Studija: Polna pristrasnost u parenjima neandertalaca i modernih ljudi
Novo genetsko istraživanje pokazuje da su se neandertalci i moderni ljudi parili uglavnom u jednom smeru – muški neandertalci sa ženama moderne vrste. Ovakav obrazac ostavio je trag u današnjem ljudskom genomu, posebno na X hromozomu.
Izvor: Tanjug
27.02.2026. 19:39
Foto: Tanjug/AP/Martin Meissner
Pre desetina hiljada godina, dok su moderni ljudi naseljavali teritorije Evrope i Azije gde su živeli neandertalci, došlo je do međusobnog parenja, ali uglavnom u jednom smeru – muški neandertalci su imali potomke sa precima ženama moderne ljudske vrste, pokazalo je novo istraživanje genetskih vrsta.
Naučnici objašnjavaju da zbog ovakvog obrasca danas u ljudskom genomu nedostaju delovi neandertalske DNK na X hromozomu, dok neandertalci imaju više ljudske DNK u svojim X hromozomima, navedeno je u studiji objavljenoj u časopisu Science, prenosi Gardijan.
"Pronašli smo obrazac koji ukazuje na polnu pristrasnost: protok gena se odvija pretežno između neandertalskih muškaraca i anatomskih modernih ljudskih žena", rekao je autor istraživanja Aleksandar Plat.
Preci modernih ljudi i neandertalci razišli su se pre oko 600.000 godina. Tokom migracija iz Afrike ka severnim teritorijama, grupe su se susretale i razmenjivale segmente DNK.
Danas ljudi neafričkog porekla nose nekoliko procenata neandertalske DNK, dok je kod osoba afričkog porekla prisutna u manjoj meri.
Foto: Tanjug/AP/Frank Franklin II, FileRekonstruisani kostur neandertalca (desno) i verzija skeleta modernog čoveka (levo)
Analiza je pokazala da X hromozomi neandertalaca imaju 62 odsto više DNK modernog čoveka u poređenju sa svojim drugim hromozomima, dok je raspodela u ljudskim genomima obrnuta. Pošto žene imaju dva X hromozoma, a muškarci jedan, rezultat sugeriše da su muški neandertalci češće imali potomstvo sa ženama ljudske vrste nego obrnuto.
"Preference parenja pružile su najjednostavnije objašnjenje", rekao je Plat.
On je istakao da otkrića ne ukazuju na to da su određeni neandertalci ili žene ljudske vrste bili posebno privlačni, već da je jedan smer parenja bio češći ili "manje loš" od drugog.
Donor sperme koji je nesvesno nosio genetsku mutaciju koja dramatično povećava rizik od raka, postao je otac najmanje 197 dece širom Evrope, otkriva velika istraga. Među zemljama u kojima se njegova sperma koristila za začeće je i Srbija.
Istraživanje australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkrilo je 16 genetskih varijanti povezanih sa depresijom kod žena i osam kod muškaraca, što znači da žene imaju veći genetski rizik od depresije.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
PORTAL
Počela nova faza sukoba u Iranu. Da li je Trampu teže da vodi rat nego njegovim prethodnicima? O posledicama konflikta na Bliskom istoku za svet i posebno za Ukrajinu razgvaramo s Aleksandrom Mitićem iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GrađaНИН
U prvom delu emisije GrađaNIN govorićemo o svetskoj temi broj jedan. Rat u Iranu i posledice koje može da ima po Srbiju. Odgovore tražimo od profesora Mihajla Kopanje. U drugom delu bavimo se pitanjima o kojima se ćutalo. Od sahrane Aleksandra Rankovića, samoubistava partizanki do novih skrnavljenja spomenika, odgovore tražimo od istoričarke Ljubinke Škodrić. GrađaNIN sa Timofejevim.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Izborna komisija u Knjaževcu po treći put je proglasila izbornu listu "Aleksandar Vučić - Knjaževac, naša porodica", nakon što je prva lista poništena zbog nedostataka, dok je drugo rešenje o proglašenju odbio Viši sud u Zaječaru, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Ismail Bagei poručio je da će oni koji ostanu nemi biti saučesnici u nepravdi. Upozorio je i da će, ako Evropa nastavi da ćuti pred tim napadom na međunarodno pravo, sve zemlje pre ili kasnije snositi posledice.
Prema novom istraživanju, jednostavna promena večernje rutine, konkretno prestanak konzumiranja hrane najmanje tri sata pre odlaska na spavanje, mogla bi pozitivno da utiče na zdravlje srca i metabolizam.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, smatraju iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Veštačka inteligencija je poslednjih nekoliko godina suštinski promenila način na koji funkcionišu kako velike svetske IT kompanije i tehnološki giganti, tako i male lokalne kompanije.
Zašto su "hvala" i "izvini" postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta danas prava mera pristojnosti?
Orašasti plodovi bogati su proteinima, vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Takođe, ova mešavina hranljivih materija može pomoći ljudima da održe krvni pritisak na zdravijim nivoima.
Gojazni su i mlađi i stariji i muškarci i žene. Sve je više onih koji se bore sa viškom kilograma, a prema procenama stručnjaka biće ih sve više. Posledice su brojne, jer gojaznost utiče na kvalitet, ali i dužinu života.
Američka administracija i Bela Kuća razmatraju uvođenje novih ograničenja na broj čipova koje bi pojedinačne kineske kompanije mogle da kupe od američkih tehnoloških giganata, na prvom mestu kompanije Nvidia.
Komentari (0)