(FOTO/VIDEO) Godišnjica zločina nad Srbima u Bratuncu, Dan žalosti u Srpskoj: Patrijarh Porfirije služio liturgiju
Foto: Newsmax Balkans/Dunja Mimić
U Bratuncu se obeležavaju 33 godine od zločina nad 3.267 Srba iz srednjeg Podrinja i Birča, počinjenog tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata, a u Republici Srpskoj je Dan žalosti.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Patrijarh srpski Porfirije poručio je da je srpski narod disao, mislio i radio kao jedan kad god je bio veran sebi, Jevanđelju i Svetom Savi.
"Tada je naš narod uzrastao i sijao i sebi iznutra i čitavom svetu", istakao je patrijarh Porfirije nakon liturgije u porti Hrama Uspenja Presvete Bogodorice u Bratuncu.
Patrijarh je istakao da među srpskim narodom ne treba da bude razdora i suprotnosti i da razlike treba međusobno usaglasiti.
"Kad god smo pod različitim naletima spolja, a često i zbog unutrašnje gordosti, sebičnosti, pohlepe i netrpeljivosti živeli podeljeno i svako vukao na svoju stranu, gubili smo kao narod", istakao je patrijarh.
Prema njegovim rečima, kada se Srbi budu trudili da prepoznaju jedan drugog kao brata, moći će dostojanstveno da poštuju druge narode i one koji se drugačije mole Bogu.
"Da budemo zaista braća i sestre među sobom, jer onda kada imamo zajedničkog oca - Boga, ne može biti razdora među nama", rekao je patrijarh srpski i istakao da se Hristove reči "ljubi bližnjeg svoga" ne smeju pretvoriti u suprotnost.
"Oprostimo jedni drugima, jer tom rečju i Gospod poziva sve nas u crkvu. Bez toga će svako svakome postati smetnja. Mi se ne bojimo i nećemo se bojati, jer smo deca Svetog Save, jer smo pravoslavni Srbi i neka Gospod da da uvek tako bude", rekao je patrijarh srpski.
Egzodus živih i mrtvih sarajevskih Srba je večna opomena. Svet je žmurio na činjenicu da je izvršeno etničko čišćenje Srba, izjavio je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik povodom 29 godina od prenosa njihovih moštiju u Bratunac.
U bratunačkom selu Kravica u Republici Srpskoj obeležene su 32 godine od zločina nad Srbima u tom mestu. Odata je pošta svim srpskim žrtvama iz srednjeg Podrinja i Birča.
Liturgiji u Bratuncu su prisustvovali i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, premijer Radovan Višković, savetnik predsednika Srbije Miloš Vučević, potpredsednik Vlade Srbije Andrijana Mesarović, ministri u vladama Srpske i Srbije, kao i brojni vernici.
Nakon liturgije krenuće litija od Hrama do groblja u Bratuncu, gde će patrijarh služiti parastos Srbima stradalim u srednjem Podrinju i Birču, povodom 33 godine od velikog stradanja Srba na Petrovdan 1992. godine u selima oko Srebrenice i Bratunca, kada je ubijeno 69 i zarobljeno 22 vojnika i civila, od kojih niko nije preživeo, a desetoro se još vode kao nestali.
Nakon toga su zvaničnici položii cveće i vence kod Centralnog spomen-krsta na bratunačkom groblju.
Podsetimo, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić istakao je da nije bilo Vojske Republike Srpske da bi broj srpskih stratišta bio daleko veći.
Načelnik Bratunca Lazar Prodanović podsetio je da će za izgradnju centralnog spomen-obeležja, biti raspisan međunarodni poziv.
Uz regionalni put Bratunac-Potočari-Srebrenica postavljene su fotografije više od 600 ubijenih srpskih civila i vojnika iz srednjeg Podrinja ubijenih i poginulih u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu u BiH.
Fotografije su postavili potomci nastradalih i predstavnici Organizacije porodica poginulih iz Srebrenice i Bratunca.
Branimir Kojić, iz Organizacije porodica poginulih iz opštine Srebrenica ističe da je cilj postavljanja fotografija da se ukaže na to da su na ovom području stradali i Srbi, žene, deca, starci, ali i pripadnici Vojske Republike Srpske.
Naziv ovogodišnjeg programa obeležavanja sećanja na stradale Srbe u srednjem Podrinju i Birču je "33 godine - zločin bez kazne".
Šta sledi nakon odlaska visokog predstavnika Kristijana Šmita, kako će njegovo iznenadno povlačnje uticati na političku atmosferu u BIH, hoće li biti povučene neke njegove odluke, da li će ga zameniti Italijan? Ministar za digitalnu transformaciju S. Makedonije, Stefan Andonovski o otvaranju prvog tehnološkog parka u toj zemlji i drugim investicijama. Poslanik vladajućeg Pokreta Evropa sad, Darko Dragović komentariše da li će skupštinska većina odblokirati izbor sudije Ustavnog suda i šta Crnoj Gori donosi najavljana rekonstrukcija Vlade.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko posvećenosti, znanja i odgovornosti stoji iza profesije medicinske sestre? Šta znači biti podrška onda kada je pacijentima najteže? Zašto je ovaj poziv mnogo više od profesije? Za emisiju „Tražim reč“ govore glavni tehničar interventne neuroradiologije Stefan Božić, medicinska sestra Suzana Tasić i oralni hirurg Ermin Đerlek.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Da li je građanima važan datum izbora kao što je to političarima? U kojoj meri ankete pružaju realnu sliku raspoloženja u biračkom telu? Da li na političku situaciju utiču samo domaća ili i svetska kriza? Odgovore tražimo od novinara i izvršnog direktora Demostata Zorana Panovića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Policija u Valjevu je u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u tom gradu uhapsila D. V. (49) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo iznuda.
Policija u Nišu, u saradnji sa Policijskom upravom u Pirotu, a po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su državljanina Bugarske S. B. G. (61) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo prevara.
Španski i francuski putnici otputovali su svojim domovima vojnim i državnim avionima, nakon što je kruzer MV Hondius pogođen hantavirusom, pristao na Kanarska ostrva.
U Višem sudu u Beogradu je za 10. jun zakazano iznošenje završnih reči u ponovljenom suđenju Miljani i Vladimiru Kecmanoviću, roditeljima dečka K. K. koji je 3. maja 2023. godine u Osnovnoj školi Vladislav Ribnikar ubio devet vršnjaka i čuvara skole.
Direktor za komercijalu i strategiju u nacionalnoj avio-kompaniji Er Srbija, Boško Rupić, izjavio je da ne postoji nijedan avio-prevoznik u svetu koji ne oseća aktuelnu krizu u avio-industriji, ali da će kompanija nastaviti da održava prisustvo na tržištima na kojima posluje.
Crnogorska državljanka, članica posade kruzera MV Hondius na kom se pojavio smrtonosni hantavirus, trenutno se nalazi u karantinu u Holandiji, nakon što su sa broda evakuisani putnici i sprovedene pojačane zdravstvene kontrole.
Različita tumačenja u Federaciji Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj, ali zaključak isti. Mandat visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita obeležio je niz "paradoksa" zbog kojih neće nedostajati političarima u Bosni i Hercegovini.
U jutarnjim satima sprovedena je opsežna i precizno koordinisana policijska akcija u kojoj su pripadnici Uprave policije Crne Gore lišili slobode tri osobe osumnjičene za najteža krivična dela, čime je razbijena aktivna ćelija jednog visokorizičnog organizovanog kriminalnog klana na teritoriji glavn
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu i bezbednosnu politiku Kaja Kalas izjavila je da bi funkcionisanje Bosne i Hercegovine nakon odlaska visokog predstavnika Kristijana Šmita, moglo postati komplikovanije.
Nijedan od 13 policijskih službenika optuženih u slučaju požara u diskoteci "Puls" u mestu Kočani u Severnj Makedoniji, u kojem je poginulo više od 60 osoba, nije danas priznao krivicu na početku suđenja pred Osnovnim krivičnim sudom u Skoplju.
Kancelarija visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) potvrdila je da Kristijan Šmit odlazi. Nakon gotovo pet godina na funkciji visokog predstavnika za BiH, mandata utemeljenog na Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Šmit donio je ličnu odluku da okonča svoju službu u provedbi mira.
Predsednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik poručio je da visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit odlazi iz te zemlje onako kako je u nju i došao - bez legitimiteta, bez odluke Saveta bezbednosti UN i bez međunarodnog prava na svojoj strani.
Komentari (0)