Poslednjih nekoliko godina dronovi (bespilotne letelice) su postali veoma česti - od snimanja iz vazduha, preko dostave robe i lekova, preko poljoprivrede, sve do bezbednosnih primena.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Iako se pod pojmom dronova najčešće podrazumevaju mali dronovi za snimanje, kao i velike bespilotne letelice, poput američkog RQ-4 Global Hawk, ova tehnologija sve više ide u pravcu minijaturizacije.
Univerzitet Harvard, kao i Masačusetski Institut za tehnologiju (MIT), predvode nova istraživanja u oblasti mikro-robotskih letelica inspirisanih insektima, razvijajući tehnologiju koja bi mogla da promeni industriju dronova i donese primene u poljoprivredi, industriji i bezbednosti.
Istraživači na MIT su kreirali male leteće robote koji su teži manje od spajalice, sa krilima koja lepršaju stotinama puta u sekundi, oponašajući bumbar, pčele i muve.
Ovi roboti-dronovi koriste meke aktuatorske sisteme koji omogućavaju brzo širenje i skupljanje materijala za pokretanje veštačkih krila, što čini minijaturnu konstrukciju otpornijom na udarce u poređenju sa tradicionalnim mikro-motorima.
Naučnici širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država eksperimentišu sa robotskim pčelama kako bi pomogli opadajućim populacijama prirodnih oprašivača, u pokušaju da ponude rešenje za sve ozbiljniji ekološki problem.
Humanoidni robot Atlas, kojeg već godinama razvija američka kompanija Boston Dynamics, često se navodi kao jedan od najboljih primera koliko je zapravo robotika poslednjih godina napredovala i koliko se humanoidni roboti približavaju svojoj praktičnoj primeni u različitim oblastima.
Iako se poslednjih godina veštačka inteligencija najčešće pominje u smislu interneta, različitih aplikacija za mobilne uređaje i brojnih chat usluga, ona je zapravo samo deo mnogo veće kategorije - mašinskog učenja.
Inteligentni kompjuterski algoritmi upravljanja omogućavaju robotima-insektima da precizno lete i manevrišu čak i u prisustvu vetra, što ih čini idealnim za rad u zatvorenim i teško pristupačnim prostorima.
Prošle godine MIT je unapredio svoje mikro-robote, produživši vreme leta na oko petnaest minuta. Ovo je postignuto optimizacijom krila, mehanizama za pokretanje i daljim smanjenjem potrošnje energije, otvarajući mogućnost ugradnje baterija i senzora za autonomni rad.
Ove letelice se kreiraju za mehaničko oprašivanje poljoprivrednih useva u bliskoj budućnosti, posebno u situacijama kada su prirodni oprašivači poput bumbara ili pčela ugroženi.
Sa druge strane, Univerzitet Harvard i njegov Wyss Institut razvili su projekat Robo Bee (Robot-pčela), mikro-letelice sa veoma tankim krilima koja mogu da lepršaju više od stotinu puta u sekundi.
Robo Bee letelice se razvijaju već jednu deceniju, a u najnovijoj verziji postižu vertikalni uzlet, lebdenje i osnovno upravljanje tokom leta zahvaljujući mikro-aktuatorima (mikro-motorima) i kontrolnim sistemima.
Prvi modeli bili su povezani spoljnim baterijama i kontrolerima zbog tehničkih ograničenja miniaturizacije baterija i kompjuterskih komponenti, dok novi dizajn uključuje noge inspirisane pravim insektima koje omogućavaju stabilno sletanje i otpornost na kontakt sa različitim površinama.
Istraživanja obe Univerziteta takođe se fokusiraju i na koordinaciju više robota u broju (eng. drone swarm) što bi omogućilo istovremeni nadzor, prikupljanje podataka, inspekciju industrijskih postrojenja ili rad u opasnim i nepristupačnim okruženjima.
Ovi mikro-roboti ili veštački insekti i dalje imaju određena ograničenja u pogledu potpune autonomije, jer su miniaturizacija baterija, senzora i čipova za upravljanje letom i dalje veliki izazov. Ipak, inovacije sa MIT‑a i Harvarda predstavljaju dobar i snažan temelj za buduće mikro-robotske sisteme koji bi mogli da uveliko transformišu vazdušno snimanje, poljoprivredu, industrijski nadzor i različite bezbednosne operacije, otvarajući put za praktičnu primenu letelica inspirisanih prirodom.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Srbija i Izrael, dve prijateljske zemlje. Kakve su perspektive saradnje u ekonomomskom i bezbednosnom smislu? Za Stav dana govore stručnjak za bezbednosti Ivan Miletić i politikolog Emil Zoronić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Vaskrs i Đurđevdan 2040. godine padaju istog dana, a prema crkvenim pravilima bogosluženja, poznatim kao tipik, slava Svetog Đorđa tada se ne obeležava na sam datum, već se pomera na treći dan Vaskrsa.
Načelnik Uprave za vazduhoplovstvo Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske Boban Kusturić (52) pronađen je mrtav u vikendici u banjalučkom naselju Česma.
Kruzer na kojem je izbila epidemija hantavirusa biće premešten sa Zelenortskih Ostrva na Kanarska ostrva, gde će biti sprovedene dodatne zdravstvene mere, saopštilo je špansko ministarstvo zdravlja.
Četiri osobe su poginule, a dve teško povređene u saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu Novi Pazar - Raška, u mestu Pilorete, u direktnom sudaru putničkih vozila "golf 7" novopazarskih i "opel astra", potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Novom Pazaru.
Belgijski ugostitelj Jef De Vos oborio je svetski rekord u neprekidnom pripremanju pomfrita, nakon što je u svom kisosku u belgijskom gradu Ravels proveo najmanje 150 sati bez prekida za fritezom.
Nemački turista dobio je na sudu spor protiv turističke agencije zbog prakse "rezervisanja" ležaljki peškirima u hotelu na grčkom ostrvu Kos i dodeljena mu je odšteta od 986,70 evra, pošto agencija nije sprovodila zabranu takvog ponašanja.
Stručnjaci savetuju kako pravilno treba prati zube kako bi se očuvala zubna gleđ. Iako mnogi imaju naviku da zube peru nakon doručka, to bi moglo da šteti zubima.
Lokacija akni ukazuje na svakodnevne navike, hormone i higijenu nego na unutrašnje organe. Akne na licu ne nastaju bez razloga, a mesto na kome se nalaze često može ukazati na svakodnevne navike koje štete koži.
Poljska start-ap kompanija Eycore uspešno je lansirala svoj prvi satelit da naprednim radarom za posmatranje Zemlje, označivši važan korak u razvoju evropskih svemirskih mogućnosti.
Komentari (0)