nove smernice za upravljanje visokim holesterolom, sa ciljem da se smanji rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Dokument su pripremili stručnjaci Američkog koledža za kardiologiju i Američkog udruženja za srce, a on zamenjuje preporuke iz 2018. godine.
Velika popularnost različitih usluga veštačke inteligencije menja pravila igre u globalnom tehnološkom sektoru, ali i otvara ozbiljna pitanja o izvorima energije za data-centre i zaštiti životne sredine.
Izveštaji o smrti najstarije kopnene životinje na svetu, skoro 200 godina stare kornjače Džonatana, ispostavili su se kao netačni. Džonatan, za kog se veruje da ima 193 godine, i dalje je živ i polako se kreće po ostrvu Sveta Jelena.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Social Science & Medicine pokazuje da češće i duže svakodnevne interakcije sa prirodom prate kvalitetniju i održiviju ishranu.
Kontrolisano disanje i joga mogli bi da budu jedan od najboljih mehanizama, odnosno vežbi za poboljšanje sna na duži rok, pokazuju istraživanja. Meta-analiza 30 kontrolisanih studija otkriva da je joga visokog intenziteta snažnije povezana sa poboljšanim snom nego hodanje i trening otpora.
Komentari (0)