Velika popularnost različitih usluga veštačke inteligencije menja pravila igre u globalnom tehnološkom sektoru, ali i otvara ozbiljna pitanja o izvorima energije za data-centre i zaštiti životne sredine.
Kompanija Google se tako našla u centru nove kontroverze nakon što su planovi za izgradnju velikog AI data-centra u američkoj državi Teksas, koji bi se delimično oslanjao na energiju iz postrojenja na prirodni gas, postali javno dostupni.
Procene stručnjaka pokazuju da bi takav objekat mogao proizvoditi milione tona ugljen-dioksida godišnje, a dolazi u trenutku kada tehnološki giganti obećavaju prelazak na čistu energiju i veštačku inteligenciju bez emisije štetnih gasova.
Međutim, sve brži razvoj novih AI modela menja prioritete za gigante iz Silikonske Doline i stavlja dostupnost, kao i samu sigurnost snabdevanja električnom energijom ispred klimatskih ciljeva.
Reka Zapadna Morava izlila se zbog obilnih padavina u selima na teritoriji opštine Požega, a jedna osoba evakuisana je iz poplavljenog automobila na magistralnom putu Prijanovići - Pilatovići, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.
Savremeni AI modeli zahtevaju ogromne količine električne energije, daleko više nego klasični data-centri za, skladištenje podataka na internetu ili društvene mreže, jer se oslanjaju na veoma snažne procesore i kontinuiran rad. Zbog toga kompanije kao što su Microsoft, Meta i Amazon sve češće posežu za fosilnim gorivima kao najbržim i najpouzdanijim rešenjem.
Iako obnovljivi izvori energije ostaju deo buduće strategije, oni trenutno ne mogu da obezbede stabilno snabdevanje električnok energijom u obimu koji zahteva razvoj veštačke inteligencije, posebno zbog ograničenja elektroenergetske mreže.
Dodatni problem predstavlja i činjenica da izgradnja novih energetskih kapaciteta i priključenje na mrežu često traje godinama, dok potražnja za AI uslugama raste na mesečnom nivou.
Tehnološke kompanije grade sopstvene elektrane
Zbog ovoga tehnološke kompanije sve češće grade sopstvene izvore energije, uključujući i gasne elektrane koje se nalaze u blizini samih data-centara, čime obezbeđuju sigurnost snabdevanja, ali istovremeno i povećavaju emisije štetnih gasova.
Ovakav tehnološki i energetski trend jednoglasno kritikuju i stručnjaci i ekološke organizacije u SAD, koji upozoravaju da bi ovo moglo usporiti globalne napore u borbi protiv klimatskih promena.
Podaci naučnika već pokazuju rast emisija kod pojedinih tehnoloških kompanija, što se direktno povezuje sa razvojem AI infrastrukture. Istovremeno, data-centri imaju i druge posledice po životnu sredinu, poput velike potrošnje vode za hlađenje servera i opterećenja lokalnih resursa, posebno u regionima gde se ovakvi projekti intenzivno razvijaju.
Paradoks ili ne, tek, Iran je izgleda trenutno jedini dobitnik rata na Bliskom istoku. Sve države regiona beleže značajan pad izvoza nafte i prihoda, Iran izvozi istu količinu, ali po znatno višim cenama i zarađuje više nego pre rata. Otkud ta otpornost Irana? Da li je svet pred energetskom krizom kakvu ne pamtimo? Može li to i kako da utiče na prodaju NIS-a i dogovor MOL-a i ADNOKA? Za Stav dana govore: Radojko Bogojević, bivši ambasador u Egiptu i Vojin Biljić, stručnjak za američko pravo.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
PORTAL
Kako se prepliću rat u Iranu i rat u Ukrajini? O oceni Volodimira Zelenskog da bi dugačak rat u Iranu išao u korist Moskve i na štetu Kijeva razgovaramo sa savetnikom ukrajinske vlade Ivanom Nahornjahom. O izgledima za prekid vatre u sukobu na Bliskom istoku govori Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održiv razvoj.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GrađaНИН
U prvom delu emisije GrađaNIN sa Petrom Ćurčićem sa Instituta za evropske studije govorićemo o geopolitičkim odnosima u svetu, sa posebnim osvrtom na Srbiju. A da li je kod žena promenjen ideal muškosti? I zašto mladi više neće Ramba?, odgovore tražimo od psihološkinje Snežane Repac.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Na teretanu u Zemunu drugi put za deset dana bačena je eksplozivna naprava, a iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije su saopštili da je zbog sumnje da je bacio ručnu bombu na ovaj objekat uhapšen S. B. (19).
Vodeći američki kardiolozi objavili su nove smernice za upravljanje visokim holesterolom, sa ciljem da se smanji rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Dokument su pripremili stručnjaci Američkog koledža za kardiologiju i Američkog udruženja za srce, a on zamenjuje preporuke iz 2018. godine.
Izveštaji o smrti najstarije kopnene životinje na svetu, skoro 200 godina stare kornjače Džonatana, ispostavili su se kao netačni. Džonatan, za kog se veruje da ima 193 godine, i dalje je živ i polako se kreće po ostrvu Sveta Jelena.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Social Science & Medicine pokazuje da češće i duže svakodnevne interakcije sa prirodom prate kvalitetniju i održiviju ishranu.
Kontrolisano disanje i joga mogli bi da budu jedan od najboljih mehanizama, odnosno vežbi za poboljšanje sna na duži rok, pokazuju istraživanja. Meta-analiza 30 kontrolisanih studija otkriva da je joga visokog intenziteta snažnije povezana sa poboljšanim snom nego hodanje i trening otpora.
Najstarija kopnena životinja na svetu, džinovska kornjača Džonatan stara 194 godine, našla se u središtu globalne dezinformacije nakon što je lažni nalog na društvenoj mreži Iks, predstavljajući se kao njen veterinar, objavio vest o njenoj smrti i tražio donacije u kriptovalutama.
Boca čuvenog burgundskog vina Romane-Konti iz berbe 1945. godine prodata je na aukciji za oko 704.903 evra, čime je oboren prethodni rekord od 558.000 dolara.
Optimalna ishrana je od izuzetne važnosti kako za buduću bebu, zbog mnoštva nutrijenata potrebnih za njen rast i razvoj, tako i za buduću mamu. Zbog toga post na vodi nije preporučljiv za vreme drugog stanja.
Komentari (0)