Roboti u ulozi pčela: Naučnici razvijaju male dronove zbog nestanka oprašivača
Naučnici širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država eksperimentišu sa robotskim pčelama kako bi pomogli opadajućim populacijama prirodnih oprašivača, u pokušaju da ponude rešenje za sve ozbiljniji ekološki problem.
Izvor: Euraktiv
10.02.2026. 09:57
Printscreen: Newsmax Balkans
Na Univerzitetu u Gracu u Austriji, istraživači iz projekta RoboRoyale, finansiranog sredstvima EU, testiraju mikro-robote koji bi mogli da ojačaju zajednice pčela tako što bi pomagali matici, ključnoj za razmnožavanje.
Plan predviđa da roboti hrane, čiste i neguju maticu, kao i da pomažu u ravnomernoj distribuciji njenih feromona u košnici.
Rukovodilac projekta Faršad Arvin, čiji rad koordinira Univerzitet u Daramu uz partnere iz Češke i Turske, naglasio je da cilj nije zamena pčela, već prilagođavanje realnosti.
Studenti i građani okupili su se oko 18 časova ispred zgrade Ustavnog suda, kako bi iskazali protivljenje izmenama pravosudnih zakona koje je parlament usvojio na predlog poslanika Srpske napredne stranke Uglješe Mrdića.
Centralna izborna komisija (CIK) potvrdila je rezultate izbora održanih 28. decembra, 43 dana nakon njihovog održavanja. Potvrda je izvršena sa 11 glasova za.
On je istakao da klimatske promene nadmašuju sposobnost pčela da se prilagode, navodeći da kratki topli periodi zimi mogu da navedu pčele da se ponašaju kao da je stiglo proleće, što može da imatkobne posledice po košnicu ako usledi naglo zahlađenje.
Roboti kao pomoć pčelama, a ne njihova zamena
U takvim situacijama, roboti bi mogli da deluju kao podrška i spreče uginuće kolonije, prenosi Euroaktiv. Slična istraživanja sprovode se i u SAD.
Na Masačusetskom institutu za tehnologiju, inženjer Ji-Sjuan Sjao razvija robote veličine insekata namenjene oprašivanju useva.
Ovi mali dronovi, lakši od spajalice, mogu da lete brzinom do dva metra u sekundi i da ostanu u vazduhu više od 1.000 sekundi.
Istraživači naglašavaju da roboti ne treba da zamene pčele, već da ih dopune.
Međutim, kritičari, među kojima i predstavnica ekološke organizacije Beelife, Sindi Adolf, upozorila je da tehnološka rešenja ne smeju da skrenu pažnju sa dubljih promena potrebnih u poljoprivredi i odnosu čoveka prema prirodi.
Pčela je sve manje
Istovremeno, pčelari, poput Klaudije Fernandes Gutijeres sa severa Španije, kažu za Euraktiv da su košnice iz godine u godinu sve praznije, a jedine slabije.
"Sve je manje pčela. Posle zime mnoge u košnici su mrtve. Teško opstaju zbog nestabilnih vremenskih uslova", izjavila je ona.
Prema njenim rečima, klimatske promene jesu važan faktor, ali nisu jedini uzrok pada broja oprašivača.
Veliku štetu nanose i parazit varoa, kao i invazivni azijski stršljen, koji dnevno može da pojede i do 50 pčela.
Foto: Pixabay
Dodatni problem predstavljaju pesticidi, zbog čega je Evropska unija uvela mere poput zabrane uvoza hrane sa ostacima neonikotinoida, hemikalija koje su izrazito štetne za pčele.
Naučnici već dugo upozoravaju na pad broja oprašivača, ključnih za ekosisteme i proizvodnju hrane.
Države članice EU do decembra 2026. godine moraju da uspostave novi sistem praćenja vrsta oprašivača, ali zaustavljanje negativnog trenda i dalje predstavlja veliki izazov.
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Zašto skolioza postaje bolest savremenog doba? Šta se dešava kada bol u leđima ignorišemo godinama? Da li nas loše sedenje polako, ali sigurno deformiše? Za emisiju „Tražim reč“ govore, spinalni hirurg Milenko Savić i profesor na fakultetu za sport Duško Ilić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Makedonski pop pevač Danijel Kajmakoski (42) otet je u centru Beograda nakon nastupa u blizini Beton hale, i pronađen je nakon policijske potere na auto-putu kod isključenja za Rumu kad su otmičari udarili u bankinu, nezvanično je potvrđeno za Newsmax Balkans.
U saobraćajnoj nesreći na pružnom prelazu u selu Vapa kod Čačka poginuo je muškarac (42), potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Čačak.
Sekretarijat za javne prihode Grada Beograda obavestio je poreske obveznike – fizička lica, preduzetnike i pravna lica da je 18. februar rok za uplatu obaveze za prvi kvartal poreza na imovinu za 2026. godinu.
Četvorogodišnja devojčica E. M. preminula je na Institutu za majku i dete nakon što je iz Opšte bolnice u Čačku transportovana za Beograd usled komplikacija nakon operacije trećeg krajnika.
Policija u Nišu je, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u tom gradu, uhapsila A. B. (39), K. V. (55) i N. M. (43) iz ovog grada, koji se terete da su maloletnici omogućili da uživa opojne droge.
U poslednjih godinu dana, globalnu tehnološku zajednicu je umnogome promenio Vibe coding ili opušteno programiranje - novi softverski alati koji koriste veštačku inteligenciju za brzo pisanje kompjuterskog koda.
Upotreba veštačke inteligencije (AI) za procenu medicinskih simptoma ne daje bolje rezultate od standardne internet pretrage, pokazalo je novo istraživanje Oksford internet instituta objavljeno u časopisu "Nature medicine".
Svakodnevno konzumiranje nekoliko šoljica kafe ili čaja sa kofeinom može blago da pomogne u očuvanju moždane funkcije i smanjenju rizika od demencije, saopštili su istraživači.
Norveške bezbednosne službe potvrdile su da je kineska hakerska grupa poznata kao 'Salt Typhoon', izvela više sajber napada na sisteme nekoliko norveških kompanija, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost u bezbednosnim i političkim krugovima u nordijskim zemljama, ali i širom EU.
Humanoidni robot Atlas, kojeg već godinama razvija američka kompanija Boston Dynamics, često se navodi kao jedan od najboljih primera koliko je zapravo robotika poslednjih godina napredovala i koliko se humanoidni roboti približavaju svojoj praktičnoj primeni u različitim oblastima.
Sanseverija, poznata i kao "svekrvin jezik", prisutna je u gotovo svakom domu, kancelariji ili javnoj zgradi. Njeni uspravni, čvrsti listovi, različitih oblika i boja, kao i izuzetna otpornost, učinili su je jednom od najrasprostranjenijih sobnih biljaka na svetu.
Tutinski deo Pešteri krije dva fenomena – čuda prirode. Drvo, koje je grom više puta pogađao, i vodom obilan izvor od dve vode, koje na mahove ali ne istovremeno, bez očiglednog razloga presušuje na par sati.
Od doručka koji se neretko preskače do japanskog čizkejka koji je "zaludeo" Internet. Saveti i trendovi u ishrani nikada nisu bili brojniji, ali ni kontradiktorniji.
Komentari (0)