Poslednjih nekoliko godina dronovi (bespilotne letelice) su postali veoma česti - od snimanja iz vazduha, preko dostave robe i lekova, preko poljoprivrede, sve do bezbednosnih primena.
Iako se pod pojmom dronova najčešće podrazumevaju mali dronovi za snimanje, kao i velike bespilotne letelice, poput američkog RQ-4 Global Hawk, ova tehnologija sve više ide u pravcu minijaturizacije.
Univerzitet Harvard, kao i Masačusetski Institut za tehnologiju (MIT), predvode nova istraživanja u oblasti mikro-robotskih letelica inspirisanih insektima, razvijajući tehnologiju koja bi mogla da promeni industriju dronova i donese primene u poljoprivredi, industriji i bezbednosti.
Istraživači na MIT su kreirali male leteće robote koji su teži manje od spajalice, sa krilima koja lepršaju stotinama puta u sekundi, oponašajući bumbar, pčele i muve.
Ovi roboti-dronovi koriste meke aktuatorske sisteme koji omogućavaju brzo širenje i skupljanje materijala za pokretanje veštačkih krila, što čini minijaturnu konstrukciju otpornijom na udarce u poređenju sa tradicionalnim mikro-motorima.
Naučnici širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država eksperimentišu sa robotskim pčelama kako bi pomogli opadajućim populacijama prirodnih oprašivača, u pokušaju da ponude rešenje za sve ozbiljniji ekološki problem.
Humanoidni robot Atlas, kojeg već godinama razvija američka kompanija Boston Dynamics, često se navodi kao jedan od najboljih primera koliko je zapravo robotika poslednjih godina napredovala i koliko se humanoidni roboti približavaju svojoj praktičnoj primeni u različitim oblastima.
Iako se poslednjih godina veštačka inteligencija najčešće pominje u smislu interneta, različitih aplikacija za mobilne uređaje i brojnih chat usluga, ona je zapravo samo deo mnogo veće kategorije - mašinskog učenja.
Inteligentni kompjuterski algoritmi upravljanja omogućavaju robotima-insektima da precizno lete i manevrišu čak i u prisustvu vetra, što ih čini idealnim za rad u zatvorenim i teško pristupačnim prostorima.
Prošle godine MIT je unapredio svoje mikro-robote, produživši vreme leta na oko petnaest minuta. Ovo je postignuto optimizacijom krila, mehanizama za pokretanje i daljim smanjenjem potrošnje energije, otvarajući mogućnost ugradnje baterija i senzora za autonomni rad.
Ove letelice se kreiraju za mehaničko oprašivanje poljoprivrednih useva u bliskoj budućnosti, posebno u situacijama kada su prirodni oprašivači poput bumbara ili pčela ugroženi.
Sa druge strane, Univerzitet Harvard i njegov Wyss Institut razvili su projekat Robo Bee (Robot-pčela), mikro-letelice sa veoma tankim krilima koja mogu da lepršaju više od stotinu puta u sekundi.
Robo Bee letelice se razvijaju već jednu deceniju, a u najnovijoj verziji postižu vertikalni uzlet, lebdenje i osnovno upravljanje tokom leta zahvaljujući mikro-aktuatorima (mikro-motorima) i kontrolnim sistemima.
Prvi modeli bili su povezani spoljnim baterijama i kontrolerima zbog tehničkih ograničenja miniaturizacije baterija i kompjuterskih komponenti, dok novi dizajn uključuje noge inspirisane pravim insektima koje omogućavaju stabilno sletanje i otpornost na kontakt sa različitim površinama.
Istraživanja obe Univerziteta takođe se fokusiraju i na koordinaciju više robota u broju (eng. drone swarm) što bi omogućilo istovremeni nadzor, prikupljanje podataka, inspekciju industrijskih postrojenja ili rad u opasnim i nepristupačnim okruženjima.
Ovi mikro-roboti ili veštački insekti i dalje imaju određena ograničenja u pogledu potpune autonomije, jer su miniaturizacija baterija, senzora i čipova za upravljanje letom i dalje veliki izazov. Ipak, inovacije sa MIT‑a i Harvarda predstavljaju dobar i snažan temelj za buduće mikro-robotske sisteme koji bi mogli da uveliko transformišu vazdušno snimanje, poljoprivredu, industrijski nadzor i različite bezbednosne operacije, otvarajući put za praktičnu primenu letelica inspirisanih prirodom.
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
SIGNAL (R)
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Može li radio i dalje da oblikuje javno mnjenje? Šta je najveći izazov za radio stanice u eri podkasta i striminga? Koliko je glas radijskog voditelja i dalje presudan faktor uspeha? Koliku radio ima snagu u kriznim situacijama? Na Svetski dan radija za emisiju "Tražim reč" govore radio voditelji Milan Bigović, Natalija Milosavljević, Predrag Popović i Maja Lazarević.
Na Paliću u Subotici nešto pre pet sati izbio je požar u poznatom restoranu, a vatru je gasilo više od 20 vatrogasaca sa deset vozila, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
U Opštoj bolnici Čačak, u noći između 11. i 12. februara, muškarac star 38 godina preminuo je u postoperativnom toku, nakon operacije trećeg krajnika, saopštilo je Ministarstvo zdravlja. To se desilo samo nekoliko dana, nakon što je devojčica (4) preminula posle operacije krajnika u istoj bolnici.
Bivša pomoćnica direktora u Upravi za sprečavanje pranja novca D. M. uhapšena je zbog sumnje da je iskorišćavanjem i prekoračenjem svojih službenih ovlašćenja povredila prava većeg broja lica otkrivajući poverljive podatke medijima koji su ih objavili, saopšteno je iz Višeg javnog tužilaštva.
Gradilište u samom srcu Kelna pretvorilo se u jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u severnoj Evropi, nakon što su stručnjaci otkrili izuzetno očuvan rimski kućni oltar iz drugog veka nove ere.
Jedna od najčešćih navika pasa jeste ta da se vrte ukrug nekoliko puta pre nego što se konačno sklupčaju i zaspu. Jeste li se ikada zapitali zašto to rade?
Posteljina je u stalnom kontaktu sa kožom tokom više sati svake noći, zbog čega se u njoj nakupljaju znoj, mrtve ćelije kože, masnoća, prašina i mikroorganizmi.
Veštačka inteligencija sve se češće koristi u oblasti koja se do skoro smatrala gotovo isključivim domenom ljudskog intelekta i vrhunskih naučnika: naprednoj teorijskoj matematici.
Dženifer Aniston važi za jednu od najlepših američkih glumica, a sada je detaljnije govorila o ishrani zahvaljujući kojoj uspeva da održi besprekorno izgled.
Crveni luk je namirnica koja se svakodnevno nalazi na trpezama, ali malo ko zna da može da ima značajne koristi za zdravlje, posebno kada je reč o regulaciji nivoa šećera u krvi.
Psi se odavno smatraju čovekovim najboljim prijateljima, a selektivnim uzgojem tokom godina razvijene su brojne pasmine sa specifičnim ulogama ili izgledom koji se smatra privlačnim. Prema mišljenju stručnjaka, neke od karakteristika nametnutih uzgojem često uzrokuju zdravstvene probleme kod pasa.
Komentari (0)