Kako da transformišemo dosadnu svakodnevicu: Može li se svaki dan učiniti zanimljivijim
Ponedeljak rano ujutro, hladno je i još mračno, ali kada se alarm oglasi, znate da morate da ustanete. U nekim domovima, deca se spremaju za školu. Mora se na posao... Gomila se lista obaveza koje je nemoguće ignorisati. Sa rešavanjem zadataka mora se krenuti...
Opis ovakvog početka dana, za mnoge je važeći za skoro svaki dan. Naučnici su se bavili pitanjem "razbijanja" monotone svakodnevice.
Posao, deca, škola, kupovina, kućni poslovi… pa opet sve iz početka. Pošto je život sastavljen iz obaveza, umesto da nad njima kukamo ili da od njih bežimo, stručnjaci savetuju da je ipak najbolje da ih "transformišemo", prenosi RTS.
Meditacija, vežbanje i boravak u prirodi uglavnom se savetuju kao najbolje tehnike koje će nam povećati osećanje sreće. Elizabet Dan, profesorka psihologije na Univerzitetu u Britanskoj Kolumbiji istraživala je da li postoje dokazi koji podupiru ove široko popularizovane strategije.
Novo istraživanje pokazalo da je konzumiranje ultraprerađene hrane (UPF) povezano s ubrzanim starenjem. Ultraprerađena hrana uključuje grickalice, zaslađena pića, voćni jogurt, žitarice, masovno proizveden hleb, alternative mesu i slično.
Najnovija psihološka istraživanja o dobrom životu ukazuju na jedno od rešenja: promenom načina razmišljanja, svaki dan se može učiniti zanimljivim, uz psihološki boljitak i bolji osećaj.
Psihološki boljitak, odnosno, kako naučnici kažu – bogatstvo, opisuje se kao snažan oblik kognitivnog angažovanja. Razlikuje se od sreće i traženja smisla, ali je jednako važno za dobar i kvalitetan život.
Lorin Beser, profesorka filozofije, Univerziteta Midlberi u Vermontu, u saradnji sa Šigehirom Ojšijem, istraživala je da li je oblast psihologije u velikoj meri previdela važnu dimenziju – dobrog, kvalitetnog života.
Šta je psihološko bogatstvo
"Kao filozof u našem timu, najpre sam pomogla da se definiše pojam psihološkog bogatstva i razume šta ga razlikuje od sreće i značenja. Drugo, počela sam da istražujem zašto je psihološko bogatstvo uopšte vredno i važno za ljude", rekla je Beserova.
"Naše početne studije su otkrile da ljudi cene iskustva koja stimulišu njihov um, izazivaju ih i proizvode niz emocija. Mnogi bi izabrali život pun tih iskustava koja čine psihološko bogatstvo, umesto srećnog života ili života sa smislom", dodaje.
Beserova tvrdi da njena filozofska analiza sugeriše da je psihološko bogatstvo dobro za ljude, najpre – jer je zanimljivo.
"Način razmišljanja koji karakterišu radoznalost, kreativnost i svesnost, koji postaju deo svakodnevice, mogu da transformišete napor u beskrajne mogućnosti da doživite svet kao veoma zanimljiv. Tako razvijate sposobnost da poboljšate sopstveni život", savetuje ona.
Beserova takođe objašnjava njen pojam svesnosti koji tačnije naziva: svesnost 2.0. Kaže da taj pojam označava svest o svetu koji nas okružuje, i obraćanje pažnje na ljude i pojave ali bez osuđivanja i vrednovanja.
"To je oblik zapažanja koji donosi detalje koje obično previđate: teksturu lišća sobne biljke, lica stranaca pored kojih prolazite na trotoaru, različite visine saksija na polici cvećare… Dovodeći ove detalje u svoju svest, stimulišete svoj um, omogućavajući vam da se mentalno bavite svojom okolinom na aktivan način. To je prvi korak ka sticanju zanimljivih iskustava", dodaje.
Ako ovo primenimo na svakodnevicu i na primer polazak na posao, taj put ćemo učiniti manje dosadnim.
Foto: Envato
"Kroz aktivno primećivanje stvari oko sebe – bilo da su to ljudi okupljeni na autobuskoj stanici, deca, zanimljiva lica, boje, saobraćajni znaci, semafori, parkovi, jata ptica… ili saobraćajni obrasci stvoreni semaforom, ili jato ptica... uključujete svoj um i stvari možete da doživite na zanimljiviji način", objašnjava Beserova.
Radoznalost: Istraživanje kroz pitanja
Radoznalost nije rezervisana samo za decu. Bez obzira koliko znate, uvek postoji nešto što vas zanima i o čemu još možete da naučite – posebno ako ste naučili da primećujete detalje kroz svesnost 2.0, kaže profesorka filozofije.
Recimo da ste primetili da se tokom putovanja na posao grupa ljudi okupila oko autobuske stanice. Eto prilike da radoznalost raste. Možete da počnete da se pitate – da li je ta autobuska stanica uvek bila tu, koliko dugo je taj čudan oglas za izdavanje stana zalepljen na naslonu sedišta ispred vas.
Postavljanjem pitanja, objašnjava profesorka, tražite od svog uma da razmotri nešto što ranije nije. Kreirate nove misli, a ako pustite svoj um da ide dalje, imaćete zanimljivo iskustvo, pa čak i tokom svakodnevne rutine odlaska na posao.
Kreativnost: Probajte nešto novo
Iako ljudi često razmišljaju o kreativnosti kao o talentu, sa kojim su se rodili samo umetnici ili pronalazači, svako ima sposobnost da bude kreativan. Kreativnost je veština koja uključuje stvaranje novih veza sa vašim umom.
Kreativni ste kad god radite nešto novo ili drugačije. Bilo da slikate pejzaž ili nosite novu, neobičnu kombinaciju boja, isprobavate da napravite novo jelo ili jednostavno prilagođavate recept, već poznatog jela – sve to spada u kreativnost.
Foto: Envato
Kada ste kreativni, na velike ili male načine, stvarate novine u životu, a to vas stavlja na put ka doživljaju psihološkog bogatstva. Svaka novina primorava um da razmišlja i oseća na nove načine, stimulišući taj snažan oblik kognitivnog angažovanja koji donosi osećaj – da nam je zanimljivo.
"Čak i samo malo kreativnosti će doneti novinu u vašu svakodnevnu rutinu. Nosite nešto što inače ne nosite. Promenite malo rukopis, izaberite sebi novu neobičnu olovku, promenite obrasce na čuvaru ekrana… Obratite pažnju na uticaj ovih malih stvari na vaš dan. Malo po malo, oni će se zbrajati kako bi vam dan učinili bar malo zanimljivijim", ističe profesorka Beser.
Dodatno tvrdi da "ne postoji jedno univerzalno zanimljivo iskustvo za sve nas, jer ono zanimljivo u potpunosti zavisi od toga kako se naši umovi angažuju i kako reaguju".
"Sve što sam navela na osnovu analize odnosi se na moć koju način razmišljanja može doneti. To je sposobnost da unapredimo naše živote i svako može da je razvije", zaključila je Lorin Beser, profesorka filozofije na Univerzitetu Midlberi u Vermontu.
Koliko je veronauka važna u procesu jačanju moralnih vrednosti kod dece i koliki je značaj mladih veroučitelja koji su uspeli da pronađu put do mladih komunicirajući važne verske sadržaje kroz mreže? Da li veronauka u školama doprinesu razumevanja različitih vera? Za emisiju „Tražim reč“ govore: teolog Nebojša Lazić, veroučitelj Aleksandar Đurđević i sociolog Aleksa Vukašinović. U emisiji ćete videti i na koji način se vera neguje među našim ljudima u dijaspori.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA
Peta epizoda emisije "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" nam donosi vrhunac uzbuđenja. Da li će takmičarka crvene ekipe moći da nastavi trku ili će zbog zdravstvenih problema odustati od takmičenja i nagrade, saznajte u jedinom tv projektu koji vam plaća da putujete!
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
EXPO 2027
Kroz epizode EXPO 2027, prikazujemo inovacije, naučna dostignuća, kulturnu i sportsku razmenu, kao i jedinstvene paviljone koje će posetioci imati priliku da vide.
dokumentarni
13:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
14:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su O. Ž. (27) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Punih 40 godina Kadivka Kaća Vuković (92) živi u Gerontološkom centru u Nišu. Suprotno ustaljenom mišljenju, niti je sama, a još manje usamljena. Nema proslave, rođendana ili godišnjice, na koju je ne pozove neko od brojne dece kojima je bila dadilja. Kažu da je baš Kadivka ta koja ih drži na okupu.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje, 26. oktobra, u tri časa ujutru. Kazaljke na časovnicima se tada pomeraju za jedan sat unazad.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Izdavačka kuća Kosmos je u nemačkom gradu Esenu organizovala popularnu društvenu igru kartama Katan, u kojoj je istovremeno učestvovalo 1.170 osoba, čime je postignut novi svetski rekord.
Desetine miliona crvenih kraba započele su godišnju migraciju tokom koje prolaze ulicama i vrtovima na australijskom Božićnom ostrvu, seleći se prema Indijskom okeanu, prenose mediji.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje. Iako dobijamo sat više sna, neizbežno je da se osećamo umornije i bez energije. Lekar specijalista opšte medicine prim. dr Biserka Obradović pojasnila je kako ta promena utiče na organizam i kako se najlakše prilagoditi.
Banane spadaju u jedan od najboljih izbora za obrok (užinu) ako vam nedostaje kalijuma ili vlakana u ishrani. Ipak, neke od koristi banana se ne odnose samo na njihovo konzumiranje. Sve više, banane se koriste za spoljnu primenu na koži, jer mogu da reše brojne dermatološke probleme.
Šest od deset Italijana koristi veštačku inteligenciju (AI) u kuvanju, pokazala je anketa platforme "Academia.tv" o kulinarskim navikama i upotrebi tehnologije u 2025. godini.
Komentari (0)