(VIDEO) Đurović u Dijagnozi: Članstvo Crne Gore u EU bila bi dobra poruka i za Zapadni Balkan
Crna Gora treba da uđe u Evropsku uniju i pored svih mana u tom savezu, jer je svaka druga alternativa lošija, ocijenila je za Newsmax Balkans televiziju nekadašnja crnogorska ministarka evropskih poslova Gordana Đurović.
Crna Gora je 27. juna na Međuvladinoj konferenciji u Briselu zatvorila poglavlje 5 koje se odnosi na javne nabavke. Za 13 godina koliko traju pregovori zvanična Podgorica zatvorila je sedam poglavlja, dok je njih 26 ostalo otvoreno. Među njima su i najzahtjevnija poglavlja 23 i 24 koja se odnose na pravosuđe i vladavinu prava kao i 27 koje se tiče životne sredine.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić ranije je najavio da je plan njegove Vlade da se sva poglavlja zatvore do kraja naredne godine.
Crnogorski reditelj i kolumnista Danilo Marunović, koji je proteran iz Srbije nakon što su ga u Beogradu u petak priveli i saslušali pripadnici Bezbednosno-informativne agencije, izjavio je da je dobio zabranu ulaska u Srbiju na godinu dana.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić poručio je da je Crna Gora, zatvaranjem Poglavlja 5 (javne nabavke) dobila potvrdu od Evropske komisije (EK) i od zemalja članica Evropske unije (EU), da ide po planu da zatvori sva poglavlja naredne godine.
Koliko ljudi u Srbiji je za, a koliko protiv ulaska u Evropsku uniju? Prema istraživanju Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) više od 50 odsto građana ne vidi korist od članstva Srbije u EU.
Đurović smatra da je zatvaranje novog poglavlja uspjeh.
"Čestitam Vladi i građanima ipak uspjeh jer pregovaramo više od 13 godina i sporo nam to ide. Puno je bilo izazova posebno političkih i puno promjena garnitura koje su pregovarale. Puno je bilo sastanaka ali nedovoljno progresa. Sada su bile velike najave nakon političke podrške Brisela od početka 2024. međutim i tu je usporila dinamika i sigurno da zbog toga brinemo", kazala je Đurović u emisiji Dijagnoza Newsmax Balkans televizije.
Zato se, dodaje, i pozdravlja zatvaranje jednog poglavlja.
"Svi smo očekivali naravno više u skladu sa najavama. Posebno je zabrinjavao ne samo padajući trend najava zatvorenih poglavlja nego i različiti osvrti na to iz izvršne vlasti. Dobro je da poglavlje 5 zatvoreno ali ako ostaje odstojanje da se sva poglavlja završe do kraja 2026, kako bi Crna Gora postala članica 2028. sigurno da imamo još mnogo posla i zaista je teško zamisliti da to može uspješno da se ispregovara. Može, ali da to onda bude politička odluka i političko pristupanje", poručuje Đurović.
Izazovi unutar EU
Iz Brisela sve češće stižu glasovi da bi Unija trebalo da se reformiše i da ne bi trebalo da primati nove članice do završetka reformi unutar Evropske komisije.
Đurović priznaje da i u samoj Evropskoj uniji ima dosta problema.
Postoji, pojašnjava, simptom ucjene koji često potežu Mađarska i Slovačka na pitanju, kako je kazala, tragične Ukrajine.
"Zato EU ima veliku dilemu – da li da se mijenjaju osnivački ugovori tog saveza pa onda da neko pristupi da ni bi ušle šest malih država sa Zapadnog Balkana i one imale pravo veta, ili da se uđe u rizik i jedna zemlja izdvoji i da će ta članica biti korektna. EU želi da vjeruje da će Crna Gora biti takva članica a treba im jedan slučaj jer od 2013. niko nije pristupio. Bilo bi dobro da jedna dobra poruka sa Zapadnog Balkana ne ide samo prema Briselu već i prema Beogradu, Sarajevu, Tirani i Skoplju", navodi Đurović.
Prema njenim riječima, svi koji se razumiju u evropske integracije trebalo bi da pomognu Crnoj Gori da bude nova članica EU jer je svaka druga alternativa lošija.
"EU je živi organizam ona se mijenja i mora ostati globalni igrač. Crna Gora mora da vjeruje u budućnost EU ako želi da bude dio nje. Ako ćemo evropske integracije prihvatati kao floskulu do sljedećih izbora onda nijesmo na dobrom putu. Svjesna sam svih mana EU i njen kredibilitet nije uvijek konstantan i ona ima puno izazova", zaključuje Đurović.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Konfiskacija ruskog kapitala - iznuđen potez ili najava Evropske unije o novim pravila igre u međunarodnim odnosima? Kako te poteze čitaju države kandidati poput Srbije? Ima li u srpskom budžetu za 2026-tu dovoljno novca za potrebe države i građana? Odgovore tražimo od novinarke Radojke Nikolić. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik, koji je u pritvoru.
Kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata Siniša Karan novi je predsednik Republike Srpske, prema objavljenim konačnim rezultatima izbora koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine.
Nekadašnji predsednik Slovenije i direktor Instituta "Prijatelji zapadnog Balkana" Borut Pahor ocenio je da će mir na Balkanu biti trajan tek kada sve zemlje regiona postanu članice Evropske unije i istakao da je uključivanje celog Zapadnog Balkana u EU jedini stabilan put napred.
Srpski član Predsedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da ohrabruju poruke administracije američkog predsednika Donalda Trampa da budućnost BiH treba da se gradi na dogovoru predstavnika tri naroda.
Na referendumu o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu, građani Zete ubedljivom većinom izjasnili su se protiv realizacije ovog projekta.
Ogromna većina građana Zete usprotivila se izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Na referendumu je 98,4 odsto izašlih birača, odnosno 7.834 građana, glasalo je protiv realizacije ovog projekta, saopštio je predsednik opštine Zeta Mihailo Asanović.
Komentari (0)