Poslednjih nekoliko godina dronovi (bespilotne letelice) su postali veoma česti - od snimanja iz vazduha, preko dostave robe i lekova, preko poljoprivrede, sve do bezbednosnih primena.
Iako se pod pojmom dronova najčešće podrazumevaju mali dronovi za snimanje, kao i velike bespilotne letelice, poput američkog RQ-4 Global Hawk, ova tehnologija sve više ide u pravcu minijaturizacije.
Univerzitet Harvard, kao i Masačusetski Institut za tehnologiju (MIT), predvode nova istraživanja u oblasti mikro-robotskih letelica inspirisanih insektima, razvijajući tehnologiju koja bi mogla da promeni industriju dronova i donese primene u poljoprivredi, industriji i bezbednosti.
Istraživači na MIT su kreirali male leteće robote koji su teži manje od spajalice, sa krilima koja lepršaju stotinama puta u sekundi, oponašajući bumbar, pčele i muve.
Ovi roboti-dronovi koriste meke aktuatorske sisteme koji omogućavaju brzo širenje i skupljanje materijala za pokretanje veštačkih krila, što čini minijaturnu konstrukciju otpornijom na udarce u poređenju sa tradicionalnim mikro-motorima.
Naučnici širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država eksperimentišu sa robotskim pčelama kako bi pomogli opadajućim populacijama prirodnih oprašivača, u pokušaju da ponude rešenje za sve ozbiljniji ekološki problem.
Humanoidni robot Atlas, kojeg već godinama razvija američka kompanija Boston Dynamics, često se navodi kao jedan od najboljih primera koliko je zapravo robotika poslednjih godina napredovala i koliko se humanoidni roboti približavaju svojoj praktičnoj primeni u različitim oblastima.
Iako se poslednjih godina veštačka inteligencija najčešće pominje u smislu interneta, različitih aplikacija za mobilne uređaje i brojnih chat usluga, ona je zapravo samo deo mnogo veće kategorije - mašinskog učenja.
Inteligentni kompjuterski algoritmi upravljanja omogućavaju robotima-insektima da precizno lete i manevrišu čak i u prisustvu vetra, što ih čini idealnim za rad u zatvorenim i teško pristupačnim prostorima.
Prošle godine MIT je unapredio svoje mikro-robote, produživši vreme leta na oko petnaest minuta. Ovo je postignuto optimizacijom krila, mehanizama za pokretanje i daljim smanjenjem potrošnje energije, otvarajući mogućnost ugradnje baterija i senzora za autonomni rad.
Ove letelice se kreiraju za mehaničko oprašivanje poljoprivrednih useva u bliskoj budućnosti, posebno u situacijama kada su prirodni oprašivači poput bumbara ili pčela ugroženi.
Sa druge strane, Univerzitet Harvard i njegov Wyss Institut razvili su projekat Robo Bee (Robot-pčela), mikro-letelice sa veoma tankim krilima koja mogu da lepršaju više od stotinu puta u sekundi.
Robo Bee letelice se razvijaju već jednu deceniju, a u najnovijoj verziji postižu vertikalni uzlet, lebdenje i osnovno upravljanje tokom leta zahvaljujući mikro-aktuatorima (mikro-motorima) i kontrolnim sistemima.
Prvi modeli bili su povezani spoljnim baterijama i kontrolerima zbog tehničkih ograničenja miniaturizacije baterija i kompjuterskih komponenti, dok novi dizajn uključuje noge inspirisane pravim insektima koje omogućavaju stabilno sletanje i otpornost na kontakt sa različitim površinama.
Istraživanja obe Univerziteta takođe se fokusiraju i na koordinaciju više robota u broju (eng. drone swarm) što bi omogućilo istovremeni nadzor, prikupljanje podataka, inspekciju industrijskih postrojenja ili rad u opasnim i nepristupačnim okruženjima.
Ovi mikro-roboti ili veštački insekti i dalje imaju određena ograničenja u pogledu potpune autonomije, jer su miniaturizacija baterija, senzora i čipova za upravljanje letom i dalje veliki izazov. Ipak, inovacije sa MIT‑a i Harvarda predstavljaju dobar i snažan temelj za buduće mikro-robotske sisteme koji bi mogli da uveliko transformišu vazdušno snimanje, poljoprivredu, industrijski nadzor i različite bezbednosne operacije, otvarajući put za praktičnu primenu letelica inspirisanih prirodom.
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Ivanjica je zavijena u crno. U nezapamćenoj tragediji preminuo je jedanaestogodišnji dečak koji je slučajno popio otrovnu tečnost korišćenu za prskanje malina.
Policija u Nišu uhapsila je inspektora za zaštitu životne sredine D. M. (59) zbog sumnje da je u Zapisnik o kontroli uneo neistinite podatke o zagađenju vazduha.
Policija je u Leskovcu, u saradnji sa kolegama u Sremskoj Mitrovici uhapsila N. K. (33), državljanina Severne Makedonije, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja i nepružanja pomoći licu povređenom u saobraćaju, koji je zbog povreda preminuo.
U saradnji Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu i Uprave kriminalističke policije Odeljenja za borbu protiv korupcije, uhapšen je B. C, osumnjičen da je kao zastupnik udruženja građana "Društvo i razvoj" zloupotrebom svog položaja oštetio budžet Grada Novog Sada za 2.530.000 dinara.
Za Veneciju, 25. mart nije običan datum. Prema tradiciji, upravo tog dana 421. godine osnovan je grad koji će postati jedan od najneobičnijih i najfascinantnijih u evropskoj istoriji. Datum koji se, između istorije i mita, i danas proslavlja kao rođendan Serenisime.
Novi planovi Nemačke da razvije sopstvenu bezbednosnu satelitsku mrežu vrednu čak oko 10 milijardi evra otvorili su novu tačku razmimoilaženja unutar EU. Rasprave o budućnosti zajedničke bezbednosne saradnje unutar EU traju već poslednje dve godine, za sada bez konačnog dogovora.
Da li je u vremenu ratova, kriza i stalnih loših vesti uopšte "dozvoljeno" biti srećan? Da li osećaj krivice prati svaki naš pokušaj da pronađemo mir i kako da se izborimo sa tim?
Istraživači su otkrili više retkih i novih vrsta u do sada neistraženim pećinama na zapadu Kambodže, uključujući "leteću" zmiju i fluorescentnu tirkiznu zmiju otrovnicu, saopštila je organizacija Fauna&Flora Kambodža koja je predvodila višegodišnje istraživanje biodiverziteta.
Buđ je svuda oko nas. Postoji milionima godina i može da uđe u vaš dom kroz otvorena vrata, prozore, ventilaciju, ili sisteme grejanja i klimatizacije. Spore buđi iz spoljašnjeg vazduha mogu se uneti i na odeći, obući, torbama, pa čak i preko kućnih ljubimaca.
Da li ste se ikada zapitali zašto vaš parfem na vama ne miriše kao u bočici ili zašto miris nestane već nakon pola sata? Krivac može biti način na koji ga nanosite i čuvate.
Iako mnoge osobe prilikom kupovine nove odeće jedva čekaju da obuku taj komad, stručnjaci za tekstil navode da bi pranje pre prvog nošenja trebalo da postane navika.
Ako ste u grupi ljudi koji stalno iniciraju viđanje sa svojim prijateljima dok se oni nikada ne sete da to urade, najverovatnije vam je palo na pamet da negde grešite i pitate se da li su to prava prijateljstva.
Komentari (0)