Poslednjih nekoliko godina dronovi (bespilotne letelice) su postali veoma česti - od snimanja iz vazduha, preko dostave robe i lekova, preko poljoprivrede, sve do bezbednosnih primena.
Iako se pod pojmom dronova najčešće podrazumevaju mali dronovi za snimanje, kao i velike bespilotne letelice, poput američkog RQ-4 Global Hawk, ova tehnologija sve više ide u pravcu minijaturizacije.
Univerzitet Harvard, kao i Masačusetski Institut za tehnologiju (MIT), predvode nova istraživanja u oblasti mikro-robotskih letelica inspirisanih insektima, razvijajući tehnologiju koja bi mogla da promeni industriju dronova i donese primene u poljoprivredi, industriji i bezbednosti.
Istraživači na MIT su kreirali male leteće robote koji su teži manje od spajalice, sa krilima koja lepršaju stotinama puta u sekundi, oponašajući bumbar, pčele i muve.
Ovi roboti-dronovi koriste meke aktuatorske sisteme koji omogućavaju brzo širenje i skupljanje materijala za pokretanje veštačkih krila, što čini minijaturnu konstrukciju otpornijom na udarce u poređenju sa tradicionalnim mikro-motorima.
Naučnici širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država eksperimentišu sa robotskim pčelama kako bi pomogli opadajućim populacijama prirodnih oprašivača, u pokušaju da ponude rešenje za sve ozbiljniji ekološki problem.
Humanoidni robot Atlas, kojeg već godinama razvija američka kompanija Boston Dynamics, često se navodi kao jedan od najboljih primera koliko je zapravo robotika poslednjih godina napredovala i koliko se humanoidni roboti približavaju svojoj praktičnoj primeni u različitim oblastima.
Iako se poslednjih godina veštačka inteligencija najčešće pominje u smislu interneta, različitih aplikacija za mobilne uređaje i brojnih chat usluga, ona je zapravo samo deo mnogo veće kategorije - mašinskog učenja.
Inteligentni kompjuterski algoritmi upravljanja omogućavaju robotima-insektima da precizno lete i manevrišu čak i u prisustvu vetra, što ih čini idealnim za rad u zatvorenim i teško pristupačnim prostorima.
Prošle godine MIT je unapredio svoje mikro-robote, produživši vreme leta na oko petnaest minuta. Ovo je postignuto optimizacijom krila, mehanizama za pokretanje i daljim smanjenjem potrošnje energije, otvarajući mogućnost ugradnje baterija i senzora za autonomni rad.
Ove letelice se kreiraju za mehaničko oprašivanje poljoprivrednih useva u bliskoj budućnosti, posebno u situacijama kada su prirodni oprašivači poput bumbara ili pčela ugroženi.
Sa druge strane, Univerzitet Harvard i njegov Wyss Institut razvili su projekat Robo Bee (Robot-pčela), mikro-letelice sa veoma tankim krilima koja mogu da lepršaju više od stotinu puta u sekundi.
Robo Bee letelice se razvijaju već jednu deceniju, a u najnovijoj verziji postižu vertikalni uzlet, lebdenje i osnovno upravljanje tokom leta zahvaljujući mikro-aktuatorima (mikro-motorima) i kontrolnim sistemima.
Prvi modeli bili su povezani spoljnim baterijama i kontrolerima zbog tehničkih ograničenja miniaturizacije baterija i kompjuterskih komponenti, dok novi dizajn uključuje noge inspirisane pravim insektima koje omogućavaju stabilno sletanje i otpornost na kontakt sa različitim površinama.
Istraživanja obe Univerziteta takođe se fokusiraju i na koordinaciju više robota u broju (eng. drone swarm) što bi omogućilo istovremeni nadzor, prikupljanje podataka, inspekciju industrijskih postrojenja ili rad u opasnim i nepristupačnim okruženjima.
Ovi mikro-roboti ili veštački insekti i dalje imaju određena ograničenja u pogledu potpune autonomije, jer su miniaturizacija baterija, senzora i čipova za upravljanje letom i dalje veliki izazov. Ipak, inovacije sa MIT‑a i Harvarda predstavljaju dobar i snažan temelj za buduće mikro-robotske sisteme koji bi mogli da uveliko transformišu vazdušno snimanje, poljoprivredu, industrijski nadzor i različite bezbednosne operacije, otvarajući put za praktičnu primenu letelica inspirisanih prirodom.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Zašto su „hvala“ i „izvini“ postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta je danas prava mera pristojnosti? Za emisiju „Tražim reč“ govore, savetnica za komunikaciju Tanja Luković, bonton mentor Jelena Bukovčić i event organizator Ivana Marinković.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
U toku je peti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Kako navodi izraelska vojska, gađani su ciljevi Hezbolaha u Bejrutu, dok je Iran krenuo sa napadima na mete u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Član Upravnog odbora poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije Dušan Nikolić najavio je nove blokade graničnih prelaza 14. aprila, zbog nerešenog problema dužine boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengen sporazuma.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Izborna komisija u Knjaževcu po treći put je proglasila izbornu listu "Aleksandar Vučić - Knjaževac, naša porodica", nakon što je prva lista poništena zbog nedostataka, dok je drugo rešenje o proglašenju odbio Viši sud u Zaječaru, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Veštačka inteligencija je poslednjih nekoliko godina suštinski promenila način na koji funkcionišu kako velike svetske IT kompanije i tehnološki giganti, tako i male lokalne kompanije.
Zašto su "hvala" i "izvini" postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta danas prava mera pristojnosti?
Orašasti plodovi bogati su proteinima, vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Takođe, ova mešavina hranljivih materija može pomoći ljudima da održe krvni pritisak na zdravijim nivoima.
Gojazni su i mlađi i stariji i muškarci i žene. Sve je više onih koji se bore sa viškom kilograma, a prema procenama stručnjaka biće ih sve više. Posledice su brojne, jer gojaznost utiče na kvalitet, ali i dužinu života.
Američka administracija i Bela Kuća razmatraju uvođenje novih ograničenja na broj čipova koje bi pojedinačne kineske kompanije mogle da kupe od američkih tehnoloških giganata, na prvom mestu kompanije Nvidia.
Evropska unija je napravila novi korak ka svojoj digitalnoj nezavisnosti pokretanjem inicijative EURO-3C, novog projekta koji ima za cilj izgradnju suverenih sistema za skladištenje podataka (sovereign cloud) i AI infrastrukture za veštačku inteligenciju unutar njenih granica.
Proleće donosi duže dane, više boravka napolju i, nažalost, sezonske alergije. Kod dece se prvi simptomi često pomešaju sa prehladom, što može da odloži pravovremenu reakciju.
Hormoni imaju ključnu ulogu u našem telu, utiču na energiju, raspoloženje, apetit, pa čak i kvalitet sna. Kada hormoni nisu u ravnoteži, to može da izazove probleme poput umora, nadutosti, promena raspoloženja ili bolnih menstruacija.
Komentari (0)