Lekari upozorili, sedenje u toaletu duže od 10 minuta opasno po zdravlje
Poznato je da mnogi imaju naviku da u toaletu provode više vremena nego što je potrebno jer sa sobom nose telefon. Međutiom, lekari upozoravaju da ovo produženo sedenje šteti našem zdravlju.
Izvor: RTS
14.11.2024. 21:45
Foto: Pixabay
Često se petominutni odlazak u toalet lako pretvori u 15 minuta čitanja, skrolovanja i objavljivanja.
Možda se to čini kao bezazlena praksa, ali predugo sedenje u toaletu povećava rizik od pojave hemoroida i slabljenja mišića karlice, upozorava dr Laj Sjue, kolorektalni hirurg na Univerzitetskoj klinici u Dalasu, piše RTS.
Foto: Pixabay
"Kada mi se pacijenti obrate sa problemima, jedna od glavnih stvari kojom moramo da se pozabavimo jeste koliko vremena provode u toaletu", napominje hirurg.
Da ne bismo provodili previše vremena u toaletu dr Lens Uradomo, interventni gastroenterolog u Klinici Orandž u Kaliforniji, savetovao je da telefone, časopise i knjige držimo podalje od kupatila.
"Ne planirajte da se zadržite dugo u toaletu, jer ako ponesete nešto da vam zaokupi um sigurno ćete ostati predugo. Zato učinite sedenje na ve-ce šolji što je moguće nezanimljivijim", savetuje dr Monzur.
Zašto je problem ako ostanemo duže na ve-ce šolji?
Ljudi bi trebalo da provedu u proseku pet do deset minuta na klozetskoj šolji, kaže doc. dr Farah Monzur, direktor Centra za inflamatorne bolesti creva u Njujorku.
Najpre moramo da se podsetimo jedne lekcije iz fizike. Sila gravitacija nas drži prizemljenima na Zemlji, ali ta ista gravitacija takođe tera telo da radi jače, da pumpa krv nazad do srca, objašnjava dr Sjue.
Foto: Pixabay
Otvorena toaletna daska ovalnog oblika komprimuje zadnjicu, držeći rektum u nižem položaju nego kada sedite na kauču.
Sa gravitacijom koja vuče donju polovinu tela nadole, povećani pritisak utiče na cirkulaciju krvi.
"Zato krv teče kao kroz jednosmernu ulicu, ali ne može da se vrati", dodaje doktor.
Zbog toga vene i krvni sudovi koji okružuju anus i donji rektum postaju uvećani i napunjeni krvlju i time povećavajući rizik od hemoroida.
Nije dobro previše se naprezati
Prisilno naprezanje takođe može da poveća pritisak i tako stvoriti uslove za pojavu hemoroida.
Pored slabljenja analnih mišića i prisilnog naprezanja, dr Monzur dodaje i da predugo sedenje na ve-ce šolji takođe povećava rizik od rektalnog prolapsa. Rektalni prolaps je kada rektum, deo debelog creva, klizi nadole i izboči se iz anusa.
Mišići karličnog dna su još jedna vrsta mišića oslabljenih od dugotrajnog sedenja u toaletu.
Nedavna studija objavljena u British Journal of Sports Medicine sugeriše da 30 do 40 minuta umerenog do intenzivnog vežbanja dnevno može pomoći u suzbijanju negativnih efekata dugotrajnog sedenja.
Doktor Sjue objašnjava da mišići karličnog dna značajno učestvuju u koordinaciji creva i rade sa ostatkom tela kako bi se osiguralo da stolica izlazi glatko.
Gravitacioni pritisak na dno karlice napreže mišiće kada stalno provodite previše vremena sedeći u toaletu.
Ako imate problema sa zatvorom, dr Sjue savetuje da odustanete od pokušaja posle 10 minuta. Umesto sedenja na šolji, bolje je malo prošetati jer kretanje može da stimuliše mišiće creva da se pokrenu. Doktor preporučuje i što bolju hidraciju i hranu bogatu vlaknima, kako bi se uspostavilo redovno pražnjenje creva i izbeglo naprezanje.
Dugo sedenje u toaletu i kolorektalni rak
Međutim, postoje situacije u kojima ljudi moraju da provode neuobičajeno mnogo vremena u toaletu.
Stalne poteškoće ili nelagodnost pri mokrenju mogu biti simptom gastrointestinalnih problema, kao što su sindrom iritabilnog creva i Kronova bolest.
Pogoršanje zatvora ili potreba da dugo sedite na toaletu takođe mogu biti znak raka.
"Ako izraslina unutar debelog creva naraste dovoljno, može blokirati protok stolice, što može da izazove zatvor i krvarenje", ističe dr Uradomo.
Američko udruženje za rak nedavno je prijavilo porast stope raka debelog creva među ljudima mlađim od 55 godina od sredine devedesetih.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
O muzici kao važnom polju duhovne borbe, o čoveku koji je po svojoj prirodi biće ritma, u kome krv pulsira, a srce dobuje u harmoničnim intervalima života odgovore tražimo od kantautora i pisca romana “Zajedno” Srđana Marjanovića. Sinteza, u spektru Luke Mičete
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
FIFA je suspendovala Fudbalski klub Partizan, pa lider Superlige neće moći da registruje pojačanja u tri naredna prelazna roka, sve do leta 2027. godine.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu uhapsili su M. L. (34) i A. D. (29) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Donald Tramp Mlađi, sin američkog predsednika, podržao je objavu na društvenim mrežama koja poredi deportaciju tenisera Novaka Đokovića 2022. godine iz Australije zato što nije vakcinisan, sa tvrdnjom da je jedan od osumnjičenih za teroristički napad na plaži u Sidneju nesmetano boravio u zemlji.
Otisci stari više od 200 miliona godina, koji su otkriveni u Nacionalnom parku Stelvio u italijanskoj regiji Lombardija, svedoče o životu velikih biljojeda u periodu kasnog trijasa.
Kompanija Meta (koja obuhvata Facebook, Instagram i WhatsApp) upravo je predstavila novi model veštačke inteligencije pod nazivom SAM Audio, koji se fokusira na različite metode da značajno pojednostavi i unapredi način na koji se zvuk obrađuje i uređuje u današnjem digitalnom okruženju.
Proslavljena američka pevačica Maraja Keri nastupiće na ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Milanu i Kortini d'Ampeco naredne godine, saopšteno je.
Dete u zagrljaju ne dobija samo fizičku bliskost, već i osećaj sigurnosti, prihvaćenosti i bezuslovne ljubavi. To je trenutak u kojem dete oseća da nije samo i da postoji neko ko ga štiti i razume, čak i kada reči nisu potrebne.
Prilikom dolaska zime i smanjenja temperatura, za mnoge trčanje nije privlačno, ali stručnjaci tvrde da ova aktivnost ima mnogo prednosti baš u zimskom periodu.
Najpoznatiji alat kompanije za razvoj veštačke inteligencije Open AI, četbot ChatGPT, troši oko 17,23 teravat-sati (TWh) električne energije godišnje, što je više nego celokupna potrošnja Slovenije.
Komentari (0)