Crna Gora protiv otpada: Zabranjeno korišćenje štapića za uši, plastičnog pribora, kesa, slamčica
Prema novom Zakonu o upravljanju otpadom u Crnoj Gori će od 20. oktobra biti zabranjeno korišćenje plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu, a raspon kazni za one koji ove proizvode stavljaju u promet biće od 1.000 do 40.000 evra.
Izvor: RTCG
30.09.2024. 21:23
Foto: Envato
"Od 20. oktobra stupa na snagu zabrana upotrebe plastičnih kesa za nošenje debljine zida od 15 do 50 mikrona. Da približim, to su otprilike one kese koje su davali u marketima na kasi, dok u upotrebi su dozvoljene tanje kese do 15 mikrona, za pakovanje hrane i proizvoda. Kese preko 50 mikrona debljine zida nisu zabranjene, ali će prodavci morati da plaćaju naknadu za upotrebu tih kesa", objašnjava Jasmina Janković Mišnić iz Ministarstva ekologije, prenosi RTCG.
Ona je gostujući u Jutarnjem programu TVCG istakla da će neke kese ostati u upotrebi. Postoji i odredba koja predviđa naknade koje će se naplaćivati svakog meseca.
Prodavci će dostavljati Agenciji za zaštitu životne sredine izveštaje o količini prodatih kesa. Na osnovu toga izveštaja Agencija će dostavljati visinu nadoknade, a ona će se uplaćivati u Fond za zaštitu životne sredine, a ta sredstva će se iskoristiti za rešavanje nekih ekoloških pitanja i za podizanje svesti građana.
Zabranjeni plastični pribor za jelo, slamčice, drške...
"Pored zabrane kesa od 15 do 50 mikrona, imamo i zabrane nekih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Tu su pre svega štapići za uši, osim onih koji se koriste u medicinske svrhe, znači za uzimanje briseva. Plastični pribor za jelo, tanjiri, viljuške, kašike, slamčice, drške, plastične drške za balone, osim kada je to za profesionalne svrhe, ambalaža, tj. kutije za pakovanje hrane koji su izgrađeni od ekspandiranog polistirena, to su one kutije u kojima se sada pakuje recimo hrana za dostavu. Druga plastika koja nije obuhvaćena ovom zabranom od 20. oktobra, obuhvaćena je sistemom proširene odgovornosti. Tako da će se i na taj način rešiti problem plastike koju mi, nažalost, imamo", objašnjava Janković Mišnić.
Izborna lista Demokrate - Pokret Evropa sad je, prema preliminarnim rezultatima te koalicije, na lokalnim ozborima u Kotoru osvojila 10 mandata, a njihov koalicioni partner u aktuelnoj vlasti koalicija Za budućnost Kotora tri mandata, prenose Vijesti.
Leto, u kojem nas je najviše zanimalo kada će da zahladi, ostalo je za nama. Zimi brinemo zbog zagađenja vazduha. Kad počne grejna sezona, suspendovane čestice PM 2,5 i PM 10 višestruko će se povećati.
Prodavci odeće i obuće mogu da koriste kese preko 50 mikrona, ali za njih će plaćati naknadu. Kako navodi, moguće da će tu naknadu računati u cenu proizvoda, ili će umesto toga imati neke cegere.
"Preporuka je svakako da to budu papirni cegeri, kako bi što manje zagađivali našu sredinu, jer mi smo pre svega doneli tu zabranu, baš zbog toga što su to neki proizvodi koji kad se upotrebe lako odbace. A nismo ekološki osvešćeni da ih na pravi način odlažemo", rekla je ona.
Cilj: Do 2030. godine zatvaranje deponije komunalnog otpada
Što se tiče kaznene politike, kazne će se kretati od 1.000 do 40.000 evra. One idu za privredna društva, koja stavljaju u promet ove proizvode koji su zabranjeni, kao i za odgovorno lice u tom privrednom društvu, a tržišna inspekcija je nadležan organ za kontrolu.
Zakon predviđa i posebne naknade za odlaganje mešanog komunalnog otpada, jer je cilj da se smanji odlaganje otpada na deponijama i da se do 2030. godine zatvore deponije.
"Novi zakon o upravljanju otpadom treba da poveća primarno odlaganje, tj. primarno odvajanje otpada, znači selektivno odvajanje, selektivno sakupljanje otpada i da povećamo stepen reciklaže", naglasila je Janković Mišnić.
Nuklearne bombe i terorizam. Ne zna se od čega savremeno čovečanstvo više strepi. Moć neke zemlje danas se ne meri samo brojem aviona ili tenkova ili dužinom leta raketa, nego mrežom saradnika i ćelija raspoređenih po svetskim centrima sposobnih da blokiraju rad institucija, a u narodu izazovu strah i paniku. Gosti Stava dana analitičari Milovan Jolović u studiju, a uključićemo i Dzevada Galijašević.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Zašto BHANSA mjesecima ignoriše zahtjeve Parlamenta da dostavi finansijske izvještaje, koliki je uticaj političkih i porodičnih veza na upravljanje agencijom koja kontroliše vazdušni prostor i stotine miliona maraka - pitamo Šemsudina Mehmedovića, zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i inicijatora zahtjeva za javno saslušanje BHANSA-e. Tonći Janović, poslanik PES- a i član skupštinskog odbora za ekonomiju analizira šta još može Vlada da uradi kako bi spriječila divljanje cijena goriva. Po prvi put u Makedoniji, svi administrativni službenici obuhvaćeni su kolektivnim ugovorima - za ukupno 59 institucija, kao i celo sudstvo i javno tužilaštvo predviđeno je povećanje plata za 40% u naredne dve godine. O tome razgovaramo sa profesorom radnog prava Lazarom Jovevskim.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li je čitanje danas privilegija ili navika koja nestaje? Da li se ljubav prema čitanju rađa u školi ili u kući? Šta decu više privlači ilustracije u knjizi ili video sadržaji na telefonu? Za emisiju „Tražim reč“ govore, pisci za decu Vesna Aleksić i Toma Nedić i učitelj i pisac Dušan Pejčić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Koliki je rizik da sukob na Bliskom istoku izazove novu globalnu energetsku krizu, inflatorni talas i recesiju? Da li je mir uopšte moguć, imajući u vidu da Vašington i Teheran šalju potpuno različite poruke? Odgovore tražimo od profesora u penziji Dragana Veselinova.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Policijska uprava Novo Mesto saopštila je da je područje oko romskog sela Dobruška Vas, u opštini Škocjan, proglašeno za područje bezbednosnog rizika, što policajcima omogućava korišćenje dodatnih ovlašćenja prilikom delovanja na terenu.
Vlada Crne Gore na današnjoj sednici dobiće Predlog uslova poravnanja u arbitraži koja se vodi pred međunarodnim sudom u Londonu između Crne Gore i kompanije Adriatic properties zakupca Svetog Stefana, što je finalni korak ka ponovnom otvaranju tog grada-hotela.
Zbog bure na hrvatskom priobalju, koja kod Velebita ima i orkanske udare, zatvorene su pojedine trajektne i brodske linije, a na više putnih pravaca na snazi je zabrana saobraćaja za kamione sa prikolicama, saopštio je Hrvatski autoklub.
Rekonstrukcija najfrekventnije saobraćajnice u Crnoj Gori, od Budve do Tivta biće završena do početka juna, potvrđeno je za Newsmax Balkans televiziju iz crnogorske Uprave za saobraćaj.
Ustavni sud Hrvatske odbacio je ustavnu tužbu Grada Zagreba protiv odluke Vlade kojom je preuzela organizaciju dočeka hrvatske rukometne reprezentacije na Trgu bana Jelačića početkom februara ove godine.
Gotovo 90 odsto hrvatskih učenika barem je jednom probalo alkohol, a skoro polovina s konzumacijom kreće već sa 13 godina, upozorio je pomoćnik direktora za zavisnost u Hrvatskom zavodu za javno zdravlje (HZJZ) Željko Petković.
Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore Monstat, prosečna neto zarada bez poreza i doprinosa u februaru je iznosila 1.025 evra. To je za evro manje nego u januaru. Najveća prosečna zarada zabeležena je u sektoru finansijskih delatnosti i osiguranja 1.623 evra.
Komentari (0)