Poslednjih nekoliko godina dronovi (bespilotne letelice) su postali veoma česti - od snimanja iz vazduha, preko dostave robe i lekova, preko poljoprivrede, sve do bezbednosnih primena.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Iako se pod pojmom dronova najčešće podrazumevaju mali dronovi za snimanje, kao i velike bespilotne letelice, poput američkog RQ-4 Global Hawk, ova tehnologija sve više ide u pravcu minijaturizacije.
Univerzitet Harvard, kao i Masačusetski Institut za tehnologiju (MIT), predvode nova istraživanja u oblasti mikro-robotskih letelica inspirisanih insektima, razvijajući tehnologiju koja bi mogla da promeni industriju dronova i donese primene u poljoprivredi, industriji i bezbednosti.
Istraživači na MIT su kreirali male leteće robote koji su teži manje od spajalice, sa krilima koja lepršaju stotinama puta u sekundi, oponašajući bumbar, pčele i muve.
Ovi roboti-dronovi koriste meke aktuatorske sisteme koji omogućavaju brzo širenje i skupljanje materijala za pokretanje veštačkih krila, što čini minijaturnu konstrukciju otpornijom na udarce u poređenju sa tradicionalnim mikro-motorima.
Naučnici širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država eksperimentišu sa robotskim pčelama kako bi pomogli opadajućim populacijama prirodnih oprašivača, u pokušaju da ponude rešenje za sve ozbiljniji ekološki problem.
Humanoidni robot Atlas, kojeg već godinama razvija američka kompanija Boston Dynamics, često se navodi kao jedan od najboljih primera koliko je zapravo robotika poslednjih godina napredovala i koliko se humanoidni roboti približavaju svojoj praktičnoj primeni u različitim oblastima.
Iako se poslednjih godina veštačka inteligencija najčešće pominje u smislu interneta, različitih aplikacija za mobilne uređaje i brojnih chat usluga, ona je zapravo samo deo mnogo veće kategorije - mašinskog učenja.
Inteligentni kompjuterski algoritmi upravljanja omogućavaju robotima-insektima da precizno lete i manevrišu čak i u prisustvu vetra, što ih čini idealnim za rad u zatvorenim i teško pristupačnim prostorima.
Prošle godine MIT je unapredio svoje mikro-robote, produživši vreme leta na oko petnaest minuta. Ovo je postignuto optimizacijom krila, mehanizama za pokretanje i daljim smanjenjem potrošnje energije, otvarajući mogućnost ugradnje baterija i senzora za autonomni rad.
Ove letelice se kreiraju za mehaničko oprašivanje poljoprivrednih useva u bliskoj budućnosti, posebno u situacijama kada su prirodni oprašivači poput bumbara ili pčela ugroženi.
Sa druge strane, Univerzitet Harvard i njegov Wyss Institut razvili su projekat Robo Bee (Robot-pčela), mikro-letelice sa veoma tankim krilima koja mogu da lepršaju više od stotinu puta u sekundi.
Robo Bee letelice se razvijaju već jednu deceniju, a u najnovijoj verziji postižu vertikalni uzlet, lebdenje i osnovno upravljanje tokom leta zahvaljujući mikro-aktuatorima (mikro-motorima) i kontrolnim sistemima.
Prvi modeli bili su povezani spoljnim baterijama i kontrolerima zbog tehničkih ograničenja miniaturizacije baterija i kompjuterskih komponenti, dok novi dizajn uključuje noge inspirisane pravim insektima koje omogućavaju stabilno sletanje i otpornost na kontakt sa različitim površinama.
Istraživanja obe Univerziteta takođe se fokusiraju i na koordinaciju više robota u broju (eng. drone swarm) što bi omogućilo istovremeni nadzor, prikupljanje podataka, inspekciju industrijskih postrojenja ili rad u opasnim i nepristupačnim okruženjima.
Ovi mikro-roboti ili veštački insekti i dalje imaju određena ograničenja u pogledu potpune autonomije, jer su miniaturizacija baterija, senzora i čipova za upravljanje letom i dalje veliki izazov. Ipak, inovacije sa MIT‑a i Harvarda predstavljaju dobar i snažan temelj za buduće mikro-robotske sisteme koji bi mogli da uveliko transformišu vazdušno snimanje, poljoprivredu, industrijski nadzor i različite bezbednosne operacije, otvarajući put za praktičnu primenu letelica inspirisanih prirodom.
Zašto je Sveti Sava bio čovek ispred svog vremena, a svetitelj za sva vremena? Kako je Sveti Sava dubokom verom i blistavim umom utirao put svojoj crkvi i svom narodu? Odgovore tražimo od istoričara umetnosti profesora Olivera Tomića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Šest "crvenih linija" SAD u pregovorima sa Iranom: kakva je sudbina Ormuskog moreuza? Koji će biti ishod sednice skupštine o nepoverenju Vladi? Gosti jutra biće Jelena Pavlović I Nebojša Obrknežev Raste broj gojazne dece – šta je uzrok a kakve posledice?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Mađarska je izabrala Mađara. Lider stranke Tisa i budući premijer Peter Mađar osvojio je dvotrećinsku većinu na izborima koi su protekli u referendumskoj atmosferi: za i protiv Orbana. Jedno je sigurno, Mađarska se vraća u evropski zagrljaj. Samo je pitanje kako. Gost Stava dana urednica spoljnopolitičke emisije "Portal" na NewsMax Balkans televiziji Jelena Stevanović, a uključićemo i naše novinare Dunju Mimić i Ognjena Medića.
Zbog dva pokušaja ubistva koja su se dogodila u subotu u Fažani, policija je uhapsila i uz krivičnu prijavu odvela u pritvorsku jedinicu 32-godišnjeg muškarca iz tog mesta kod Pule, saopštila je u ponedeljak istarska policija.
U vremenu kada se brzina meri klikovima, a ne redovima na šalteru, država otvara vrata jednoj novoj ideji: da građani i privreda sami kažu šta ih najviše koči. Inicijativa "Ti predloži – mi digitalizujemo” trebalo bi da identifikuje upravo one procedure koje najviše troše vreme, novac i živce.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je zvanično počela američka pomorska blokada iranskih luka i Ormuskog moreuza, kao i da Iran očajnički želi sporazum, ali da Sjedinjene Američke Države neće dozvoliti da "neka zemlja ucenjuje ili iznuđuje svet".
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vaskršnji utorak, treći dan praznovanja Vaskrsa, koji se smatra posebno radosnim. Prema verovanju, sve započeto na ovaj dan donosi uspeh, a običaji podstiču zajedništvo, radost i deljenje praznične atmosfere.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, gostujući u Dnevniku 2 Radio-televizije Srbije, da će se na parlamentarne izbore ići ili do 10. jula ili od septembra do kraja godine.
Mnogi ljudi misle da, kada kupuju zdravu hranu, automatski biraju ono što je dobro za njihovo telo i mršavljenje. Međutim, stvarnost je često drugačija.
Autori nedavno objavljene naučne studije upozoravaju da se autizam kod dece previše često pogrešno dijagnostikuje što odvlači resurse od onih kojima je podrška najpotrebnija.
Vrtlarstvo ne mora biti komplikovano, a ponekad su najefikasniji trikovi upravo oni najjednostavniji. Iako ne postoji čarobno rešenje, postoji nekoliko proverenih metoda koje mogu vidljivo da podstaknu rast biljaka i to bez skupih sredstava.
Istraživanje sa Univerziteta u Bonu pokazalo je da konzumiranje hrane koja se uglavnom zasniva na ovsenim pahuljicama u samo dva dana dovodi do značajnog poboljšanja nivoa holesterola.
Skrivene kamere snimile su oblačastog jaguara visoko u planinama venca Merendon u Hondurasu, što je prvi put da je ova velika mačka primećena na tim prostorima posle više od decenije.
"Food noise" označava uporne, neželjene misli o hrani koje se javljaju i kada osoba nije gladna. Sve češće se opisuje kao mentalna "pozadinska buka" koja može uticati na ponašanje i odnos prema hrani.
Jarka svetlost, za koju se veruje da potiče od meteorita, obasjala je noćno nebo iznad severa Engleske, a čitav događaj zabeležila je nadzorna kamera jednog stanovnika.
Broj carskih rezova koje žena može da ima varira i zavisi od nekoliko faktora, uključujući opšte zdravlje žene, vrstu reza materice od prethodnih carskih rezova i razlog za carski rez.
Komentari (0)