(FOTO) Cvijanović i Komšić u Dejtonu: "Obnoviti ono što sporazum znači - da li je došlo vreme da se krene dalje"
Srpski član i predsedavajuća Predsedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da na 30. godišnjicu od Dejtonskog mirovnog sporazuma treba obnoviti ono što zaista taj sporazum i znači - saglasnost, ustavnost i saradnju među jednakima i vratiti se osnovama da narednih 30 godina bude bolje od prethodnih.
Cvijanović je istakla na konferenciji "Obnovljeni fokus na mir i prosperitet na Balkanu" koju je organizovao američki kongresmen Majkl Tarner da je "opravdano je i primereno da upravo u samom Dejtonu, ponovimo da Dejtonski sporazum nikada nije dao pravo nijednom neizabranom stranom birokrati sa titulom visokog predstavnika da nameće ili menja naše zakone, da suspenduje ustave entiteta, da instrumentalizuje pravni sistem radi ućutkivanja i uklanjanja naših demokratski izabranih lidera ili da kažnjava naše političke stranke", istakla je srpski član i predsedavajuća Predsedništva Željka Cvijanović.
Pre trideset godina, Dejtonski mirovni sporazum okončao je razorni rat i uspostavio ustavni okvir za BiH koji je odražavao stvarnost našeg društva, dao je pravo svakom od tri konstitutivna naroda i dva entiteta da sobom samostalno upravljaju u okviru jedne države, podsetila je Cvijanović.
"Non-pejper", koji su u diplomatski saobraćaj pustile Nemačka i Francuska, pokazuje da za 30 godina, koliko je prošlo od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, o Bosni i Hercegovini vodeće države Evropske unije nisu naučile gotovo ništa, izjavio je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić izjavio je u Dejtonu, gde prisustvuje obeležavanju 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, da je Srbija na tom događaju svetu uputila važnu poruku - da je zemlja koja se ubrzano i dinamično razvija, koja gleda ka budućnosti i koja pruža ruku saradnje.
Srpski član i predsedavajuća Predsedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je zadovoljna činjenicom da institucije Republike Srpske, iako trpe konstantne pritiske u političkom, ekonomskom i finansijskom smislu, beleže ozbiljne rezultate na poboljšanju kvaliteta života građana Srpske.
"Dejton nije izbrisao naše razlike - dao je organizaciju. Nije nametnuo jedinstvo - dao je strukturu. Međutim, danas se ta ravnoteža polako urušava - ne putem demokratskog mandata, već delovanjem neizabranih međunarodnih aktera koji Dejton ne doživljavaju kao obavezujući sporazum, već kao živi dokument koji treba rastezati, tumačiti i prepravljati - bez saglasnosti domaćih aktera", navela je Cvijanović.
Ona je dodala da je taj eksperimentalni pristup vodio BiH iz jedne krize u drugu.
"Opravdano je i primereno da upravo ovde, u samom Dejtonu, ponovimo da Dejtonski sporazum nikada nije dao pravo nijednom neizabranom stranom birokrati sa titulom visokog predstavnika da nameće ili mijenja naše zakone, da suspenduje ustave entiteta, da instrumentalizuje pravni sistem radi ućutkivanja i uklanjanja naših demokratski izabranih lidera, kao što je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, ili da kažnjava naše političke stranke. Sve navedeno činio je Kristijan Šmit, kao i mnogi njegovi prethodnici tokom protekle tri decenije", istakla je Cvijanović, koja je na poklon dobila personalizivanu kožnu jaknu.
Prema njenim rečima,najviše zabrinjava posezanje za zloupotrebom pravosuđa, gde se na legitimno političko neslaganje odgovara krivičnim prijavama, optužnicama i prijetnjama hapšenjem.
Prema onome što su govorili predsednik SAD Donald Tramp, potpredsednik SAD Džej-Di Vens, američki državni sekretar Marko Rubio i zamenik američkog državnog sekretara Kristofer Landau, sasvim je jasno da je model izgradnje države, koji se promoviše u BiH već tri decenije, u suprotnosti sa politikom nove administracije predsednika Trampa, kazala je Cvijanović.
Foto: Predsedništvo BiH
"Verujem da će nam njegova administracija pomoći da spasimo demokratiju u BiH, gde njena budućnost neće biti pisana dekretima i stranim diktatom, nego pravom i našim ustavom. Ja dolazim iz Republike Srpske i želim jasno da naglasim: mi ne podrivamo Dejtonski sporazum - mi ga branimo. Ali, ne želimo da nam oni koji ne učestvuju na našim izborima, ne govore naš jezik i koji ne snose posledice za svoje nametnute odluke diktiraju kako mi treba da radimo i upravljamo", navela je Cvijanović u govoru.
Susret Željke Cvijanović i Marka Đurića
Željka Cvijanović sastala se u Dejtonu i s ministrom spoljnih poslova Republike Srbije Markom Đurićem i razmenili su informacije o prethodnim aktivnostima u ovom gradu. Sagovornici su saglasni u pogledu potrebi doslednog poštovanja Dejtonskog sporazuma, kao i ustavne pozicije svih konstitutivnih naroda u BiH.
"Želimo ustavnu BiH, a ne eksperiment u kojem neizabrani stranci nameću zakone, suspenduju ustave, kažnjavaju političke partije i demokratski izabrane lidere", rekla Cvijanović i naglasila opredeljenost za jačanje naših bratskih odnosa i svih oblika suradnje sa Srbijom.
Ona je istakla da Republika Srpska želimo da obnovi Dejton - da se vrati sporazumu kakav je potpisan, a ne kakvim ga danas zamišljaju.
"Zato Republika Srpska poziva da se vratimo osnovama. Spremni smo da učestvujemo u strukturisanom dijalogu sa svim stranama. Ako sporazum treba da evoluira, onda mora da evoluira zakonito - putem amandmana i uz saglasnost svih strana", rekla je Cvijanović i dodala da na kraju želi da naglasi da je "mir bio moguć 1995. godine jer su sve strane bile uvažene i saslušane. Mir 2025. godine zahteva isti pristup".
Komšić: Da li je došlo vreme da se krene dalje od Dejtona?
Član Predsedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se na svečanoj večeri Parlamentarne skupštine NATO-a povodom obilježavanja 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Komšić je na početku obraćanja naglasio da, u odnosu na njegovu poziciju člana Predsedništva BiH, može govoriti samo o stanju u BiH, a isto je zamolio i druge govornike iz zemalja regiona.
On je naglasio da se nalaze na mestu koje je istorijski vezano za BiH te se zahvalio domaćinima za sav angažman vezano za našu zemlju od 1995. do danas.
"BiH je zemlja koja zna da ceni značaj mira. Velika većina ljudi u BiH će učiniti sve da taj mir bude očuvan i da buduće generacije Bosanaca i Hercegovaca nikada ne spoznaju užase kojima je bila izložena i moja generacija", kazao je.
Foto: Predsedništvo BiH
Komšić ističe da su u Bosni i Hercegovini dobro svesni da se "vrata pakla lako otvaraju, a jako teško (ponekad i nemoguće) zatvaraju".
"S druge strane, mir, stabilna država i stabilno društvo nisu zauvek dati. To su stvari na kojima treba svakodnevno raditi, boriti se za njih i čuvati ih. U tom kontekstu treba posmatrati i Dejtonski sporazum. Sigurno je kako Dejtonski sporazum možemo smatrati osnovom mira i stabilnosti u BiH, a indirektno i u celom regionu. S distance od 30 godina mislim da možemo ispravno oceniti pozitivne domete Dejtonskog sporazuma, ali isto tako imamo pravo postaviti sebi pitanje 'Da li je došlo vreme da se krene dalje'? Znam da je to teško pitanje puno dilema, ali zbog budućnosti ga moramo sebi postaviti i pokušati naći iskren i za budućnost koristan odgovor", poručio je.
Komšić je na večeri postavio još jedno pitanje: Da li je ustavni okvir dat u Dejtonu dovoljan da zemlja ide napred?
"Da ne bi bilo sumnje, ja pod ovim ne mislim na otvaranje pitanja oko administrativnog uređenja zemlje, jer znam da ni sada niti u budućnosti oko toga ne možemo postići dogovor. Mislim pre svega na pitanje ljudskih prava, a s njim usko povezano je i pitanje vladavine prava. Činjenica je, višestruko utvrđena na Sudu za ljudska prava u Strazburu, da Bosna i Hercegovina diskriminiše svoje građane na identitetskim pitanjima i krši ljudska prava svojih ljudi", rekao je Komšić.
Ističe da prihvatljiv odgovor na pitanje zašto je to tako, ne postoji.
"Prosta i logična istina jeste da ispravljanje te nepravde prema svojim građanima sigurno neće uništiti niti razoriti dejtonski Ustav i ustavnu i administrativnu strukturu BiH kako je regulisano Sporazumom. Iz tog razloga i naglašavam potrebu da se hitno radi na ispravljanju te nepravde prema građanima BiH, jer to conditio sine qua non daljeg progresa BiH. Bojim se da bez rešavanja tog pitanja ostajemo trajno okrenuti prošlosti i različitim tumačenjima iste, bez snage i kapaciteta da tu prošlost ostavimo iza sebe i okrenemo se budućnosti", zaključio je Komšić u svom obraćanju.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šta je pozadina američke inicijative da ugasi UNMIK, a britanske da ga reformiše i šta bi se u tom slučaju desilo sa Rezolucijom 1244? Kakva je sudbina ZSO? Gosti STava dana - Zoran Živanović advokat i profesor doktor sa FPN-a Slobodan Samardžić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA (R)
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
21:00
SINTEZA
Koliko je danas solidarnost u našem društvu stvarna, a koliko samo reč? Kako obezbediti da pomoć stigne onima kojima je najpotrebnija, bez obzira na političke ili medijske interese? Odgovore tražimo od predsednika Crvenog krsta Srbije Dragana Radovanovića. Sinteza sa Danijelom Šegan
U Urgentni centar oko 6.30 sati primljena je 29-godišnja devojka sa povredama, koje joj je naneo nevenčani suprug. Pripadnici MUP nakon nekoliko sati uhapsili su osumnjičenog V. M. (39).
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Streljanje civila u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine predstavlja jedan od najvećih zločina nemačke vojske u Drugom svetskom ratu. Tog dana je u znak odmazde, prema utvrđenim podacima, streljano oko 3.000 građana, među kojima je bilo i 300 đaka i profesora Prve kragujevačke gimnazije.
Prosečna mesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim licima Republike Hrvatske za avgust 2025. iznosila je 1.446 evra, što je u odnosu na jul nominalno više za 0,6, a realno za 0,5 posto.
Sud Bosne i Hercegovine prihvatio je kauciju u iznosu 1,37 miliona KM (700.000 evra) i lideru Demokratskog narodnog saveza (DNS) i bivšem ministru bezbednosti u Savetu ministara BiH iz Republike Srpske Nenadu Nešiću, ukinuvši mu neke mere zabrane.
U bugarskom selu Ljuljakovo na jugoistoku Bugarske, 25-godišnji muškarac je ubio tri člana svoje porodice i zapalio kuću, dok je njegov sedmogodišnji brat, iako povređen, uspeo da pobegne, saopštile su lokalne vlasti.
Mladić (22) iz Hrvatske osumnjičen je da je u petak oko 17.40 sati, na području Zameta u Rijeci u saobraćaju narušavao javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način, saopštila je policija.
U junu sledeće godine Crna Gora i Albanija će se pridružiti zajedničkom tržištu Evropske unije kada je reč o troškovima telekomunikacija, što će omogućiti njihovim građanima da na teritoriji Unije telefoniraju po cenama kao u svojoj matičnoj zemlji.
Policijski službenici Uprave kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske završili su kriminalističku obradu 15 osoba koja su lišena slobode u okviru operativne akcije "Sambo", zbog sumnje na počinjenje krivičnog dela mučenja i ubijanja životinja.
Nakon prebrojanih gotovo svih glasova na lokalnim izborima u Severnoj Makedoniji, opoziciona VMRO-DPMNE beleži ubedljivu pobedu u većini opština, dok se u Skoplju očekuje drugi krug izbora zakazan za 2. novembar.
Komentari (0)