Lekari upozorili, sedenje u toaletu duže od 10 minuta opasno po zdravlje
Foto: Pixabay
Poznato je da mnogi imaju naviku da u toaletu provode više vremena nego što je potrebno jer sa sobom nose telefon. Međutiom, lekari upozoravaju da ovo produženo sedenje šteti našem zdravlju.
Izvor: RTS
14.11.2024. 21:45
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Često se petominutni odlazak u toalet lako pretvori u 15 minuta čitanja, skrolovanja i objavljivanja.
Možda se to čini kao bezazlena praksa, ali predugo sedenje u toaletu povećava rizik od pojave hemoroida i slabljenja mišića karlice, upozorava dr Laj Sjue, kolorektalni hirurg na Univerzitetskoj klinici u Dalasu, piše RTS.
Foto: Pixabay
"Kada mi se pacijenti obrate sa problemima, jedna od glavnih stvari kojom moramo da se pozabavimo jeste koliko vremena provode u toaletu", napominje hirurg.
Da ne bismo provodili previše vremena u toaletu dr Lens Uradomo, interventni gastroenterolog u Klinici Orandž u Kaliforniji, savetovao je da telefone, časopise i knjige držimo podalje od kupatila.
"Ne planirajte da se zadržite dugo u toaletu, jer ako ponesete nešto da vam zaokupi um sigurno ćete ostati predugo. Zato učinite sedenje na ve-ce šolji što je moguće nezanimljivijim", savetuje dr Monzur.
Zašto je problem ako ostanemo duže na ve-ce šolji?
Ljudi bi trebalo da provedu u proseku pet do deset minuta na klozetskoj šolji, kaže doc. dr Farah Monzur, direktor Centra za inflamatorne bolesti creva u Njujorku.
Najpre moramo da se podsetimo jedne lekcije iz fizike. Sila gravitacija nas drži prizemljenima na Zemlji, ali ta ista gravitacija takođe tera telo da radi jače, da pumpa krv nazad do srca, objašnjava dr Sjue.
Foto: Pixabay
Otvorena toaletna daska ovalnog oblika komprimuje zadnjicu, držeći rektum u nižem položaju nego kada sedite na kauču.
Sa gravitacijom koja vuče donju polovinu tela nadole, povećani pritisak utiče na cirkulaciju krvi.
"Zato krv teče kao kroz jednosmernu ulicu, ali ne može da se vrati", dodaje doktor.
Zbog toga vene i krvni sudovi koji okružuju anus i donji rektum postaju uvećani i napunjeni krvlju i time povećavajući rizik od hemoroida.
Nije dobro previše se naprezati
Prisilno naprezanje takođe može da poveća pritisak i tako stvoriti uslove za pojavu hemoroida.
Pored slabljenja analnih mišića i prisilnog naprezanja, dr Monzur dodaje i da predugo sedenje na ve-ce šolji takođe povećava rizik od rektalnog prolapsa. Rektalni prolaps je kada rektum, deo debelog creva, klizi nadole i izboči se iz anusa.
Mišići karličnog dna su još jedna vrsta mišića oslabljenih od dugotrajnog sedenja u toaletu.
Nedavna studija objavljena u British Journal of Sports Medicine sugeriše da 30 do 40 minuta umerenog do intenzivnog vežbanja dnevno može pomoći u suzbijanju negativnih efekata dugotrajnog sedenja.
Doktor Sjue objašnjava da mišići karličnog dna značajno učestvuju u koordinaciji creva i rade sa ostatkom tela kako bi se osiguralo da stolica izlazi glatko.
Gravitacioni pritisak na dno karlice napreže mišiće kada stalno provodite previše vremena sedeći u toaletu.
Ako imate problema sa zatvorom, dr Sjue savetuje da odustanete od pokušaja posle 10 minuta. Umesto sedenja na šolji, bolje je malo prošetati jer kretanje može da stimuliše mišiće creva da se pokrenu. Doktor preporučuje i što bolju hidraciju i hranu bogatu vlaknima, kako bi se uspostavilo redovno pražnjenje creva i izbeglo naprezanje.
Dugo sedenje u toaletu i kolorektalni rak
Međutim, postoje situacije u kojima ljudi moraju da provode neuobičajeno mnogo vremena u toaletu.
Stalne poteškoće ili nelagodnost pri mokrenju mogu biti simptom gastrointestinalnih problema, kao što su sindrom iritabilnog creva i Kronova bolest.
Pogoršanje zatvora ili potreba da dugo sedite na toaletu takođe mogu biti znak raka.
"Ako izraslina unutar debelog creva naraste dovoljno, može blokirati protok stolice, što može da izazove zatvor i krvarenje", ističe dr Uradomo.
Američko udruženje za rak nedavno je prijavilo porast stope raka debelog creva među ljudima mlađim od 55 godina od sredine devedesetih.
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
U vaskršnjim danima okupljamo se u veri, radosti i nadi, vraćamo se suštini hrišćanske poruke i njenom mestu u savremenom životu. Koliko danas razumemo smisao Vaskrsenja i na koji način ga zaista živimo? Može li nas vera danas zaista držati na okupu – ili smo se od te snage udaljili više nego što želimo da priznamo? Gost Stava dana sveštenik Crkve Svetih cara Konstantina i carice Jelene na Voždovcu, otac Gligorije Marković.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Motociklista je preminuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu Miloš Veliki u mestu Jajčić, kod Ljiga, u smeru ka Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
Preliminarni rezultati sa vanrednih parlamentarnih izbora u Bugarskoj, na osnovu 87 odsto prebrojanih glasova popisa "Gallup International Balkan", pokazuju da stranka "Progresivna Bugarska" bivšeg bugarskog predsednika Rumena Radeva vodi sa osvojenih 42,7 odsto, dok je GERB-UDF osvojila 14 odsto.
Mnogi vlasnici pasa veruju da su vatrometi ili grmljavina glavni uzrok tjeskobe kod njihovih ljubimaca. Ipak, prava zabrinutost leži u iznenadnim i nepredvidivim zvukovima koji mogu da se pojave svakodnevno, čak i unutar kuće.
Decenijama su radio i televizija držali monopol nad informisanjem, slušanjem muzike i otkrivanju novih tema. A onda je stigao internet, sa video servisima kao što je YouTube, striming platformama za filmove i serije poput Netflixa, i muzičkim strimingom na platformama kao što je Spotify.
Opšte je poznato da je za zdravlje mozga važno održavati um aktivnim kroz rešavanje zagonetki, čitanje ili učenje jezika. Međutim, neurolog dr Baibing Čen ističe da muzika, odnosno aktivno bavljenje muzikom, može biti posebno korisno za mozak.
Piletina i ćuretina su izvrstan izvor nemasnih proteina i u gotovo jednakim količinama obezbeđuju ključne nutrijente poput vitamina B grupe, cinka i selena. Iako su obe vrste mesa hranljive i podržavaju zdravlje mišića, kostiju i imunitet, postavlja se pitanje da li je jedna ipak bolji izbor.
Med se često koristi kao prirodna zamena za šećer i mnogi ga smatraju zdravijom opcijom u ishrani. Ipak, u određenim situacijama njegova konzumacija može predstavljati zdravstveni rizik, posebno kod osetljivih grupa ljudi.
Kada porodica razmišlja o nabavci psa, jedno od najčešćih pitanja je koje su rase najbolje za decu. Stručnjaci, uključujući Američki kinološki klub (AKC), ističu da su temperament i vaspitanje ključni, a ne samo rasa.
Komentari (0)